Poslovni broj: Usž-3170/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ČI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju opunomoćenici Kristijan Lanča i Vlatka Juričić Pizzul, odvjetnici iz Opatije, M. Tita 28, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ĆI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Filip Lisac, odvjetnik iz Opatije, Stubište Lipovica 3, radi promjene podataka u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužiteljice, zastupane po istim opunomoćenicima, protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I- 1453/2023-12 od 28. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 3. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1453/2023-12 od 28. svibnja 2025.
II. Odbijaju se zahtjevi tužiteljice i zainteresirane osobe za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/21-07/810, URBROJ: 541-11/1-23-2 od 12. svibnja 2023., te se odbija zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora i nalaže joj se nadoknaditi zainteresiranoj osobi troškove spora u iznosu od 2.500,00 €, uvećano za opisanu zateznu kamatu.
1.1. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Opatija, KLASA: UP/I-932-07/21-02/433, URBROJ: 541-19-03/8-21-2 od 4. listopada 2021., kojim se u katastarskom operatu katastarske općine [katastarska općina] u posjedovnom [broj] korisnika Općine Matulji za 55/100 dijela i NI za 45/100 dijela mijenjaju podaci za katastarsku česticu [katastarska čestica] na način određen izrekom tog rješenja (dosadašnje i novo stanje).
2. Tužiteljica je protiv osporene presude izjavila žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbenim navodima, smatra pogrešnim pravno stajalište prvostupanjskog suda u primjeni članka 90. stavka 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Upravo suprotno, predmet parničnog postupka je pitanje tužiteljičina prava vlasništva na (fizički točno određenom) dijelu zemljišta koje formalno pripada k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a samim time će njegovo okončanje, u slučaju pozitivnog ishoda za tužiteljicu, utjecati na granicu navedene čestice, i to upravo na onom dijelu za koji se izrađuje elaborat. Iz predmetnog parničnog postupka, koji se vodi pred Općinskim sudom u Rijeci, pod poslovnim brojem: P-2543/2018, nedvojbeno proizlazi da je granica između k. č. br. [katastarska čestica] i grč. 257 sporna. Zbog navedenog, kao i s aspekta tužiteljičinih zajamčenih ustavnih i konvencijskih ljudskih prava, drži potpuno pravno neprihvatljivim parnicu o pravu vlasništva i spornoj međi smatrati irelevantnom za rješavanje ove upravne stvari, samo zato jer se vodi parnica, a ne izvanparnični postupak radi uređenja međa. Ističe da je još 2018. godine, prilikom izlaganja geodetskog elaborata, izvođaču ukazala na nesklad između katastarskih međa, zbog čega nije dala suglasnost na taj projekt. Slijedom svega navedenog, predlaže ovom Sudu usvojiti žalbu, poništiti osporenu presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti, uz obvezivanje tuženika na naknadu troškova ovog upravnog spora u iskazanom iznosu.
3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Zainteresirana osoba, u odgovoru na žalbu, drži žalbene navode u cijelosti neosnovanim. U bitnom, smatra pogrešnim stav tužiteljice da parnični postupak, koji se vodi pred nadležnim općinskim sudom radi utvrđenja prava vlasništva , predstavlja sudski postupak uređenja međa, jer iz sadržaja tužbe, tužbenog zahtjeva i navoda iz parničnog postupka proizlazi da nije sporna međa između k. č. br. [katastarska čestica] i [katastarska čestica], već je sporno tko je vlasnik dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Radi navedenog, predlaže odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu, te joj naložiti da zainteresiranoj osobi nadoknadi trošak sastava odgovora na žalbu u iskazanom iznosu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice te da time nije povrijedio zakon na njezinu štetu.
7. Naime, iz dokaza priloženih spisu proizlazi da je prvostupanjski sud osporenu presudu utemeljio na činjenicama koje su u postupku pravilno i u potpunosti utvrđene, nakon čega je, ispravnom primjenom relevantnih odredaba ovdje mjerodavnog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18.) i Pravilnika o geodetskom projektu („Narodne novine“, broj: 12/14. i 56/14.) na koje se pozvao već i tuženik u osporenom rješenju, osnovano zaključio da u konkretnom slučaju međa između k. č. br. [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije sporna, jer u trenutku izrade geodetskog elaborata nije bio u tijeku postupak uređenja međa pred nadležnim sudom, slijedom čega, posljedično, nema zapreke provođenju predmetnog geodetskog elaborata po toj osnovi.
8. Pritom je prvostupanjski sud dao jasne i dostatne razloge kojima se rukovodio ocjenjujući zakonitim rješenje tuženika, a koje razloge, zbog nepotrebnog ponavljanja, u cijelosti prihvaća i ovaj Sud, jer su utemeljeni na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
9. Ovo iz razloga jer se parnični postupak, na kojem tužiteljica inzistira i u žalbi, vodi radi utvrđenja prava vlasništva dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne radi uređenja međa, koje se stoga smatraju nespornim u smislu ovdje mjerodavnog članka 90. stavka 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, a prema kojem se , pored ostalog, granice katastarskih čestica za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa. Sukladno stavku 7. citirane zakonske odredbe, ako su granice katastarskih čestica sporne u smislu stavka 6. ovoga članka, geodetski elaborat se ne izrađuje.
10. S obzirom na navedeno, neosnovano tužiteljica i u žalbi tvrdi da je međa između opisanih čestica sporna, jer za takve tvrdnje nema podloge u spisu priloženim dokazima, a niti u predmetnom geodetskom elaboratu, koji je izrađen u skladu s pravomoćnom građevinskom dozvolom, KLASA: UP/I-361-03/18-06/96, URBROJ: 2170/1-03-06/3-21-8 od 26. kolovoza 2021., a iz kojeg je razvidno da je predložena parcelacija k. č. br. [katastarska čestica] (na novonastale k. č. br. [katastarska čestica]) bez promjene upisanih nositelja prava na tim česticama (na kojima su i prema dosadašnjem i prema novom stanju upisani [adresa] i ĆI, ovdje zainteresirana osoba, u određenim suvlasničkim omjerima).
11. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužiteljice, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
12. Na kraju, a u odnosu na zahtjeve tužiteljice i zainteresirane osobe za naknadu troškova žalbenog dijela predmetnog upravnog spora, ističe se da tužiteljica nije uspjela sa žalbom u ovom sporu pa joj, sukladno članku 147. stavku 1. ZUS -a, ne pripada pravo na naknadu tog troška, radi čega je navedeni zahtjev valjalo odbiti.
12.1. U odnosu na zahtjev zainteresirane osobe, ocjenjuje se da odgovor na žalbu, kao procesna radnja, nije bio potreban za donošenje odluke u ovoj stvari, jer je njime zainteresirana osoba ponovila izjave dane već tijekom postupka, slijedom čega ovaj Sud trošak sastava tog podneska ne smatra opravdanim izdatkom u smislu članka 144. stavka 1. ZUS-a pa je navedeni zahtjev valjalo odbiti.
13. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 3. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
