Poslovni broj: Usž-3912/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI S UD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Vlahe Bassegli Gozze, članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ČŽ iz [adresa], zastupan po opunomoćeniku Ivanu Milanoviću, odvjetniku iz Umaga, 8. ožujka br. 6., protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Rijeka, Služba građevinske inspekcije, Ispostava u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-929/2024-6 od 3. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-929/2024-6 od 3. srpnja 2025.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenjem rješenja tuženika, klase: UP/I-362-02/24-02/525, urbroj: 443-02-01-17- 24-4 od 14. svibnja 2024., kojim je tužitelju kao vlasniku naloženo uklanjanje pobliže opisanih građevina na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na zemljištu izvan građevinskog područja, sve pobliže opisano u tom rješenju.

2. Tužitelj je protiv citirane presude prvostupanjskog suda podnio žalbu smatrajući da presuda nije na zakonu osnovana te da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje te potom i pogrešno primijenjeno i materijalno pravo. Ističe da je prvostupanjski sud odbio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem njegova saslušanja u svojstvu stranke i očevidu na licu mjesta uz nazočnost vještaka građevinske struke pri čemu smatra da je provođenje tih dokaza od važnosti i radi utvrđenja relevantnih okolnosti koje da se ne mogu utvrditi na temelju materijalne dokumentacije koja prileži spisu. Smatra da sud nema stručnog znanja za ocjenu je li neki objekt isključivo mobilni ili se radi o građevini slijedom čega da je potrebno provesti očevid uz nazočnost vještaka građevinske struke vezano za utvrđenje statusa objekta označenih A i C obzirom da bi se na taj način samo moglo utvrditi sa sigurnošću radi li se o objektima koji bi bili trajno povezani sa zemljištem ili se radi o mobilnim objektima. Smatra da bi se saslušanjem tužitelja u svojstvu stranke utvrdilo da je objekt pod B izgrađen prije 15. veljače 1968., pa za isti da nije potrebno ishoditi uporabnu dozvolu te da se okolnošću eventualne adaptacije tog objekta ne otklanja vrijeme gradnje što bi se utvrdilo građevinskim vještačenjem. Predlaže usvojiti žalbu i poništiti osporenu presudu.

3. Tuženik se nije očitovao o žalbi, iako je dostava poziva uredno iskazana.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući osporenu presudu prvostupanjskog suda u dijelu kojim je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu odredbe članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, čime nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

6. Prema stanju spisa predmeta proizlazi da je u konkretnom slučaju građevinski inspektor donio osporeno rješenje tuženika od 14. svibnja 2024., pozivom na odredbu članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), kao i odredbe članka 106. stavak 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18. i 117/21.) prema kojim odredbama je propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole te se graditi mora u skladu s tom dozvolom ako ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano. Inspekcijske i druge mjere propisane ZDI je propisano da građevinski inspektor donosi rješenje kojim se investitoru, odnosno vlasniku građevine odnosno drugoj stranci određenoj zakonom, naređuju inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom.

7. Prema podacima spisa predmeta tužitelju je naloženo uklanjanje građevina povremenog boravka izvedenih od PVC profila tlocrtnih dimenzija (8,5 m x 3,9 m) + 8,5 m x 2,9 m; zidane građevine povremenog boravka, visine prizemlja razmjernih tlocrtnih dimenzija 5,07m x 50 m; pomoćne građevine (limeno spremište), visine prizemlja, razmjernih tlocrtnih dimenzija 5,0 m x 2,5 m, sve postavljeno na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na zemljištu izvan građevinskog područja, na području označenom prema PP Grada Umaga kao "ostalo poljoprivredno tlo-šume i šumsko zemljište".

8. Građevinski inspektor je na provedenom očevidu od 12. travnja 2024., pregledom i mjerenjem na licu mjesta utvrdio naprijed navedeno te izvršio i uvid u dokumentaciju, izvadak iz zemljišne knjige te utvrdio da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u vlasništvo tužitelja te je razvidna zabilježba da za građevine na kč. br. [katastarska čestica] (kuća 37 m2), nije priložena uporabna dozvola. Uvidom u Prostorni plan uređenja grada Umaga građevinski inspektor je utvrdio da se navedena čestica zemljišta na kojoj su izvedene građevine povremenog boravka i pomoćna građevina nalaze izvan građevinskog područja na području označenog kao "ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište" izvan ZOP-a od mora 1000 m, te da za građevine nije izdana građevinska dozvola.

9. O dostavljenom zapisniku građevinskog inspektora tužitelj se očitovao te naveo da je investitor i vlasnik predmetnih građevina te da je nekretninu oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupio 2018. godine od bivšeg vlasnika i u to vrijeme da je bila na nekretnini postavljena drvena brvnara sa drvenim krovom prekrivena mahovinom i okružena visokim stablima koja da je bila na betonskim temeljima u ruševnom stanju i gnjilim gredama. Da se radi o starom objektu izgrađenom 60-tih godina prošlog stoljeća te da je odmah nakon kupoprodaje objekt, obzirom da je bio neupotrebljiv, sam srušio i temelje dijelom iskoristio za novi predmetni objekt zidanu građevinu pov. 37 m2 koja je i upisana u zemljišne knjige (objekt B). Nakon kupnje i sređivanja zemljišta da je otvorio OPG s namjerom da se bavi poljoprivrednom djelatnošću te da objekt koristi u svrhu skladišta reprezentacije OPG proizvoda. Drugi objekt (objekt A) da je montažni objekt koji se također nalazi na toj nekretnini da je postavio 2019. godine a treći objekt (objekt C) da koristi kao ostavu za alat. Smatra da su objekti A i C montažni.

10. Odredbom članka 3. stavka 1. točka 10. Zakona o gradnji propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme i postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina, dok je točkom 11. istog stavka propisano da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

11. Prema podacima spisa predmeta proizlazi, a što konstatira i prvostupanjski upravni sud, da se u konkretnom slučaju radi o građevinama obzirom da je objekt B izveden zidanjem što niti tužitelj ne osporava odnosno da isti predstavlja građevinu dok je objekt A građevinski sklop s terasom, postavljen na stupove od opeke a objekt C (limeno spremište) postavljen na pripremljenu podlogu, te da sva tri sklopa se nalaze na predmetnoj nekretnini i postavljeni su u razdoblju od 2018. do 2019. godine. I prema ocjeni ovog Suda, radi se o sklopu koji je nastao građenjem i izveden od svrhovito povezanih građevinskih proizvoda, a trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisan uvjet za određeni dio pojma građevine kako to pravilno navodi i prvostupanjski upravni sud u obrazloženju osporene presude pri čemu se pozvao i na mjerodavne odluke ovog Suda.

12. Pritom se napominje tužitelju da je u svom očitovanju iskazao da je objekt izgradio nakon što je prethodno srušio staru brvnaru koja se nalazila na predmetnoj nekretnini i izgradio novu koja da je upisana u zemljišnim knjigama (pov. 37 m2).

13. Stoga je imajući u vidu da se predmetna građevina nalazi izvan građevinskog područja (poljoprivredno šumsko zemljište), za građenje/postavljanje građevine je potrebno ishoditi potrebno odobrenje za gradnju, a što je ovdje izostalo, pa je stoga i prema ocjeni ovog Suda osnovano naloženo uklanjanje protupravno izvedenih građevina.

14. Glede prigovora tužitelja da sud nije prihvatio predložene dokaze saslušanjem tužitelja i provođenjem građevinskog vještačenja, treba reći da u smislu odredbe članka 49. ZUS-a, stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima, već sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice (stavak 1. i 4.). Uz to ovaj Sud ocjenjuje da se provođenjem od tužitelja predloženih dokaza ne bi utjecalo na drugačije rješenje ove upravne stvari pored neprijeporno utvrđene činjenice da tužitelj prije predmetne gradnje nije ishodio potrebno odobrenje za gradnju.

15. Obzirom da iz dokaza pribavljenih u postupku proizlazi da je osporavana presuda donesena na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, ovaj Sud nalazi da tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju zakonitost navedene presude te rješenja tuženika.

16. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 135. stavak 1. ZUS-a, riješiti kao pod točkom I. izreke, a u odnosu na točku II. obzirom da tužitelj nije uspio u sporu riješiti na temelju odredbe članka 147. istog Zakona.

U Zagrebu, 19. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner