Pr-1341/2021

Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27
21000 Split

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice G. G., OIB: …, iz I.,, zastupana po punomoćnici M. R. Š. odvjetnici u
S., protiv tuženika Z. z.h.m.s.d.ž., OIB:…, iz S., zastupan po punomoćnicima odvjetnicima iz
O. d. L. & p. d.o.o., S., radi isplate, nakon održane glavne
i javne rasprave, zaključene dana 15. studenoga 2023.g., u nazočnosti zamjenice
punomoćnika tužitelja M. D. i izočnosti tuženika, a po objavi presude dana 9.
veljače 2024.,

p r e s u d i o j e

I.Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku
manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od prosinca 2015.g. do siječnja

2017.g. u ukupnom iznosu od 1.200,92 eura zajedno s pripadajućom:
- zakonskom kamatom koja na iznos od 92,79 eura teče

od 15. siječanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 94,01 eura teče od 15. veljača 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 81,59 eura teče od 15. ožujak 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 91,44 eura teče od 15. travanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 89,75 eura teče od 15. svibanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 87,54 eura teče od 15. lipanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 92,36 eura teče od 15. srpanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 85,19 eura teče od 15. kolovoz 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 86,97 eura teče od 15. rujan 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 76,36 eura teče od 15. listopad 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 84,66 eura teče

2

Pr-1341/2021

od 15. studeni 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 82,43 eura teče od 15. prosinac 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 94,68 eura teče od 15. siječanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 61,13 eura teče

od 15. veljača 2017., do isplate, u visini stope od dospijeća do 31.12.2022., određene
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate
određene za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja
banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila
prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, osim za
isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju parnični
trošak u iznosu od 652,97 eura. uvećan za zakonsku kamatu tekuću od dana
donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište
uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje
posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog
dana trećeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri
postotnih poena.

Obrazloženje

1.U svojoj tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 12. siječnja 2021., tužitelj navodi da
tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona o
plaćama u javnim službama (NN br.27/01, 39/09). Dana 23.studenog 2006.g. između
Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim
službama, kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama
za po šest posto u 2007., 2008. i 2009.g. Zbog nastupa recesije dana 13.svibnja

2009.g. između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljen je Dodatak Sporazumu o
osnovici plaće u javnim službama, kojim Dodatkom je osnovica privremeno zamrznuta
na razini iz 2008.g., na iznos od 5.108,84 kune, dok je povećanje osnovice za
preostalih 6% iz 2009.g. sporazumno odgođeno sukladno odredbi čl.III. Dodatka
Sporazuma. Nadalje, odredbama čl. IV-V Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje
postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim
plaćama u Republici Hrvatskoj. Dana 26. listopada 2011.g. između Vlade RH i
sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici
za plaće u javnim službama, koje predstavljaju osnovu ove tužbe. U odredbama čl.III.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama
sklopljenog dana 26. listopada 2011.g., propisano je da će osnovica za obračun plaća
u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji
Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto
(mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se iza toga do prve
sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama. Čl.XI. navedenih Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.g.

3

Pr-1341/2021

je propisano da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju
ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da se ugovorne strane
obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za
godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno
do kraja 2016.g. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%. Zbog
pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz čl.199.st.1. Zakona o radu (NN
br.93/14) primjena izmjena dodatka sporazumu istekla je dana 26.siječnja 2017.g.
Navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011.g. su usvojene i u obliku Arbitražne odluke od

07.prosinca 2011.g.Pravo na isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđuje i sadržaj
Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.studenoga 2006.g., gdje je u
čl.I. ugovoreno da se osnovica za izračun plaća u javnim službama povećava za

2007.g., 2008.g. i 2009.g. za 6 % i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od

01. siječnja svake godine, a pravo na isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđuje i
sadržaj Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13.svibnja 2009.g.
također sklopljen između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi u kojemu
se u toč.III. tog dodatka navodi da u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda
za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu
na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom
sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva
uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će

5.415,37 kuna bruto. Sukladno stavu tužitelja, ali i sudske prakse, Izmjene i dopune
Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.g.
predstavljaju pravno valjani Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama čl.3.
Zakona o osnovici plaće u javnim službama, temeljem kojeg se osnovica plaće u
javnim službama određuje kolektivnim ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i
sindikata javnih službi, te odredbe čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama (NN br.115/10), a kojom je bila utvrđena
primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna, na pitanje visine
plaće u javnim službama, te odredbe čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama (NN br.141/12) kojom je utvrđena
primjena dodatka sporazumu, te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće
u javnim službama. U navedenom smislu je odredbom čl.51.st.4. Temeljnog
kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br.115/10) i
bilo propisano da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009.g. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njege proizlaze važeći
dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima.
Podjednako je bilo propisano i odredbom čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama (NN br.141/12). Isto proizlazi i iz činjenice
što su Vlada RH i sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012.g. usvojili
Vjerodostojno tumačenje izmjena dodatka sporazuma radi pojašnjenja primjene
čl.IV.st.5., a u vezi s čl.VII.st.1.Izmjena Dodatka Sporazumu. U tom smislu, uvjeti za
povećanje osnovice temeljem odredbe čl.III. spomenutih Izmjena Dodatka Sporazumu
ispunjeni su krajem 2015. godine s početkom primjene od siječnja 2016.g., a što
proizlazi i iz sadržaja citirane odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu
o osnovici plaće u javnim službama od 26.10.2011.g. Državni zavod za statistiku
objavio je dana 28.kolovoza 2015.g. prvu procjenu tromjesečnog BDP za drugo
tromjesečje 2015.g., a u kojoj se ističe da prva procjena pokazuje da je tromjesečni

4

Pr-1341/2021

BDP u drugom tromjesečju 2015.g. realno veći za 1,2 % u odnosu na isto tromjesečje

2014.g. Također da je Državni zavod za statistiku 27.studenog 2015.g. objavio prvu
procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015.g. u kojoj se ističe da prva
procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2015.g. realno veći za
2,8 % u odnosu na isto tromjesečje 2014.g. Dakle, aritmetička sredina navedenih stopa
rasta BDP-a je 2%, pa je u tom smislu krajem studenog 2015.g. ispunjen uvjet iz čl.III.
Izmjena i dopuna za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za
statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečna),
pa se osnovica plaće u tom smislu u prosincu 2015.g. povećala na iznos od 5.415,37
kuna. Međutim, tuženik da je od prosinca 2015.g. tužiteljevu plaću obračunavao po
smanjenoj osnovici, pa tužitelj ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje
isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od prosinca 2015.g. do siječnja 2017.g.
2. U svom odgovoru na tužbu od dana 6. svibnja 2021. tuženik navodi da osporava
osnov i visinu. Poriče navode kako neosnovane, tužiteljici da je obračunavao plaću
sukladno svim važećim propisima uz napomenu da se obračun plaće vrši preko
jedinstvenog registra zaposlenih u javnom sektoru. Ujedno je istaknut prigovor zastare.

3.Tužitelj je podneskom zaprimljenim dana 7. ožujka 2023. konačno precizirala
tužbeni zahtjev sukladno matematičkom obračunu tuženika.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz pregledom obračuna tužiteljice, priopćenje DZS
od 28. kolovoza 2015 i 27. studenoga 2015., Sporazuma o osnovici za plaće od 23.
studenoga 2006., Dodatak sporazumu, kao i procjenu DZS-a od 4.rujna i 4. prosinca
2015

5. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu
o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je
utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg
realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više
posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe utvrđuju na koji način će
se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi, a
koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.

6.U postupku je utvrđeno da je tužiteljica zaposlenica tuženika, koji sukladno odredbi
čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS),
predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužiteljice je definirana čl. 4.
ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta
složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i
osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN
39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim
službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata
javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna
RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH
posebnom odlukom.

7.U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za službenike i
namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji u čl. 51.
propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a
osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje

5

Pr-1341/2021

je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu
radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

8.U postupku je utvrđeno da su Vlada Republike Hrvatske, s jedne strane, i Sindikati
javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o osnovici za plaće
u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno povećanje osnovice
za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom 2007., 2008. i 2009. godine
i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine.

8.Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak), temeljem
kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini
od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, na način da
se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn
nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.

9.Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu:
Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.
U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim
službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS ukažu
na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za
dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno
dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja).

10.Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca

2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje korigirati
osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja
odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama
(koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj
razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP
zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama Dodatka, uskladba
odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu
na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

11.Dana 27. studenog 2015. DSZ RH je objavio Priopćenje za javnost s realnim
tromjesečnim međugodišnjim promjenama BDP-a iz kojega proizlazi da je u drugom
tromjesečju 2015. realan rast BDP-a iznosio 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. 2,8%.
Iz navedenoga slijedi da je dva tromjesečja uzastopno prosječni međugodišnji realni
rast BDP-a iznosio točno 2%.

12.Imajući u vidu naprijed navedeno, sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju KU
sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila
utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje
visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne
stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune
ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti
koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih
razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno
valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih
službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi
pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome
smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena

6

Pr-1341/2021

Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što
proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.

13.Dakle, tuženik je tužitelju počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i
isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za primjenu više
osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom
razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja
uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto).

14. U ovom postupku nije sporno da je tužitelju u periodu od prosinca 2015. do siječnja

2017., tuženik isplaćivao plaću primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od

5.108,84 kn. Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. naime, osnovica je povećana
na iznos od 5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koje povećanje je
tužiteljica uzela u obzir prilikom izračuna. Daljnje povećanje osnovice plaće u javnim
službama uz ispunjenje određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl. IV. Izmjena
Dodatka. Odredbom čl. IV st.1. Izmjena Dodatka utvrđeno je da će točno šest mjeseci
nakon objave podataka iz članka III. ovih Izmjena ugovorne strane utvrditi odnos
(kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-
om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na
prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog
pariteta u 2008. godini, a sve prema podacima DZS.

15.Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna bruto plaća
početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. iznosi

6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u RH za isto
razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100
(dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn). Kako je
člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za 2008. godinu
iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka dolazi do
odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega nadalje proizlazi da je paritet
iz 2015. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena Dodatka
određeno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu osnovica
za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na
način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu
projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj
godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.

16.Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su Vladu RH da sukladno čl. IV.
Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka, međutim Vlada
RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu obvezu iz
navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima,
(NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je uvjet ispunjen
ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je
teret određen, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed navedenog razloga, ima
se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio podatke 4. studenog 2015.
pa je rok određen člankom IV. st.1. Izmjena Dodatka 4. lipnja 2016.), te je time ispunjen
uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj

2016. osnovica se trebala uvećati za daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).

17. Stoga je tuženik tužiteljici za razdoblje od 1.prosinca 2015. do siječnja 2017., bio
dužan isplatiti razliku manje isplaćene bruto naknade plaće u ukupnom iznosu od
zatraženih 1.200,92 eura, na koju visinu tužbenog zahtjeva tuženik nije imao prigovora,
radi čega se tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju
ukazuje osnovanim. Istaknuti prigovor zastare tuženika nije osnovan obzirom da je čl.

139. Zakona o radu (N.N. 93/14), propisano da potraživanje iz radnog odnosa

7

Pr-1341/2021

zastarijeva za pet godina, stoga kako je tužiteljica ustala tužbom dana 12. siječnja

2021., za razdoblje prosinac 2015., do siječnja 2017., nije nastupila zastara obzirom
da potraživanje iz prosinca 2015., dospijeva u siječnju 2016.

18.Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom
odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ((NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15,
114/22., Uredba 156/22)) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do
isplate (čl. 84. st. 3. ZR/09 odnosno, čl. 92. st. 3. ZR/14), bez zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

5.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom
postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05.,
02/07., 84/08., 25/13. i 89/14., drugdje u tekstu ZPP-a), te Tarifi o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 69/93., 87/93., 16/94., 11/96., 91/04.,
142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., dalje Tarifa) VPS, te popisa parničnog troška
tužiteljice. Tužitelju je priznat trošak: za sastav tužbe – 75 bodova, za sastav podneska
od 7. ožujka 2023.- 75 bodova, za zastupanje na ročištima: 15. studenoga 2023.–75
bodova, kao i pristup objavi presude – 37,5 bodova,što sve zbrojeno iznosi 262,5
bodova (vrijednost 1 boda = 1,99 eura) što daje iznos od 522,37 eura, uvećano za 25%
PDV daje iznos od 652,97 eura.

Split, 9. veljače 2024.

Sudac

Jelena Kvarantan Karuza, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana
dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u
dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.