Poslovni broj: Usž-3128/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja FN iz [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Kovačević, Koren i partneri d.o.o., odvjetnici u Rijeci, Supilova 6/III, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj Us I-2434/2023-10 od 6. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj Us I-2434/2023-10 od 6. ožujka 2025.
II. Odbija se zahtjev za naknadom troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je zahtjev tužitelja za poništenjem rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/22-26/308, URBROJ: 531-07-1-4-1/4-23-2 od 24. srpnja 2023. (točka I. izreke) te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora (točka II. izreke).
1.1. Rješenjem tuženika od 24. srpnja 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Istarske županije, Grada Vodnjana, Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalni sustav, gradnju i zaštitu okoliša KLASA: UP/I-361-14/18-03/272, URBROJ: 2163-10-04-01/43-22-9 od 25. travnja 2022. kojim je odbijen zahtjev ovdje tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu građevinu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je izjavio žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno svih razloga propisanih u članku 126. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. - dalje: ZUS). Navodi da su činjenice odlučne za rješavanje ovog spora ostale sporne. Da bi sud iste mogao pravilno i na nesumnjiv način utvrditi trebao je izvesti daljnje dokaze pa je tako trebao provesti građevinsko vještačenje i očevid na licu mjesta kako je to tijekom postupka predložio tužitelj. Isto tako navodi da je u tijeku postupka ukazivao da uvjerenje Državne geodetske uprave od 27. svibnja 2010. dokazuje da je građevina na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u istim tlocrtnim gabaritima izgrađena nekoliko godina prije provođenja aerofotogrametrijskog snimanja započetog 21. lipnja 2011. i kao takva da predstavlja zgradu na koju se imaju primijeniti odredba članka 2. stavak 1 i 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Predlaže poništit presudu i usvojiti tužbeni zahtjev, podredno poništiti pobijanu presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje.
3. Tuženik nije odgovorio na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. ZUS-a, ovaj Sud nije našao da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija presudu, niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Prvenstveno valja reći da sud nije počinio bitnu povredu postupka , a kako to tužitelj u žalbi navodi jer je prvostupanjski sud, upravo suprotno žalbenim navodima, postupak prije donošenja presude proveo sukladno odredbama ZUS-a.
6.1. U odnosu na prigovor da sud nije proveo predložene dokaze, valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. ZUS-a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio, osnovano ocjenjujući da nije potrebno izvođenje dokaza koje je tužitelj predložio, uz obrazloženje da su relevantne činjenice potpuno i pravilno utvrđene u upravnom postupku, radi čega, i po ocjeni ovoga Suda, izvođenje predloženih dokaza (provođenje vještačenja i očevida na licu mjesta) u konkretnom slučaju ne bi dovelo do drukčijeg rješenja ove upravne stvari. Naime, tužitelj je predložio provođenje vještačenja na okolnost površine građevine čije ozakonjenje traži odnosno radi li se o zgradi koja je u istim tlocrtnim gabaritima izgrađena nekoliko godina prije provođenja aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011.
6.2. Upravo radi utvrđenja pravilnog činjeničnog stanja prvostupanjsko tijelo je 7. srpnja 2020. provelo očevid na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz prisutnost podnositelja zahtjeva, ovdje tužitelja te je na licu mjesta utvrdilo da je predmetna zgrada izgrađena u skladu s priloženom dokumentacijom - snimkom izvedenog stanja, oznaka projekta 30/18 i da je predmet ozakonjena zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vanjskih mjera prizemlja 8,94 x 6,66 metara, maksimalne visine do vijenca 4,16 metara, dvije podzemne etaže i jedne nadzemne etaže (Po 1 + Po 2 + P), po namjeni stambena. Tužitelj je uredno potpisao zapisnik s očevida.
6.3. Dakle, u okolnostima konkretnog slučaja kada je tužitelj potpisao zapisnik s očevida (javna isprava) na kojem su utvrđene vanjske mjere prizemlja 8,94 x 6,66 metara, maksimalne visine do vijenca 4,16 metara, dvije podzemne etaže i jedne nadzemne etaže (Po 1 + Po 2 + P), po namjeni stambena to i prema mišljenju ovog suda pravilno odbijen prijedlog tužitelja radi provođenja vještačenja .
7. Sukladno odredbi članka 2. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19., dalje: ZoPNIZ), zgradom koja se može ozakoniti temeljem ZoPNIZ-a smatra se isključivo zgrada koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (dalje: DOF5/2011). Sukladno odredbi stavka 2. istog članka ZoPNIZ-a, zgradom koja se može ozakoniti temeljem ZoPNIZ-a smatra se i zgrada koja na DOF5/2011 nije nedvojbeno vidljiva, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.
8. Uvidom u priloženi snimak izvedenog stanja, oznaka projekta 30/18 utvrđeno je da je predmet ozakonjenja zgrada vanjskih mjera prizemlja 8,94 x 6,66 metara, maksimalne visine do vijenca 4,16 metara, dvije podzemne etaže i jedne nadzemne etaže (Po 1 + Po 2 + P), po namjeni stambena.
8.1. Očevidom na licu mjesta 7. srpnja 2020. prvostupanjsko tijelo je na licu mjesta utvrdilo da je predmetna zgrada izgrađena u skladu s priloženom dokumentacijom — snimkom izvedenog stanja, oznaka projekta 30/18 i da je predmet ozakonjena zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vanjskih mjera prizemlja 8,94 x 6,66 metara, maksimalne visine do vijenca 4,16 metara, dvije podzemne etaže i jedne nadzemne etaže (Po 1 + Po 2 + P), po namjeni stambena.
8.2. Iz spisa predmeta proizlazi da je 6. srpnja 2020. sukladno odredbi čl. 16. st. 1. ZPNIZ-a prvostupanjsko tijelo izvršilo uvid u DOF5/2011 te je utvrdilo da je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljiva zgrada vanjskih mjera cca 8,60 x 4,53 metara.
9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja pravilno prvostupanjski sud zaključuje utvrđeno da zgrada vidljiva na preslici DOF5/2011 nije zgrada za koju je podnesen zahtjev za ozakonjenje jer je usporedbom geodetske snimke izvedenog stanja, čiji je sastavni dio geodetski snimak zgrade preklopljen na DOF5/2011, nesporno utvrđeno da je, na mjestu zgrade čije se ozakonjenje traži, samo na manjem dijelu vidljiva zgrada snimljena 2011. godine. Slijedom navedenog, proizlazi da je na DOF5/2011 vidljiva zgrada drugih dimenzija u odnosu na zgradu koja je predmet ozakonjenja, pri čemu je također utvrđeno da je zgrada iz dostavljene projektne dokumentacije u prikazanim tlocrtnim dimenzijama u potpunosti vidljiva na preslici DOF iz 2017. - 2020., a što sve ukazuje da je zgrada čije se ozakonjenje traži izgrađena nakon 21. lipnja 2011.
10. Pozivanje na uvjerenje o vremenu građenja građevine KLASA: 361-06/10- 01/03, URBROJ: 2168/04-04/21-10-2 od 27. svibnja 2010., izdano od Grada Vodnjana, Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno uređenje i imovinske poslove, kojim se utvrđuje da je građevina, koja je u naravi gospodarski objekt - spremište poljoprivrednog alata, izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena do 15. veljače 1968. koja je maksimalnih dimenzija 8,60 x 4,53 metara, visine do vijenca 3,40 metara i koja ima jednu nadzemnu etažu nije od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja i presude jer i iz navedenog uvjerenja proizlazi da je do 15. veljače 1968. izgrađena građevina manjih dimenzija od onih čije se ozakonjenje traži.
11. Prema tome, pravilno je utvrđenje da se ovdje radi o nezakonito izgrađenoj, rekonstruiranoj zgradi u smislu članka 2. ZoPNIZ-a, za ozakonjenje koje moraju biti ispunjeni uvjeti propisani tim Zakonom, čemu ovdje nesporno nije udovoljeno odnosno predmetna građevina nije istovjetna zgradi koja je vidljiva na DOF5/2011 dimenzija 8,60 m x 4,53 m, odnosno zgradi iz uvjerenja o vremenu građenja građevine od 27. svibnja 2010., a koje se odnosi na građevinu dimenzija 8,60 m x 4,53 m. 12. Kako, dakle, tužitelj svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti pravilnost primjene postupovnog i mjerodavnog materijalnog prava, to je valjalo na temelju članka 135. stavka 1. ZUS, odlučiti kao u izreci pod točkom I.
13. Kako tužitelj nije uspio s žalbom to mu niti ne pripada pravo na naknadu troškova sastava žalbe ( točka II. izreke ).
U Zagrebu, 5. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća:
Marina Kosović Marković
