REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-46/2026-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Mirni-Nadi Terlević Sebastijan, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Victa d.o.o. Split, kojeg zastupa punomoćnik Jere Matić, odvjetnik u Splitu, protiv ovršenice LV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Rude, odvjetnik u Šibeniku, uz sudjelovanje treće osobe FV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Jasna Matičević, odvjetnica u Zagrebu, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi treće osobe protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe Knin, poslovni broj: Ovr-48/2019-83 od 6. listopada 2025., 26. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba treće osobe te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe Knin, poslovni broj: Ovr-48/2019-83 od 6. listopada 2025.

II. Odbija se zahtjev treće osobe za naknadu troškova u povodu pravnog lijeka.

Obrazloženje

1.Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog za odgodu ovrhe treće osobe od 3. rujna 2025. (ovrhe određene pravomoćnim rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja poslovni broj Ovr-48/2019-2 od 4. veljače 2019. na nekretninama ovršenice).

2. Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu podnijela je treća osoba FV iz svih zakonom propisanih žalbenih razloga. Smatra, u bitnome, da su ispunjene sve pretpostavke za određivanje odgode ovrhe prema odredbi članka 67. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne Novine" broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2000. i 114/2022., 6/2024., dalje: OZ). Prvostupanjski sud je pri donošenju pobijanog rješenja počinio bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. te 354. stavak 1. u vezi s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., 146/2025, dalje: ZPP) i 21. stavkom 1. OZ-a. Odluka prvostupanjskog suda je proturječna sama sebi, izreka proturječi obrazloženju i utvrđenjima suda prvog stupnja, dokazima koje sud nije ni izveo te propisima koje nije ni primijenio. Propustio je izvesti dokaze zasebno i zajedno i staviti ih u pravno logički odnos (spis predmeta u parnici pokrenutoj po trećoj osobi radi utvrđenja ništetnosti ugovora iz kojeg proizlazi tražbina koja je predmet ovog postupka, građevinsko vještačenje s neadekvatno provedenom procjenom, a vrijednost nekretnine je višestruko porasla), time ih i ocijeniti. Pokrenuo je postupak tužbom kod Trgovačkog suda u Splitu radi utvrđenja da nije nastao, podredno da je ništetan Ugovor o zajmu i Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava sklopljenog 26. svibnja 2011. između tužitelja FV i tuženika Victa d.o.o. (ovdje ovrhovoditelja), koji je sklopila i ovršenica, kao založna dužnica, pa ima pravo odgode ovrhe u ovom predmetu. Poziva se i citira sudsku praksu županijskih sudova, zaključak sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022., poslovni broj Su IV-87/2022., sudsku praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Suda Europske unije (sve u vezi s postupanjima u potrošačkim ugovorima). Također se poziva na Direktivu Vijeća broj 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima. Smatra da bi mu se ovrhom povrijedilo i pravo na dom. Predlaže prihvaćanje žalbe, preinačenje rješenja prihvaćanjem prijedloga za odgodu, odnosno ukidanje rješenja i vraćanje predmeta na ponovni postupak drugom sucu, sve uz naknadu parničnog troška i troška žalbe.

3. Žalba treće osobe nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog treće osobe FV za odgodu ovrhe uz zaključak kako za predloženu odgodu nisu ispunjeni uvjeti prema odredbi članka 67. stavka 1. OZ-a. Zaključuje kako nije učinio vjerojatnim postojanje svog prava (vlasništva) na predmetnoj nekretnini ni da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

4.1. Kako treća osoba nije vlasnik predmetne nekretnine, nego nositelj prava plodouživanja, nema status stranke u postupku prema odredbi članka 2. točke 6. OZ -a, nego sudionika iz članka 2. točke 7. OZ-a pa smatra da se zato ne može ni utvrđivati ima li status potrošača u smislu odredbi Direktive vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima i stavu Suda Europske unije u presudi C 407/18 te jesu li zato ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pred Trgovačkim sudom u Splitu pod poslovnim brojem P-411/25.

4.2. Ujedno, ocjenjuje kako nisu osnovani navodi treće osobe da njemu i supruzi SV kuća izgrađena na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja dom u smislu odredbe članka 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jer je treća osoba FV upisan kao vlasnik, odnosno suvlasnik drugih stambenih nekretnina i to nekretnine katastarske čestice zgr. [katastarska čestica] kuća i obor zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/336 dijela, stana broj 1 površine 52m2 u visokom prizemlju zgrade u [adresa] izgrađene na katastarskoj čestici [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za 1/1 dijela te stambene zgrade površine 121 m2 s pomoćnom zgradom površine 22 m2 koje se nalaze u [adresa], izgrađene na katastarskoj čestici [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/2 dijela. Smatra kako zato nije relevantno što treća osoba ima prijavljeno prebivalište na adresi objekta koji se nalazi na nekretnini koja je predmet ovrhe u [adresa] od 24. rujna 2018., a njegova supruga od 4. listopada 2018.

5. Takva odluka prvostupanjskog suda pravilna je i zakonita, iako ne posve iz iznesenih razloga po prvostupanjskom sudu.

6. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje ukazuje žalitelj iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a i 354. stavak 1. u vezi s člankom 8. ZPP- a, sve u vezi s člankom 21. st. 1. OZ-a. Protivno žalbi, rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, izreka ne proturječi sama sebi ni iznesenim razlozima. U rješenju su navedeni i jasni razlozi o odlučnim činjenicama koji si ne proturječe međusobno niti izvedenim dokazima. Također, prvostupanjski sud je izveo materijalne dokaze koji u dovoljnoj mjeri omogućuju utvrđenje odlučnih činjenica za donošenje odluke o predloženoj o odgodi (tako i u tužbu koju je treća osoba podnijela Trgovačkom sudu u Splitu).

7. Između stranaka u ovoj pravnoj stvari nije sporno da je sud prvog stupnja 4. veljače 2019. donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-48/19-2 na temelju ovršne isprave, radi naplate tražbine ovrhovoditelja u iznosu 913.082,42 eura i to na posebnim dijelovima nekretnine u vlasništvu ovršenice LV, etažama oznake od E-1 do E-10 koje se nalaze u kući u [adresa] s bazenom, dvorištem i pomoćnom zgradom , izgrađenom na katastarskoj čestici [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i na nekretnini u vlasništvu ovršenice označenoj kao katastarska čestica [katastarska čestica] oranica 117 m2 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje je rješenje postalo pravomoćno odbijanjem žalbe ovršenice, donošenjem rješenja Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž Ovr-203/2019-3 od 19. studenog 2019.

7.1. Nesporno je prvostupanjski sud rješenjem od 21. prosinca 2020. odbio prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe do donošenja odluke višeg suda o njenoj žalbi protiv rješenja o ovrsi i 3. travnja 2024. njen dopunjeni prijedlog za odgodu ovrhe iz podneska od 2. prosinca 2019. i s ročišta od 13. siječnja 2021., kao i njen prijedlog za ograničenje ovrhe na pojedine etaže nekretnine označene kao katastarska čestica [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje je rješenje prvostupanjskog suda potvrdio Županijski sud u Sisku rješenjem poslovni broj Gž Ovr-179/24-5 od 4. srpnja 2025., odbijanjem žalbe ovršenice protiv rješenja prvostupanjskog suda od 21. prosinca 2020. i 3. travnja 2024.

7.2. Nesporno je sud zaključkom od 25. kolovoza 2025. utvrdio vrijednost predmetnih nekretnina u vlasništvu ovršenice na temelju vještačenja vještaka Kamela Shihabija od 10. lipnja 2021. i uvjete prodaje nekretnina koje je dostavio Financijskoj agenciji Split radi provedbe elektroničke javne dražbe. Nakon provedene elektroničke javne dražbe po Financijskoj agenciji (dalje: Fina), o tome je izviješten prvostupanjski sud koji je 11. prosinca 2025. donio rješenje o dosudi poslovni broj Ovr-48/2019-101, a potom rješenjem poslovni broj Ovr-48/2019-102 od 11. prosinca 2025. naložio Zemljišnoknjižnom odjelu istog suda zabilježbu rješenja o dosudi nekretnina ovrhovoditelju Victa d.o.o. na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (svim posebnim dijelovima od E1 do E10).

8. Treća osoba FV je podneskom od 3. rujna 2025. predložio odgodu ovrhe i prigovorio predmetnoj ovrsi. Ističe kako je podnio tužbu Trgovačkom sudu u Splitu radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave i brisanja prava zaloga, tvrdeći ujedno kako je tražbina ovrhovoditelja nepostojeća zbog ništetnog pravnog posla, da je tražbina ovrhovoditelja i namirena, da na nekretninama ima pravo doživotnog plodouživanja, da je nalazom i mišljenjem neadekvatno procijenjena vrijednost nekretnina, da nekretnina predstavlja dom njega i njegove supruge SV, ali i da je sud trebao, postupajući u ovom postupku, provjeriti nepoštenost ugovornih odredbi, kako je to zaključeno i na sastanku Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. poslovni broj Su IV - 87/2022. U prilog svom prijedlogu za odgodu pozvao se na parnicu koju je pokrenuo 3. rujna 2025. pred Trgovačkim sudom u Splitu poslovni broj P-411/2025, tužbom radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave u ovoj pravnoj stvari za koju tvrdi da ne proizvodi pravne učinke (ugovora o zajmu i sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava sklopljenog 26. svibnja 2011. prema kojem je treća osoba FV plodouživatelj, tužitelj, a VICTA d.o.o., [adresa], OIB 63467075102, kao založnog vjerovnika i zajmodavca, solemniziranog po javnom bilježniku Ivanu Bradariću pod brojem OV-4196/11 26. svibnja 2011.) i naloga zemljišnoknjižnom odjelu da izvrši brisanje prava zaloga upisanog pod brojem Z-859/11 zaprimljenog 30. svibnja 2011. na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (posebnim dijelovima od E1-E10), čiji sadržaj također nije sporan, a prema podacima u spisu, izvatku iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, što također nije sporno, treća osoba nije upisana kao vlasnik predmetnih nekretnina (ne tvrdi da je njihov izvanknjižni vlasnik), nego je upisan kao nositelj prava plodouživanja, osobne služnosti na teret predmetnih nekretnina. Ocjenjuje kako je time dokazao sve pretpostavke za odgodu ovrhe jer je sud donio zaključak o prodaji nekretnine za koju nisu za to bile ispunjene pretpostavke, protivno stavu Suda Europske unije u presudi broj C-407/18 i drugostupanjskih sudova. Sud prvog stupnja ga je (po protivljenju ovrhovoditelja tom prijedlogu i prigovoru od 25. rujna 2025.) uputio na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, zaključkom od 6. listopada 2025. i odbio njegov prijedlog za odgodu ovrhe od 3. rujna 2025.

9. Prvostupanjski sud je na odlučno činjenično stanje (ovdje i nesporno) pravilno primijenio materijalno pravo odbivši prijedlog treće osobe FV za odgodu ovrhe prema odredbi članka 67. stavka 1. OZ-a jer nisu bile ispunjene sve pretpostavke za odgodu ovrhe prema toj odredbi.

10. Prema odredbi članka 67. OZ-a koja propisuje odgodu na prijedlog treće osobe, stavku 1., na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom sud će odgoditi ovrhu u pogledu tog predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svog prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena (članak 60.).

11. Treća osoba FV pokretanjem parnice protiv tuženika (ovdje ovrhovoditelja) radi utvrđenja ništetnosti spomenutog ugovora i sporazuma te brisanja zabilježbe zaloga nije pokrenuo parnicu na koju bi ga uputio sud prvog stupnja. Pretpostavka za eventualno prihvaćanje prijedloga treće osobe za odgodu ovrhe je isključivo podnošenje tužbe radi proglašenja ovrhe nedopuštenom , a na koju ovršni sud upućuje treću osobu. Kako je treća osoba FV pokrenuo spomenutu parnicu pred Trgovačkim sudom u Splitu, a na koju nije bio upućen po prvostupanjskom sudu, tužbu koja ni po svom sadržaju ne predstavlja tužbu koja bi pretpostavljala odlučivanje o prijedlogu za odgodu, a cijeneći jasnu zakonsku odredbu iz članka 67. stavak 1. u vezi s člankom 60. OZ-a u pogledu upućivanja u parnicu i to s jasno postavljenim tužbenim zahtjevom radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe u točno određenom predmetu, ovdje u ovom ovršnom predmetu, već je iz tog razloga trebalo odbiti prijedlog treće osobe za odgodu ovrhe jer nije ispunjena ta pretpostavka za traženu odgodu.

12. Osim toga, nije sporno kako je u korist treće osobe FV na nekretninama koje su predmet ovrhe uknjiženo pravo plodouživanja i to od 25. rujna 2009. (prema rješenju Zemljišnoknjižnog odjela Stalne službe u Tisnom, Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Z-862/09, odnosno rješenju istog suda poslovni broj Z-1782/10 od 29. prosinca 2010.), kao osobna služnost koja tereti predmetne nekretnine . Taj je teret uknjižen prije uknjižbe prava radi čijeg se namirenja ovrha vodi, budući da je založno pravo na predmetnim nekretninama uknjiženo u zemljišnu knjigu nakon toga, 30. svibnja 2011.

13. Budući da prema odredbi članak 87. stavak 2. OZ-a ni prodajom predmetnih nekretnina ne prestaje osobna služnost koja je u zemljišnoj knjizi upisana prije prava radi čijeg se namirenja ovrha provodi, ne radi se o pravu koje bi sprječavalo predmetnu ovrhu (pravo plodouživanja treće osobe FV). Dakle, pravo plodouživanja koje ima treća osoba FV nije pravo koje bi sprječavalo ovrhu jer ono, cijeneći odredbu članka 87. stavak 2. OZ-a, ne prestaje prodajom nekretnine i trećim osobama daje pravo da predmetnu nekretninu drže u posjedu i nakon takve prodaje.

13.1. To je ujedno i razlog zbog kojeg treća osoba nije dokazala ni vjerojatnost da bi joj provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva štete . Naime, pravo na plodouživanje predmetnih nekretnina ne prestaje postojati ni nakon prodaje nekretnine.

14. Treća osoba se neosnovano poziva na priloženu sudsku praksu općinskih, županijskih sudova, Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Suda Europske unije, zaključak Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022., time i Direktivu Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL L 95, 21. 4. 1993.), sve u kontekstu potrošačkih ugovora o kreditu u CHF. Naime, predmetna se ovršna isprava, kao ugovor o zajmu zaključen između dva društva s ograničenom odgovornošću, dvije pravne osobe, ne može ni smatrati potrošačkim ugovorom jer se pravna osoba ne može smatrati potrošačem. U pravu je i prvostupanjski sud kada ocjenjuje da on nije vlasnik nekretnina, nego njihov plodouživatelj pa da ni prodajom ne prestaje njegovo pravo plodouživanja. Ugovori zaključeni između pravnih osoba su trgovački ugovori i na to ne utječe okolnost što je u konkretnom slučaju i fizička osoba svojim nekretninama, kao založna dužnica, osigurala novčanu tražbinu zajmodavca.

15. Kako već zbog navedenih razloga proizlazi da treća osoba nije dokazala ispunjenje pretpostavki za određivanje odgode ovrhe prema čl. 67. st. 1. OZ-a, odbijena je žalba treće osobe i potvrđeno rješenje suda prvog stupnja prema odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP- a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a.

U Puli 26. veljače 2026.

Sutkinja

Mirna-Nada Terlević Sebastijan