Poslovni broj: Us I-2939/2024-25

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Tamari Taraš zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja pod 1. ĆS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Ranka Rukljač, odvjetnica iz Zagreba, Kršavoga 9, pod 2. IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3. ZS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3. NS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 5. ČS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužitelji pod 2. do pod 5. zastupani po opunomoćenicima odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Rikardo Perković &Sanja Perković, sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba pod 1. Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru, Ulica Borelli 9 i pod 2. Ministarstva financija Republike Hrvatske, Zagreb, Ivana Lučića 6, radi naknade za oduzetu imovinu, nakon javne rasprave zaključene 21. siječnja 2026. u prisutnost tužitelja pod 1., opunomoćenice tužitelja pod 2. do pod 5. RS, te bez prisutnosti uredno pozvanih tuženika i zainteresiranih osoba, objavljene 20. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-942-01/22-01/294, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-24-02 od 3. listopada 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-942-01/22-01/294, URBROJ: 514- 04-02-01-01/08-24-02 od 3. listopada, povodom žalbi Republike Hrvatske zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, žalbe ĆS, žalbe ĆSJ i IS, te žalbe Ministarstva financija Republike Hrvatske, poništeno je djelomično rješenje Zadarske županije, Upravnog odjela za javnu nabavu i upravljanje imovinom, KLASA: UP/I-944-18/20-01/53, URBROJ: 2198-17-03-01/2- 22-29 od 14. travnja 2022. i predmet je vrćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

2. Prvostupanjskim djelomičnim rješenjem pod točkom 1. ĆSJ i IS, svakom za po ½ dijela, vraćaju se u vlasništvo konfiscirane nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 252 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] u površini 437 m2, obje K. O. [katastarska općina], a pod točkom 2. je određeno kako je obveznik povrata nekretnina iz točke 1. PS. Pod točkom 3. je određena zemljišnoknjižna provedba predmetnoga rješenja po njegovoj pravomoćnosti. Pod točkom 4. ĆSJ i IS, je utvrđeno pravo u obveznicama i to u iznosu od po 62.345,00 kuna za dio čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] stare izmjere (nekadašnji dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stare izmjere) u površini od 128 m2, a isto zemljište kako danas odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] izmjera. Pod točkom 5. je kao obveznik naknade određeno Ministarstvo financija Republike Hrvatske, koje je u skladu s točkom 6. izreke obvezano cjelokupni iznos naknade iz točke 4. izreke tog rješenja isplatiti ovlaštenicima naknade iz točke 4. izreke tog rješenja isplatiti u obveznicama Republike Hrvatske koje glase na kune i isplative su u jednakim polugodišnjim obrocima tijekom 20 (dvadeset) godina, počevši od 1. siječnja 2000. Pod točkom 7. je određeno kako obveznice glase na donositelja, a Ministarstvo financija Republike Hrvatske dužno je utvrđeni iznos iz točke 4. izreke ovog rješenja isplatiti odjednom u kunama u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja. Pod točkom 8. odbijen je zahtjev ĆSJ i IS od 26. lipnja 1997. koji se odnosi na dio čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] obje K. O. [katastarska općina] (danas odgovaraju dijelu čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]). Pod točkom 9. je određeno kako će se o dijelu zahtjeva koji se odnosi na nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina] odlučit i posebnim rješenjem. Pod točkom 9. je riješeno kako svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

3. Protiv osporenog rješenja tuženika tužbu je pravodobno podnio PS, ovdje tužitelj pod 1., koja je kod ovog suda zaprimljena pod gornjim poslovnim brojem 19. prosinca 2024. Također, protiv osporenog rješenja tuženiku tužbu su podnijeli i IS, ovdje tužitelj pod 2., te ZS, NS i ČS, ovdje tužitelji pod 3. do pod 5., kao pravne sljednice pok. ĆSJ, a koju činjenicu je sud utvrdio pregledom pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĆSJ, koje je doneseno po Javnoj bilježnici u [adresa] Ivani Župan pod poslovnim brojem O-2923/24, UPP/OS-O-10/2025 od 6. veljače 2025. (pribavljen po službenoj dužnosti), koja tužba je kod ovog suda zaprimljena 20. prosinca 2024. pod poslovnim brojem Us I-2953/2024. Imajući u vidu kako tužitelji pobijaju tužbama isto osporeno rješenje, sud je rješenjem od 22. siječnja 2025. pozivom na odredbu članka 107. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/14, dalje ZUS) predmetne spise spojio, pri čemu je riješeno kako će spojeni jedinstveni spis nadalje voditi pod poslovnim brojem Us I-2939/2024.

4. U tužbi tužitelj pod 1. u bitnom ističe kako je ovlaštenicima povrata vraćana u vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 437 m2, dok je u vrijeme konfiskacije navedena čestica bila upisana u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], te je imala upisanu površinu od 250 m2 (2 ara i 50 m2), pa je razvidno kako im je vraćena veća površina od 187 m2, a što kako je isticao i u žalbi, međutim, tuženik kako nije dao razloge za neprihvaćanje tog žalbenog razloga. Nastavno, ističe kako se tuženik nije očitovao zbog čega nema mjesta primjeni odredbe članka 55. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“ broj 92/96, 92/99, 39/99, 42/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02, dalje Zakon o naknadi) u odnosu na vraćeni dio čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] (u tužbi navedeno 2901/2), jer da sve zajedno čini cjelinu u građevinskom smislu , a u kojem slučaju nema mogućnosti naturalnog povrata. Pri tome se poziva na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III/3789/2017 od 10. srpnja 2019. (veza odluka Visokog upravnog suda RH Us-3789/2010 od 14. siječnja 2013.), te na odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Us-6172/2011-9 od 12. prosinca 2017. i pod poslovnim brojem Usž- 3530/2016-2 od 30. ožujka 2017., a iz kojih kako upravo proizlazi da je pogrešnom primjenom odredbe članka 17. stavak 5. u svezi s odredbom članka 55. stavak 3. Zakona o naknadi odbijena njegova žalba. Također, ističe kako upravna tijela nisu cijenila njegove navode vezano za pravni osnov upisa tužitelja pod 1. u zemljišne knjige na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], pri čemu pojašnjava kako on nije upisan u zemljišnim knjigama temeljem Kupoprodajnog ugovora od 27. studenog 1993. koji je u pogledu predmetnih čestica 2901/1 i 2901/3 utvrđen ništavnim pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru poslovnim brojem P-581/06 od 28. siječnja 2007., već na temelju ranije presude istoga suda pod poslovnim brojem P-859/99 od 29. lipnja 1999., u kojem parničnom postupku su na strani tuženih bili upisani zemljišnoknjižni vlasnici, a ne podnositelji zahtjeva ili njihovi pravni prednici, a što kako je i jedini ispravan način utuženja. Upis kako je izvršen rješenjem zemljišnoknjižnog odjela pod Z-2262/99 od 28. prosinca 2001., pa je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti odredbu članka 52. Zakona o naknadi, budući da su nekretnine stečene na temelju valjane pravne osnove - pravomoćne presude, kao i odredbe članka 17. stavak 5. i članka 55. stavak 3. i 4. istog Zakona, jer su dijelovi objekta izgrađeni na navedenim česticama i to nakon konfiskacije, a radi se o objektu koji čini građevinsku/uporabnu/tehnološku cjelinu, zbog čega nije moguće vraćanje predmetnih čestica u stanju u kakvom su bile u trenutku konfiskacije, a da se pritom ne ugrozi prostorno-tehnološka cjelina. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, te potražuje trošak upravnog spora.

5. U tužbi tužitelji pod 2. do pod 5. pobijaju osporeno rješenje tuženika, kao i točke

4., 5., 6. 7. i 8. izreke prvostupanjskog rješenja, te u bitnom ističu kako je nesporno da im se treba vratiti u vlasništvo cijela čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (koja je nastala i od dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]), budući da su za to ispunjene sve zakonske pretpostavke. Upućuju na sadržaj povijesti posjedovanja iz kojeg kako proizlazi da je na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], od koje je nastao veći dio čest. zgr. [katastarska čestica], zajedno sa čest. zem. [katastarska čestica], te čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], bio upisan prednik tužitelja pok. Josip Kolega pok. Ć zvan „ I“ i to 1948. godine (iako u povijesti posjedovanja piše Kolega Josip pok. Z, pri čemu po potrebi na tu okolnost predlaže saslušati cijelo selo [adresa]). Nadalje, u svezi primjene odredbe članka 55. Zakona o naknadi, ističu kako se u konkretnom slučaju radi o poluurušenoj zgradi koja jedino može i mora biti sastavni dio kompleksa koji se vraća tužiteljima pod 2. do pod 5., te u kojoj se ne obavlja nikakva djelatnost, nema treće osobe koja bi stekla pravo vlasništva iste na valjanom pravnom temelju, odnosno ističu kako se radi o građevini koju kako je nužno što prije sanirati jer pokraj iste svakodnevno prolaze mještani. Zaključno, ističu kako je tuženik grubo zanemario očitovanje stalnog sudskog vještaka građevinske struke Ante Vukovića kako zbog lošije rezolucije snimka ne može sa sigurnošću reći da su do 1967. bili dograđeni dijelovi zaokruženi plavom bo jom na geodetskom snimku, kao i da mu nije poznato tko je vršio spomenute dogradnje konfisciranog objekta. Stoga da je za zaključiti kako se za „dogradnju“, ako je i izvršena, ne zna tko ju je radio, međutim, zna se da je očito rađena bez ikakvih dozvola koje je bilo potrebno prethodno ishoditi. Tužbenim zahtjevom, preciziranim dijelom na raspravi pred ovim sudom 21. siječnja 2026. predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, kao i da sud uvaži žalbu i preinači djelomično prvostupanjsko rješenje KLASA: UP/I-944-18/20-01/53, URBROJ: 2198-17-03-01/2-22-29 od 14. travnja 2022. u odnosu na točke 4., 5., 6., 7. i 8., na način kako slijedi: tužitelju pod 2. IS za ½ dijela, te tužiteljima pod 3. ZS, pod 4. NS i pod 5. ŽS, za po 1/6 dijela, vraća se u vlasništvo konfiscirana nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]; obveznik povrata je PS; nakon pravomoćnosti rješenja Zemljišnoknjižni odjel Općinskoga sud u Zadru izvršit će uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime i u korist tužitelja pod 2. do pod 5. kao ovlaštenika, dok u preostalom dijelu prvostupanjsko djelomično rješenje Zadarske županije, Upravnog odjela za javnu nabavu i upravljanje imovinom, KLASA: UP/I-944- 18/20-01/53, URBROJ: 2198-17-03-01/2-22-29 od 14. travnja 2022. ostaje neizmijenjeno. Ujedno, potražuju trošak upravnog spora.

6. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazložen ju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbu tužitelja.

7. Sud je u smislu odredbe članka 20. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/20, dalje ZUS) rješenjem od 22. srpnja 2025. pozvao Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru i Ministarstvo financija Republike Hrvatske, da kao zainteresirane osobe pod 1. i pod 2. sudjeluju u sporu, te se očituju na navode iz tužbe tužitelja.

8. Zainteresirana osoba pod 1. u odgovoru na tužbu je istaknula kako je tuženik pobijanim rješenjem zauzeo ispravan stav, a pobijano rješenje da je doneseno po pravilima upravnog postupka, te pravilima materijalnog i procesnog prava, te nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

9. Zainteresirana osoba pod 2. u odgovoru na tužbu ističe kako je to tijelo suglasno s navodima iz tužbe tužitelja pod 2. do pod 5., te predlaže usvojiti tužbeni zahtjev, dok tužbu tužitelja pod 1. smatra neosnovanom.

10. U sporu je održana rasprava 21. siječnja 2026. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost izjašnjavanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka, na koju nisu pristupili uredno pozvan i tuženik i zainteresirane osobe, pa je rasprava pozivom na odredbe članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a, održana bez prisutnosti tuženika i zainteresiranih osoba, kojom prilikom je opunomoćenica tužitelja pod 2. do pod 5. istaknula kako se u konkretnom slučaju ne radi o situaciji iz članka 55. Zakona o naknadi. Ukazala je na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke i to posebno na dio gdje vještak iskazuje kako nije moguće sa sigurnošću odrediti vrijeme nadograđenog dijela, kao i da nema nikakve dokumentacije o činjenici vremena gradnje, isprava o gradnji, te tko je vršio gradnju. S iznijetim navodima opunomoćenice tužitelja pod 2. do pod 5. se nije suglasio tužitelj pod 1.

11. Opunomoćenica tužitelja pod 1. je podneskom od 19. siječnja 2026. dostavila u spis troškovnik prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, 138/23 i 107/25, dalje Tarifa) na ime sastava tužbe od 500 bodova, odnosno 1.000,00 eura bez PDV-a, zajedno sa zateznim kamatama.

12. Opunomoćenica tužitelja pod 2. do pod 5. je popisala trošak prema Tarifi na ime sastava tužbe i zastupanja na raspravi 21. siječnja 2026., svaka radnja po 500 bodova, ukupno 1000 bodova, odnosno 2.000,00 eura sve uvećano za vrijednost PDV -a od 25%.

13. Tijekom dokaznog postupka, radi ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika, sud je pregledao i čitao dokumentaciju koja prileži sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.

14. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

15. Prvenstveno je za istaći kako sud nalazi kako je pravilno postupio tuženik kada je poništio predmetno djelomično rješenje Zadarske županije, Upravnog odjela za javnu nabavu i upravljanje imovinom, KLASA: UP/I-944-18/20-01/53, URBROJ: 2198- 17-03-01/2-22-29 od 14. travnja 2022., međutim, dijelom i iz razloga navedenih u obrazloženju ove presude.

16. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, kojim je poništeno djelomično rješenje prvostupanjskog tijela, te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava. Tužitelj pod 1. je stajališta kako su konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke iz članka 52. i 55. Zakona o naknadi, kojima su propisana opća pravila koja su iznimke od vraćanja oduzete imovine u vlasništvo prijašnjim vlasnika, a tužitelji pod 2. do pod 5. su stajališta kako im je trebalo vratiti u vlasništvo cijelu nekadašnju čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] stara izmjera.

17. Odredbom članka 52. Zakona o naknadi je propisano kako se prijašnjem vlasniku ne vraća imovina u vlasništvo i posjed na kojoj su na temelju valjanoga pravnoga osnova treće osobe stekle pravo vlasništva odnosno ako im je imovina na temelju valjanoga pravnoga osnova za stjecanje prava vlasništva predana u posjed, ukoliko ovim Zakonom nije drukčije propisano, a prijašnjem vlasniku se priznaje pravo na naknadu sukladno odredbama ovoga Zakona.

18. Prema odredbi članka 55. Zakona o naknadi ne vraća se imovina u vlasništvo i posjed: 1. koja je nedjeljiv sastavni dio sustava mreža, objekata, naprava ili drugih sredstava javnih poduzeća iz oblasti energetike, komunalne djelatnosti, prometa i veza te šumarstva, 2. koja je izuzeta iz pravnoga prometa, odnosno na kojoj nije moguće stjecanje prava vlasništva, 3. čijim bi se vraćanjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine, 4. čijim bi vraćanjem bila bitno okrnjena gospodarska odnosno tehnološka funkcionalnost kompleksa (industrijski kompleks, komasirane gromade unutar poljoprivrednoga odnosno šumskoga kompleksa i sl.).

19. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je predmetni upravni postupak pokrenut po zahtjevu pravnih prednika tužitelja pod 2. do pod 5. za povrat u vlasništvo konfiscirane imovine, između ostalih, i nekretnine u [adresa] , koja je pravnom predniku tužitelja pod 2. do pod 5. oduzeta odlukom Kotarskog narodnog suda u Zadru Konf.

1/47 od 18. veljače 1947. Navedenom odlukom je u korist N. konfisciran magazin – soliona vlasnosti Josipa Kolege pok. Ć zidana u betonu, pokrita sa salonitom, duga 20 m2, visoka 4,50 m, sa čatrnjom i avlijom, identificirana na čest. zem. [katastarska čestica], upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Iz sadržaja te odluke proizlazi kako je pravni prednik tužitelja osuđen odlukom Okružnog narodnog odbora u Zadru Stup 66/46 od 30. listopada 1946., odnosno presudom Vrhovnog suda N.R.H. broj K. 3330/46 od 27. prosinca 1946., za koje odluke je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u smislu odredbe članka 4. stavak 3. Zakona o naknadi dalo mišljenje broj:

KR-I-DO-1299/09 od 16. travnja 2013. kako su iste presude u kojima je do osuđujuće odluke došlo zlouporabom prava, odnosno političke moći, čime su narušena međunarodno priznata načela pravne države i demokratskog društva čime ujedno proturječe javnom poretku Republike Hrvatske.

20. Iz spisu tuženika priloženih isprava proizlazi slijedeće činjenično stanje:

- prema povijesti upisa za Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], koji je izdan od Općinskog suda u Zadru, Sp.izv. 6712/01 od 11. travnja 2001., proizlazi kako je u listu A upisana čest. zem. [katastarska čestica], vrt površine 380 m2, te čest. zem. [katastarska čestica], vrt površine 437 m2. Iz B lista proizlazi kako su predmetne nekretnine na temelju isprava, pohranjenih u Zbirci isprava pod Z 458/41 uknjižene na ime Josipa Kolege pok. Ć, da bi potom na temelju gore navedene odluke o konfiskaciji bila uknjižena Država FNRJ, koji upis je ispravljen, te je na osnovu članka 5. Uredbe o uknjižbi prava vlasništva na državnoj nepokretnoj imovini (Sl. list 58/47) upisana općenarodna imovina. Iz lista C proizlazi kako je na osnovu rješenja Skupštine Općine Zadar broj: 01-2-KN-5789/1-1968 od 17. siječnja 1969., na zemljište upisano u listu A uknjiženo pravo korištenja u korist Poljoprivredne zadruge Kali, pri čemu iz tog rješenja, koje prileži spisu, proizlazi kako su predmete nekretnine dane Poljoprivrednoj zadruzi Kali na korištenje bez naknade;

- rješenjem Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem Z-306/69 od 14. srpnja 1969. dozvoljena je uknjižba prava korištenja na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u korist Poljoprivredne zadruge Kali, dok nije dozvoljena uknjižba prava korištenja čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u korist Poljoprivredne zadruge Kali, jer je ista uknjižena u korist privatnih osoba, a ne kao društveno vlasništvo;

- prema potvrdi Trgovačkog suda u Zadru, broj R3-4202/14 od 30. listopada 2014. Poljoprivredna zadruga Kali je bila 1971. godine organizirana u poduzeće s nazivom Proizvodno trgovačko poduzeće Kali, 1974. godine u „DRVORAD” Poduzeće za preradu drva, metala, plastike i gume s potpunom odgovornošću, 1975. godine u „CRNIKA” Tvornica namještaja Kali. Rješenjem Okružnog Privedenog suda u Splitu u registar organizacija udruženog rada registarskog suda i suda je upisano konstituiranje poduzeća „CRNIKA“ Tvornica namještaja Kali, s.p.o. pod poslovnim brojem Fi-48074, od 18. travnja 1975. Rješenjem Okružnog Privedenog suda u Splitu pod poslovnim brojem XVI St -12/91od 5. ožujka 1991. je otvoren stečaji postupak, koji je obustavljen 1993. zbog prodaje Tvornice namještaja „CRNIKA“ ĆS. Dana 6. prosinca 1995. je zaključen stečajni postupak nad Tvornicom namještaja „CRNIKA“ Kali, rješenjem broj X St-12/91 i Fi-3006/95;

- kupoprodajni ugovor sklopljen 27. studenog 1993. između prodavatelja Tvornice namještaja „Crnika” u stečaju i kupca ĆS;

- presuda Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem VI P -581/06 od 29. siječnja 2007., donesena u pravnoj stvari tužitelja pod 1. IS i pod 2. DS, kao sljednika pok. DS, SS rođ. Kolega i Josipa Kolege pok. Č, protiv tuženika ĆS, radi utvrđenja ništavosti ugovora, kao i presuda Županijskog suda u Zadru pod poslovnim brojem Gž-588/07 od 7. svibnja 2008., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena navedena presuda Općinskog suda u Zadru od 29. siječnja 2007. Naime, točkom 1. izreke presude Županijskog suda u Zadru potvrđena je presuda Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem VI P-581/06 od 29. siječnja 2007., u dijelu pod točkom I. izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje ništavosti kupoprodajnog ugovora zaključenog dana 27. studenoga 1993. godine između Tvornice namještaja "Crnika" u stečaju iz [adresa], zastupane po stečajnoj upraviteljici Snježani Dražina kao prodavatelju i ĆS pok. Č kao kupca, o kupoprodaji tvornice namještaja "Crnika" Kali u stečaju kao pravne osobe u cjelini glede čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina] po staroj izmjeri, a koje odgovaraju dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po novoj izmjeri, kao i u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev za poništenje svih pravnih učinaka tog ugovora počev od dana njegovog zaključenja. Pod točkom 2. izreke presude Županijskog suda u Zadru preinačena je djelomično presuda Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem VI P-581/06 od 29. siječnja 2007., u dijelu pod točkom I. te je suđeno: „Utvrđuje se ništavim kupoprodajni ugovor zaključen dana 27. studenoga 1993. godine između Tvornice namještaja "Crnika" u stečaju iz [adresa], zastupane po stečajnoj upraviteljici Snježani Dražina kao prodavatelju i ĆS pok. Č kao kupca, o kupoprodaji tvornice namještaja "Crnika" Kali u stečaju kao pravne osobe u cjelini glede čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] po staroj izmjeri, a koje odgovaraju dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po novoj izmjeri.“;

- rješenje Vrhovnog sudu Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Rev x- 85/08-2 od 29. listopada 2008., kojim je odbačena revizija podnesena od ĆS Jurine protiv navedene presude Županijskog suda u Zadru u dijelu u kojem je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru kao nedopuštena;

- povijest posjedovanja čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], Klasa: 935-12/99-01/09, Urbroj: 2198-06-01/39-01-2 od 2. travnja 2001., u kojem se navodi kako poređenjem novih i starih planova je vidljivo kako čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] izmjera odgovara staroj čest. zgr. [katastarska čestica] i starim čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina] stara izmjera, koji podaci kako su bili važeći do nove izmjere i revizije po istoj 1976. Nadalje, proizlazi kako su 1942. godine čest. zem. [katastarska čestica] postale posjedom Josipa Kolege Šimina, a na čest. zem. [katastarska čestica] su bili upisani posjednici CS, ĐS i LS, da bi revizijom te katastarske općine 1948. kao jedini posjednik sve tri čestice bio upisan Joso Kolega pok . Marka. 1958. od dijelova 2901/2 i 2901/3, kako nastaje čest. zgr. [katastarska čestica], te sve tri čestice se evidentiraju kao općenarodna imovina. Čest. zem. [katastarska čestica], kako 1969. postaje posjedom Poljoprivredne zadruge Kali, da bi potom od sve tri nekretnine bila formirana jedinstvena čestica zem. [katastarska čestica], čijim je posjednikom upisano Stolarsko poduzeće „Drvored“, dok se PS javlja 1993. prema Ugovoru o prodaji;

- zemljišnoknjižni izvadak za Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], iz kojeg proizlazi kako kao vlasnici čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica]. zemljišnoknjižno tijelo, nisu bili upisani pravni prednici tužitelja pod 2. do pod 5., već su nekretnine od osnivanja bile upisane kao vlasništvo FS pok. ĐS iz [adresa], a kasnije njegovih nasljednika CS o. FS za 4/6, ĐS pok. FS za 1/6 i LS ud. R za 1/6 dijela, te potom i nasljednika iza CS i ĐS. Iz tog izvatka proizlazi kako je na temelju prijavnog lista (koji je proveden pod Z- 1074/58) izvršena promjena oblika i površine čest. zem. [katastarska čestica], koja sada iznosi 686 m2, kako se briše ta čestica zemlje i njezina površina je prešla u površinu zgrade sagrađene na parc.zgrade 307 ;

- dopunsko rješenje Narodnog odbora Općine Preko, Uprava prihoda, broj: 07 - 240/3-1959 od 5. studenoga 1959. kojim je utvrđeno kako su danom 26. prosinca 1958., kao danom stupanja na snagu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, nacionalizirana i postalo društveno vlasništvo izgrađena građevinska zemljišta, među kojima i zemljište pod čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], vlasništvo LS ud. R . U skladu s tim rješenjem u zemljišnoj knjizi je proveden upis za čest. zgr. [katastarska čestica]. zk tijelo kao zemljište bez zgrade, te zgrada sagrađena na parc.zgrade 307 (21. zk tijelo).

21. Nadalje, tijekom upravnog postupka, u izvršenju ranijeg rješenja tuženika ranijeg rješenja tuženika KLASA: UP/II-942-01/14-01/547, URBROJ: 514-04-02-01- 01-17-02 od 23. ožujka 2017., a radi identifikacije i utvrđenja stvarnog činjeničnog stanja na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] izmjere, a što odgovara čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] stare izmjere, je proveden očevid 9. studenoga 2018. uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ante Vukovića, dipl.ing.građ. i stalnog sudskog vještaka za geodeziju Igora Gulama, o čemu u spisu prileži zapisnik, koji su potom i izradili i dostavili vještva, a potom građevinski vještak i dopunu vještva, te su se očitovali na prigovore stranaka na raspravama održanim pred prvostupanjskim tijelom .

22. Stalni sudski vještak za geodeziju Igor Gulam je dostavio Geodetsko vještačenje s nalazom i mišljenjem „ [adresa], 14. 11.2018.“, u kojem je iscrpno iznio utvrđenja u vezi čest. zgr. [katastarska čestica], te čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina] stare izmjere, koje odgovaraju kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] izmjere, te je dostavio Skicu lista mjesta na kojoj je prikazao dio čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stare izmjere, koji je činio dio nekadašnje čest. zem. [katastarska čestica] i iznosi 534 m2, te dio čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stare izmjere, koji je činio dio nekadašnje čest. zem. [katastarska čestica] i iznosi 128 m2, koji je pripojen čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stare izmjere 1958. godine, te je označen točkama B, C, P, L, M, R, B te žutom bojom.

23. Imajući u vidu iznijeto činjenično stanje, posebno presudu Županijskog suda u Zadru pod poslovnim brojem Gž-588/07 od 7. svibnja 2008. pozivanje tužitelja pod 1. na zapreku naturalnog povrata iz članka 52. Zakona o naknadi u pogledu nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina] stara izmjera je neutemeljeno. Naime, navedena zakonska odredba predmnijeva da je treća osoba stekla vlasništvo na imovini koja je predmet povrata na temelju valjane pravne osnove, među ostalim, i na temelju valjanoga pravnog posla, a koji uvjet nije ispunjen u konkretnom slučaju u odnosu na nekretnine oznake 2901/1 i 2901/3, sve K. O. [katastarska općina] stara izmjera, budući da je kupoprodajni ugovor od 27. studenog 1993., predmet kojeg je bio kupoprodaja tvornice namještaja „Crnika“ u [adresa], utvrđen ništavim upravo u tom dijelu. U obrazloženju te presude Županijski sud u Zadru utvrđuje kako su u pogledu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stara izmjera tužitelji (IS i DS) nedvojbeno dokazali da su njihovom pravnom predniku navedene nekretnine konfiscirane tj. da potpadaju pod Zakon o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja određenih nekretnina u društvenom vlasništvu na druge korisnike odnosno u vlasništvo fizičkih i pravnih osoba („Narodne novine“ broj 53/90, 61/91 i 25/93, dalje Zakon o zabrani), a koje nekretnine su također bile predmet kupoprodajnog ugovora zaključenog 27. studenoga 1993. Pri tome, Županijski sud u Zadru utvrđuje kako tuženik (PS) nije dostavio dokaze kako bi se u pogledu t ih nekretnina, dakle, čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] stara izmjera radilo o izuzetku iz članka 2. Zakona o zabrani. Nadalje, sudska praksa na koju se tužitelj pod 1. poziva u tužbi nije primjenjiva u konkretnom slučaju, dok pozivanje tužitelja pod 1. na presudu Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem P-859/99 od 29. lipnja 1999., a na temelju koje se upisao u zemljišnoj knjizi, nije od utjecaja na odluku u ovoj upravnoj stvari. Ovo stoga što iz izreke te presude, koja je donesena u pravnoj stvari tužitelja ĆS, protiv tuženika Općine Preko, Poljoprivredne zadruge Kali i Lukin Slave, proizlazi kako je tužitelj upravo temeljem kupoprodajnog ugovora (od 27. studenoga 1993. o kupnji bivše tvornice namještaja „Crnika“) stekao pravni osnov poradi uknjižbe prava vlasništva na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], a koji ugovor je upravo u tom dijelu utvrđen ništavim navedenom presudom Županijskog suda u Zadru, pa takva uknjižba ima samo utjecaj na određivanje obveznika povrata. Zaključno, prigovor tužitelja pod 1. u pogledu površine čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] stara izmjera, odnosno kako ista iznosi 250 m2, nema uporište u ispravama priloženim u spisu predmeta, iz kojih proizlazi kako je upravo površina 437 m2.

24. U pogledu prigovora tužitelja pod 2. do pod 5. kako im je potrebno vratiti čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stara izmjera u cijelosti, jer da su za to ispunjene pretpostavke, za istaći kako takva tvrdnja tužitelja pod 2. do pod 5. nema uporište u ispravama priloženim u spisu tuženika, a iz kojih nesporno proizlazi kako je samo dio od 128 m2, pripadao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] stara izmjera, koja je konfiscirana pravnom predniku tužitelja pod 2. do pod 5., dok predmet konfiskacije nije bila čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] stara izmjera, koja je kasnije poništena i pripojena čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] stara izmjera. Nadalje, iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka za čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] je razvidno kako pravni prednici tužitelja pod 2. do pod 5. nisu bili upisani kao vlasnici navedenih nekretnina, već članovi obitelji LS i to od osnivanja zemljišne knjige. Također, i Županijski sud u Zadru u presudi pod poslovnim brojem Gž-588/07 od 7. svibnja 2008. je utvrdio kako tužitelji u tom postupku (prednici tužitelja pod 2. do 5.) nisu dokazali da bi njihovom pravnom predniku Josipu Kolegi pok. Ć bile konfiscirane čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] po staroj izmjeri, pa se na te nekretnine ne može primijeniti Zakon o zabrani.

25. Međutim, ovaj sud ne može prihvatiti utvrđenja upravnih tijela, kako nije moguć naturalni povrat dijela čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], stara izmjera, koji je na skici lica mjesta izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju Igora Gulana iz studenoga 2018. označen žutom bojom (točkama B-C-P-L-M-R-B) u površini od 128 m2, i to iz razloga propisanih odredbom članka 55. Zakona o naknadi. Prvostupanjsko tijelo se u rješenju pozvalo na dopunu nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Ante Vukovića od 26. studenog 2020., odnosno podnesak imenovanog od 20. svibnja 2021., u kojem je imenovani vještak istaknuo kako bi se eventualnim vraćanjem navedenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] izmjera (označenog žutom bojom na Skici lica mjesta), te koji u naravi predstavlja dio urušene zgrade, nekretnini bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine, a posljedično s tim i gospodarska odnosno tehnološka funkcionalnost kompleksa. U dodatnom pojašnjenju mišljenja na usmenoj raspravi održanoj pred prvostupanjskim tijelom 1. lipnja 2021. vještak je pojasnio kako je zgrada gledana kao jedan prostor gdje bi izdvajanjem dijela prostora došlo do okrnjenosti istog prostora, ako u ničem, onda barem u smanjenju površine, u bitnom i u konstruktivnom dijelu, pri čemu je istaknuo kako se mišljenje odnosi na zgradu vidljivu na snimci 1999.

26. Iz zapisnika s očevida od 9. studenoga 2018. proizlazi kako je imenovani sudski vještak za graditeljstvo utvrdio kako zgrada u pogledu uporabljivosti i privedenosti svrsi nije uporabljiva, niti joj se s obzirom na stanje može odrediti namjena. Vještak geodetske struke je izjavio kako je identificirana čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stara izmjera u naravi ruševna građevina omeđena sa jugoistočne, sjeveroistočne i sjeverozapadne strane zidovima ruševne građevine, a sa jugozapadne strane da nije vidljiva međna oznaka. Vještak građevinske struke je izjavio kako su na predmetnoj čestici zgrade vidljivi ostaci građevine koja se svojim glavnim dijelom sastoji od tri uzdužne prostorije od čega su dvije dalje od mora više kotom poda od građevine izgrađene bliže moru. Gradnja kako je slična u pogledu materijala i sve prostorije kako su međusobno povezane unutarnjim stubištem.

27. Navedena utvrđenja s očevida, stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina je ponovio i u Procjembenom elaborata „ [adresa], 31.01.2019. godine“, gdje je u nalazu istaknuo kako su na dan očevida izgrađene građevine u rušenom stanju te se ne koriste, osim zgrade koja je smještena najdalje od mora sa jugoistočne strane u koju se nije moglo pristupiti.

28. Nadalje, stalni sudski vještak za geodeziju Igor Gulam je u Geodetskom vještačenju s nalazom i mišljenjem „ [adresa], 14. 11.2018.“, u pisanom izviješću Skice lica mjesta u bitnom naveo kako kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, površine 1351 m2, u naravi predstavlja ruševne objekte, zgrade, šupe te dvorišta. Čestica zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stare izmjere, službene površine 662 m2, da u naravi predstavlja ruševni objekt, šupe te dvorište. Vještvu su priložene fotografije.

29. Iznijeto činjenično stanje, a iz kojeg nesporno proizlazi kako je predmetna građevina godinama izvan uporabe i u ruševnom stanju, dok prvostupanjsko tijelo u konkretnom slučaju nije obrazložilo koju bi funkciju sporni dio nekretnine imao u trenutku donošenja prvostupanjskog rješenja, odnosno koje bi se postojeće korištenje predmetne zgrade vraćanjem tog dijela onemogućilo ili otežalo, dovodi u pitanje utvrđenje kako bi vraćanjem bila bitno okrnjena gospodarska odnosno tehnološka funkcionalnost zgrade, odnosno kompleksa. Ovo stoga, što prema shvaćanju ovog suda za primjenu odredbe članka 55. točka 4. Zakona o naknadi nije odlučno da je zgrada postojala 1999. godine, već se mora utvrditi je li u trenutku odlučivanja ona funkcionalna gospodarska/tehnološka cjelina, koja bi naturalnim povratom bila okrnjena. Pri tome, sud ima u vidu i odredbu članka 49. Zakona o naknadi, kojom je u stavku 1. propisano kako se imovina koja je predmet naknade daje prijašnjem vlasniku prema stanju i načinu korištenja u kojem se nalazi u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o utvrđivanju prava vlasništva. Nadalje, spisu predmeta nije priložena važeća prostorno planska dokumentacija, a iz koje bi proizlazilo kako bi se vraćanjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine.

30. Stoga, a budući da navedene odlučne činjenice nisu potpuno i pravilno utvrđenje, za sada nije bilo osnove za odbijanje naturalnog povrata u dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stare izmjere u površini od 128 m2, a koja je ranije bila dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] stare izmjere. Nadalje, sud nalazi kako i izreka rješenja o naturalnom povratu čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 252 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] u površini 437 m2, obje K. O. [katastarska općina], nije bila dovoljno precizno određena, budući da je izostalo utvrđenje kako se radi o staroj izmjeri, kao i da se radi o dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] izmjera, pri čemu sud ne vidi zapreku da radi što preciznijeg i potpunijeg opisa nekretnina koje se ovlaštenicima povrata daju u vlasništvo, Skica lica mjesta izrađena od stalnog sudskog vještaka za geodeziju Igora Gulama iz studenoga 2018. bude sastavni dio izreke rješenja.

31. Slijedom sveg navedenog, ocjena je ovog suda kako osporenim rješenjem tuženika kojim je poništeno predmetno prvostupanjsko djelomično rješenje, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja. U ponovanom postupu, prvostupanjsko tijelo je dužno uvažiti primjedbe i pravna shvaćanja suda iznijete u ovoj presude.

32. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao u izreci presude.

33. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS -a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako su tužitelji u cijelosti izgubili spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

U Splitu, 20. veljače 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. PS, [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Ranka Rukljač, odvjetnica iz Zagreba, Kršavoga 9

2. IS iz [adresa]

3. ZS iz [adresa]

4. NS iz [adresa]

5. ČS iz [adresa], tužitelji pod 2. do pod 5. zastupani po opunomoćenicima odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Rikardo Pavlović &Sanja Perković, sa sjedištem u [adresa]. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49,

7. DORH po ŽDO u Zadru, Ulica Boreli 9

8. Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Zagreb, Ivana Lučića 6

9. u spis