Poslovni broj: Usž-246/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr. sc. Inge Vezmar Barlek, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i Vlahe Bassegli Gozze, članova vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja OŽH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Bore Erceg, odvjetnik u Šibeniku, Stjepana Radića 4D, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, Šibenik, Stjepana Radića 28-30, OIB: 33706439962, radi odgode izvršenja rješenja o uklanjanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-457/2025-6 od 7. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba te potvrđuje presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-457/2025-6 od 7. listopada 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Točkom I. izreke presude prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, KLASA: UP/I-362-02/24-02/913, URBROJ: 443-02- 03-21-25-8 od 9. veljače 2025. Točkom II. izreke rješenja prvostupanjskog suda odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora.
1.1. Rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/913, URBROJ: 443-02-03-21- 25-8 od 9. veljače 2025. odbijen je prijedlog tužitelja za odgodu izvršenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/913, URBROJ: 443-02-03-21-24-3 od 11. studenoga 2024. kojim je tužitelju naređeno uklanjanje nezakonito izgrađenih građevina (bazena, spremišta sa strojarnicom, spremišta sa sanitarnim čvorom i ljetnom kuhinjom te ogradnog zida) pobliže opisanih u izreci tog rješenja, izgrađenih na k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].
2. Protiv presude i rješenja prvostupanjskog suda tužitelj je podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga (članak 126. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima). Ukazuje da je prvostupanjski sud pogrešno naveo u obrazloženju pobijane presude da stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga, a da je u tužbi predložio izvođenje dokaza svojim saslušanjem, saslušanjem svjedoka te uvidom u spis broj: Us I-29/2025. Navodi da su ti dokazi predloženi na okolnost utvrđenja osnovanosti razloga radi kojih traži odgodu izvršenja rješenja o uklanjanju. Zbog navedenog, tužitelj smatra da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da on tek općenito ističe da bi izvršenjem rješenja o uklanjanju on i njegova obitelj ostali bez primanja koja za njih predstavljaju jedini izvor egzistencije. Drži da je pobijana presuda zahvaćena bitnom povredom odredaba upravnog spora iz članka 126. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima, kao i da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno. Ujedno osporava odluku o troškovima. Predlaže Sudu usvojiti žalbu, poništiti pobijanu presudu i rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Podredno predlaže usvojiti žalbu te presudom riješiti upravnu stvar na način da se u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije odgovorio na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu i rješenje u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. u vezi s odredom članka 128. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), Sud nalazi da ne postoje žalbene osnove zbog kojih bi pobijana presuda i rješenje bili nezakoniti ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Vezano za prijedloge tužitelja za provođenje dokaza njegovim saslušanjem, saslušanjem svjedoka te pribavom i uvidom u spis broj: Us I-29/2025 (upravni spor o ocjeni zakonitosti rješenja o uklanjanju) i to na okolnost utvrđenja činjenice da tužitelj nije izgradio građevine čije se uklanjanje nalaže rješenjem o uklanjanju, valja reći da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. stavak 3. i 4. ZUS-a). Međutim, sud je dužan u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, a što prvostupanjski sud nije u cijelosti učinio. Međutim, predloženi dokazi na okolnost utvrđenja činjenice da nije izgradio bespravne građevine nisu dokazi koji bi u sporu ocjene zakonitosti rješenja kojim je odbijen zahtjev za odgodom izvršenja doveli do drugačije odluke odnosno ne bi utjecali na donošenje zakonite i pravilne odluke.
7. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj 10. siječnja 2025. podnio tuženiku prijedlog za odgodu izvršenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/913, URBROJ: 443-02-03-21-24-3 od 11. studenoga 2024., navodeći kao razlog činjenicu da bi mu izvršenjem tog rješenja nastala šteta u vidu umanjenja imovine, odnosno da odgoda izvršenja rješenja nije protivna javnom interesu.
8. Odredbom članka 140. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09. i 110/21., dalje: ZUP) propisano je da na prijedlog stranke, a radi izbjegavanja nastanka nepopravljive štete, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje može odgoditi izvršenje i, ako je to nužno, produžiti odgodu izvršenja rješenja sve do donošenja pravomoćne odluke o upravnoj stvari, ako nije drugačije propisano zakonom i ako se to ne protivi javnom interesu.
9. Prema ocjeni ovog Suda valjano je prvostupanjski sud ocijenio zakonitim osporeno rješenje tuženika kojim je odbijen prijedlog tužitelja za odgodu izvršenja rješenja o uklanjanju jer je tuženik pravilno zaključio da privatni interes tužitelja ne preteže nad javnim interesom suzbijanja bespravne gradnje. Gradnjom protivno posebnom zakonu, u ovom slučaju Zakonu o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) i Zakonu o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) stranka svjesno prihvaća posljedice svoje protupravne gradnje, jer je odredbama Zakona izričito propisana zabrana takve gradnje te je dužnost građevinske inspekcije donijeti rješenje o uklanjanju koje je dužan izvršiti bespravni graditelj (vlasnik ili investitor) pod prijetnjom izricanja novčane kazne, odnosno prisilnog izvršenja putem druge osobe. Naprijed navedeno pravno shvaćanje izraženo je u dosljednoj i stabilnoj upravnosudskoj praksi (odluke ovog Suda poslovni broj: Usž-406/2017, Usž-577/2018, Usž-3290/2019 i dr.).
10. Također, treba reći da upravni spor o zakonitosti rješenja o uklanjanju ne predstavlja ni prethodno pitanje za postupak izvršenja tog rješenja u smislu odredbe članka 55. ZUP-a, bez rješavanja kojeg nije moguće riješiti predmetnu upravnu stvar.
11. Odluka o trošku spora osnovano se temelji na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a, prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi troškove spora.
12. Imajući na umu sve navedeno, prvostupanjski je sud ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja tuženika na temelju dokaza utvrđenih u upravnom postupku i uvida u dokumentaciju u sudskom spisu osnovano utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
13. Trebalo je, stoga, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a u vezi s odredom članka 128. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci (točka I. izreke).
14. Na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troška sastava žalbe jer isti sa žalbom nije uspio (točka II. izreke).
U Zagrebu 18. veljače 2026.
Predsjednica vijeća
mr. sc. Inga Vezmar Barlek
