Poslovni broj: Usž-4585/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Vlaha Bassegli Gozze, članova vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice NŽ iz [adresa], protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, radi ispravka podataka u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-1913/2024 od 8. kolovoza 2025., na sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-1913/2024 od 8. kolovoza 2025.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/24-07/50, URBROJ: 541-11/4-24- 2 od 18. lipnja 2024.

2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog upravnog rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Sinj, KLASA: UP/I-932-01/23-01/122, URBROJ: 541-28-03/1-23-4 od 28. studenog 2023. kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za ispravkom službenog katastarskog plana k. o. [katastarska općina].

3. Tužiteljica u pravodobno izjavljenoj žalbi u bitnome ističe da je predmet spora zakonitost postupanja prvostupanjskog upravnog tijela koje je u katastarskom operatu vršilo promjene planova bez postojanja geodetskog elaborata, odnosno da se ona protivi izmjenama koje su provedene na katastarskom planu bez pravne osnove, a ne traži izmjenu katastarskog plana kako pogrešno zaključuje prvostupanjski sud u osporenoj presudi. Naime, usporedbom analognog i digitalnog katastarskog plana utvrdila je postojanje bitne razlike među njima budući da je njena čest. zgr. [katastarska čestica] ucrtana na čest. zem. [katastarska čestica] koja je u tuđem vlasništvu. Smatra da ju je prvostupanjski sud u obrazloženju osporene presude pogrešno uputio na izradu geodetskog elaborata s obzirom da elaborat izrađuje podnositelj zahtjeva za promjenu, a o čemu se ovdje ne radi budući da ona osporava nezakonito provedenu promjenu na katastarskom planu. Prigovara da joj je povrijeđeno pravo sudjelovanja u upravnom postupku jer su promjene vršene bez njezinog saznanja, a da prvostupanjski sud nije ocijenio ključan navod o nepostojanju zakonske osnove za provođenje izmjena i usklađenja katastarskog plana koje su provedene u konkretnom slučaju. Ističe da je ona upisana kao suvlasnica u na č. zgr. [katastarska čestica] te č.z. 1515, sve k. o. [katastarska općina] koje čestice su ucrtane u analognom katastarskom planu od vremena Austrougarske te su pratile stanje na terenu, da je prvostupanjsko upravno tijelo provelo homogenizaciju za k. o. [katastarska općina] protivno odredbama Pravilnika te je iz tog razloga izjavila prigovor koji je djelomično usvojen te je katastar Sinj izvršio ispravke uz zadržavanje analognog plana iz 2007. godine uz zadržane linije homogenizacije. Navedeni katastarski plan zaprimila je 5. listopada 2021. te mu nije prigovarala. Smatra da je prvostupanjski sud upravo iz navođenja njenih tužbenih navoda u obrazloženju osporene presude trebao zaključiti da upravna tijela nisu provela digitalizaciju temeljem analognih katastarskih planova. Predlaže ukinuti osporenu presudu upravnog suda i poništiti akte upravnih tijela te predmet vratiti na ponovni postupak uz obvezu suda da ocijeni zakonitost postupka izmjene i usklađenja analognih i digitalnih katastarskih planova.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu odredbe članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje: ZUS), ovaj Sud ne nalazi osnovanim žalbene prigovore tužiteljice.

7. Ovaj Sud prvenstveno ističe da je prvostupanjski sud, suprotno navodima tužiteljice, prilikom donošenja odluke o tužbenom zahtjevu u obzir uzeo i pravno ocijenio sve mjerodavne prigovore tužiteljice. Naime, sud nije dužan vrednovati i obrazlagati sve navode stranke, već isključivo one pravno relevantne, a čemu je, po ocjeni ovog Suda, udovoljeno u konkretnom slučaju.

8. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda ocijenjeno je pravilnim stajalište upravnih tijela prema kojem nisu ispunjeni uvjeti za ispravljanje podataka u digitalnom katastarskom planu katastarske izmjere k. o. [katastarska općina]. Osporena presuda donesena je između ostalog, pozivom na odredbu članka 89. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18 i 39/22, dalje: Zakon) kojom je propisano da je nositelj prava na katastarskim česticama dužan u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta. Stavkom 2. iste zakonske odredbe propisano je da je nositelj prava na katastarskoj čestici dužan uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

9. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica u svojem zahtjevu za ispravak digitalnog katastarskog plana katastarske izmjere k. o. [katastarska općina] navela da prvostupanjsko upravno tijelo neosnovano vrši izmjene navedenog katastarskog plana u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica] te 120/2 te čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] kojih je suvlasnica. Stoga je zahtijevala da se izvrši ispravak navedenog plana te da se isti vrati u gabarite onog iz 2007. godine, odnosno razdoblja prije provedene homogenizacije, a u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da se ista ucrta u pravilnoj dimenziji (površine cca 72 m2) pri južnom dijelu kat. čest. [katastarska čestica], a potonja čestica da se uskladi sa svojom južnom granicom, odnosno da se proširi pa da na Geoportalu budu vidljive prirodne granice te čestice koje da su pogrešno ucrtane u odnosu na česticu 1516. Osim toga, isticala je da je južna granica čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ujedno južna strana čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je pogrešno izmještena gotovo u cijelosti na čest. zem [katastarska čestica] u vlasništvu trećih fizičkih osoba te se pritom pozivala na Geoportal kao izvor podataka. Tijekom upravnog postupka tužiteljica je dostavila grafički prikaz topografskog stanja i katastarskog stanja izrađen od geodetske tvrtke „Razmjer“ d.o.o. kao dokaz tvrdnji da prvostupanjsko tijelo neosnovano vrši izmjene digitalnog katastarskog plana.

10. Ovaj Sud izvršio je uvid u spisu priložen izvod iz katastarskog plana k. o. [katastarska općina] izdan od prvostupanjskog upravnog tijela 16. listopada 2023. kao i preris katastarskog plana k. o. [katastarska općina] izdan od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Sinj od 6. rujna 2007. godine te je utvrdio identičan položaj čest. zgr. [katastarska čestica] na oba katastarska plana, odnosno i prije i nakon provedene homogenizacije. Suprotno tome, iz grafičkog prikaza topografskog stanja i katastarskog stanja izrađenog od geodetske tvrtke „Razmjer“ d.o.o. koji dostavlja tužiteljica proizlazi da se čest. zgr. [katastarska čestica] položajno nalazi na mjestu različitom u odnosu na položaj te čestice na katastarskom planu iz 2007., odnosno 2023. godine.

11. S obzirom da iz utvrđenih činjenica proizlazi da prvostupanjsko upravno tijelo u provedenom postupku homogenizacije nije vršilo izmjene katastarskih čestica budući da se navedeno niti ne može provoditi bez valjane pravne osnove, niti tome služi postupak homogenizacije katastarskog plana sukladno odredbi članka 80. Zakona, to su upravna tijela pravilno ocijenila neosnovanim zahtjev tužiteljice za ispravak digitalnog katastarskog plana, a što je pravilno potvrđeno osporenom presudom. Pored toga, pravilno je ocijenjeno da iz grafičkog prikaza topografskog stanja i katastarskog stanja za predmetne čestice u suvlasništvu tužiteljice izrađenog od tvrtke „Razmjer“ d.o.o. proizlazi da tužiteljica zahtijeva izmjenu katastarskih čestica prikazanih na digitalnom katastarskom planu k. o. [katastarska općina] temeljem stvarnog stanja na terenu koje je snimio ovlašteni geodetski izvoditelj, a koju promjenu u smislu citirane odredbe članka 89. stavak 2. Zakona nije moguće provesti bez odgovarajućeg geodetskog elaborata koji je tužiteljica u konkretnom slučaju propustila dostaviti.

12. Kako tužiteljica svoje prigovore temelji na tumačenju i uspoređivanju dva sloja podataka dostupnih na službenim internetskim stranicama Geoportala, to isti nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u konkretnom slučaju. Naime, kako pravilno obrazlaže tuženik u svojem rješenju, radi se o uspoređivanju sadržaja digitalne ortofotokarte (DOF) te digitalnog katastarskog plana, no istovremeno je riječ o dvije različite podloge nastale međusobno različitim metodama, različite točnosti i u različitim vremenskim periodima te njihov međusobni odnos na pregledniku , odnosno Geoportalu, ne odražava stvarno stanje terena.

13. Imajući u vidu sve navedeno, nema osnove za usvajanje predmetne žalbe.

14. Stoga je trebalo odlučiti temeljem odredbe članka 135. stavak 1. ZUS -a kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 5. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner