Poslovni broj: Usž-4042/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice OĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Nevenka Mrčela, odvjetnica u Zagrebu, Smičiklasova 18, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Šubićeva 29, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-1587/2023-13 od 15. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 27. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-1587/2023-13 od 15. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenjem rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23-02/596, URBROJ: 443-02-05- 12-23-2 od 16. lipnja 2023. i odbijen zahtjev tužiteljice za naknadom troškova spora. Ujedno je rješenjem, istog poslovnog broja i datuma, odbijen prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe.

2. Rješenjem tuženika je tužiteljici, kao investitoru, naloženo uklanjanje drvene pomoćne građevine namjene spremište i ljetna kuhinja, tlocrtne veličine 5 m x 2,5 m, maksimalne visine 2,7 m, izgrađene bez glavnog projekta na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3. Protiv prvostupanjske presude tužiteljica je izjavila žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi da je osporeno rješenje doneseno na temelju propisa koji su bili na snazi u vrijeme njegova donošenja, a ne propisa koji su bili na snazi u vrijeme gradnje spornog pomoćnog objekta. Međutim, prvostupanjski sud obrazlaže svoju odluku navodeći da u vrijeme inspekcijskog nadzora sporni objekt nije odgovarao niti propisima koji su se primjenjivali u vrijeme gradnje. Osporenim rješenjem naloženo je uklanjanje cijelog objekta, a ne njegova prilagodba propisima koji su vrijedili u vrijeme gradnje. Tužiteljica osporava zakonitost rješenja tuženika jer nije i ne želi postupiti po tom rješenju, jer je nakon njegova donošenja uskladila građevinu s važećim propisima, slijedom čega ta građevina odgovara odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Poziva se na nalaz i mišljenje vještaka ing. Ožića iz kojeg je vidljivo da građevina sada odgovara svim propisima koji su bili na snazi u vrijeme njezine gradnje, koju činjenicu sud smatra irelevantnom jer da građevina nije bila takva kao i u vrijeme nadzora. Ustraje u navodima da je, budući je inspekcija utvrdila da građevina nije bila izgrađena u skladu s propisima, naknadnim građevinskim radovima građevinu prilagodila propisima i sada je ista zakonita te njezino uklanjanje nije u skladu s načelom ekonomičnosti i razmjernosti. Drži da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo jer se radi o legalno izgrađenoj građevini sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj: 21/09., dalje: Pravilnik/09.), koji je bio na snazi u vrijeme gradnje i koji ne sadrži odredbe da se mora graditi u skladu s prostornim planom, kako to pogrešno navodi sud. Naime, takva odredba uvedena je tek Pravilnikom iz 2015. godine. Slijedom svega navedenog, predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev, podredno, predmet vratiti na ponovno suđenje.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Prema odredbi članka 126. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24., dalje: ZUS), protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužiteljica upire u žalbi.

8. To stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je istu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, nakon čega je, pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, osnovano zaključio da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva.

9. Tužiteljica u žalbi ustraje u navodima da je predmetna gradnja izvedena za vrijeme važenja ranijeg Pravilnika/09. zbog čega je prilikom odlučivanja u ovoj stvari trebalo primijeniti odredbe tog Pravilnika. S tim u vezi, valja ukazati da u postupku inspekcijskog nadzora građevinski inspektor mora voditi računa, pored ostalog, i o tome da li je za predmetnu gradnju bilo potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za gradnju i u vrijeme njene gradnje, pri čemu se inspekcijske mjere određuju sukladno propisu koji je na snazi u vrijeme donošenja inspekcijskog rješenja.

10. Sukladno odredbi članka 2. stavka 2. točke 1. Pravilnika/09., bez akta kojim se odobrava građenje i lokacijske dozvole te bez glavnog projekta, može se graditi vrtna sjenica, slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 15 m2 na građevnoj čestici postojeće zgrade.

11. Međutim, iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru dana 16. svibnja 2023. i spisu priložene fotodokumentacije, proizlazi da se ovdje radi o pomoćnoj građevini namjene otvoreno ognjište, ljetna kuhinja i spremište, otvorena s dvije strane, dok su preostale dvije strane zatvorene.

12. Obzirom na tako u postupku utvrđeno stanje, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da prigovori tužiteljice usmjereni na pogrešnu primjenu materijalnog propisa, a na kojima ustraje i u žalbi, nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari. Ovo stoga jer građevina, čije je uklanjanje naloženo, ni po odredbama Pravilnika/09, kao ni prema odredbama sada važećeg Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, ne predstavlja nadstrešnicu, slijedom čega u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni tog podzakonskog akta na način kako to tužiteljica traži u žalbi.

13. Tužiteljica se neosnovano poziva na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka iz veljače 2024., jer je, usporedbom fotografija spisa predmeta i fotografija koje se nalaze u tom nalazu i mišljenju, pravilno prvostupanjski sud zaključio da građevina iz vještačkog nalaza ne odgovara građevini koja je zatečena prilikom inspekcijskog nadzora.

14. Zaključno, na ocjenu zakonitosti osporenog rješenja nisu od utjecaja ni prigovori o naknadno izvedenim radovima radi usklađenja građevine s propisima o gradnji, ali to može biti od utjecaja na postupak izvršenja rješenja o uklanjanju, na što je tužiteljici ukazano i od strane prvostupanjskog upravnog suda.

15. Kraj takvog stanja stvari, a s obzirom da tužiteljica u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

16. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS -a, žalbu odbiti kao neosnovanu.

U Zagrebu 27. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić