Poslovni broj: Usž-29/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], Đ 27, koju zastupa opunomoćenica Saša Pufler, odvjetnica u Osijeku, Šetalište kardinala Franje Šepera 8d, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Službe građevinske inspekcije, Osijek, Hrvatske Republike 21, OIB: 33706439962, radi određivanja odgodnog učinka tužbe u sporu o uklanjanju građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-503/2024-4 od 28. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 17. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Osijeku poslovni broj: Us I-503/2024-4 od 28. listopada 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastavljanja žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog upravnog suda je odbijen prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe, s ciljem odgode provedbe rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/73, URBROJ: 4443-02-01-12-24-1 od 09. veljače 2024., kojim joj se naređuje da u roku od 90 (devedeset) dana od dana zaprimanja rješenja ukloni: nadogradnju ostave (kat tlocrta 1,50 x 1,50 m, namjene pušnica) i pomoćnu građevinu (tlocrta 3,50 x 6,00 m, etažnosti prizemlje i neuređeno potkrovlje izgrađeno uz istočnu među) na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], bez akta kojim se odobrava gradnja.

2. Tužiteljica pobija ovo rješenje iz svih zakonskih razloga, u bitnom, smatra da je prvostupanjski sud, obrazlažući razloge na temelju kojih je donio rješenje kojim se odbija prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe u upravnom sporu, pobijanu odluku donio na način da je pogrešno primijenio materijalne propise i pogrešno utvrdio činjenično stanje. Mišljenja je da je u svojem prijedlogu za određivanje odgodnog učinka tužbe jasno navela da bi izvršenjem rješenja o uklanjanju u ostavljenom roku, u kojemu upravni spor zasigurno neće biti riješen, tužiteljici bila nanesena šteta koju bi ona, kao osoba s invaliditetom i ograničenim primanjima, teško mogla popraviti, a u konkretnom slučaju odredbama Zakona o gradnji i Zakona o Državnom inspektoratu nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja te tužiteljica smatra, s obzirom da se radi o građevini u privatnom vlasništvu, koja ne predstavlja smetnju ili opasnost za građane, da odgoda nije u suprotnosti s javnim interesom. Predlaže usvojiti žalbu i potražuje trošak žalbenog postupka.

3. Tuženik, iako pozvan, nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je pobijano rješenje prvostupanjskog suda, kojim je odbijen prijedlog za odgodnim učinkom tužbe, pravilno i zakonito, kako u pogledu utvrđenih činjenica, tako i u pogledu primjene mjerodavnog materijalnog prava te ovaj Sud ne nalazi povredu pravila sudskog postupka od utjecaja na donošenje zakonitog i pravilnog rješenja.

6. U svojem rješenju prvostupanjski sud je jasno i točno obrazložio da je odredbom članka 42. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje: ZUS) propisano da tužba nema odgodni učinak, osim kad je to zakonom propisano (stavak 1.) i da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu (stavak 2). Dakle, prvostupanjski sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak samo ako utvrdi da su kumulativno ispunjeni uvjeti navedeni u citiranoj odredbi.

7. Po ocjeni ovog Suda, a nasuprot shvaćanju tužiteljice, činjenica da je građevina, čije je uklanjanje naređeno na zemljištu u privatnom vlasništvu i po riječima tužiteljice ne predstavlja opasnost za druge, kao i sama činjenica da je riječ o bespravno izgrađenoj građevini, koju je tužiteljica imala prilike ozakoniti, ukazuje na to da bi odgoda bila protivna javnom interesu, koji se ogleda u sprječavanju bespravne gradnje i poštivanju propisa. Građenjem bez potrebnih dozvola za gradnju tužiteljica je sama preuzela rizik od nastanka štete koja joj prijeti.

8. Stoga je, i po ocjeni ovog Suda, odgoda protivna javnom interesu pa, kako se uvjeti iz članka 42. ZUS-a, u ovom slučaju, nisu kumulirali, zakonito je i pravilno odbijen prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe.

9. Tužiteljica sa žalbom nije uspjela pa nema pravo na naknadu troška za sastavljanje žalbe iz kojeg razloga je, pozivom na članak 147. stavak 1. i 148. stavak 4. ZUS-a, taj zahtjev odbijen.

10. Žalbeni prigovori tužiteljice nisu od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari, stoga je ovaj Sud predmetnu žalbu odbio kao neosnovanu, sukladno odredbi članka 135. stavka 1. u vezi s člankom 128. stavkom 4. ZUS-a.

U Zagrebu, 17. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić