Poslovni broj: Usž-3311/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, mr. sc. Inge Vezmar Barlek predsjednice vijeća, Jelene Rajić i Vlahe Bassegli Gozze, članova vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja ČJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Mira Matuško Blažević, odvjetnica u Zagrebu, Kneza Višeslava 11, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Zagreb, Avenija Dubrovnik 12, OIB: 61817894937, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, radi privremenog rješenja o izvlaštenju, odlučujući o žalbi tužitelja, protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-5667/2023-10 od 6. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-5667/2023-10 od 6. lipnja 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-5667/2023-10 od 6. lipnja 2025. odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje privremenog rješenja tuženika, KLASA: UP/I-943-04/22-007/29, URBROJ: 251-04-01/041-23-31 od 11. listopada 2023. te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora (točke I. i II.).
1.1. Osporenim privremenim rješenjem tuženika od 11. listopada 2023., točkom I. izreke, utvrđen je interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstane ceste temeljem članka 105. stavak 1. Zakona o cestama . Točkom II. izreke prihvaćen je prijedlog Grada Zagreba da se u njegovo ime i za račun, radi rekonstrukcije dijela Sarajevske ulice u Zagrebu, potpuno izvlasti [katastarska čestica] suvlasničkog dijela tužitelja zk.č.br. [katastarska čestica], dvorište, površine 197 m[2] , upisana u zk. ul./BZP 21155, k. o. [katastarska općina], dok je točkom III. izreke utvrđeno da je Grad Zagreb tužitelju za suvlasnički dio nekretnine iz točke II. isplatio iznos od ukupno 20.986,13 €, uz ostala utvrđenja precizirana točkama IV. - VI. izreke.
2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu kojom pobija njezinu zakonitost u cijelosti iz svih žalbenih razloga. U žalbi u bitnom iznosi da je donošenjem pobijanog rješenje povrijeđeno načelo razmjernosti kao jedno od temeljnih načela u slučaju suprotstavljenih mišljenja, a koje načelo je sukladno konačnom prijedlogu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade navedeno upravo kao razlog uvođenja instituta privremenog rješenja o izvlaštenju. Tvrdi da je u konkretnom predmetu privremeno rješenje doneseno na temelju procjembenog elaborata starog više od tri godine, iako je odredbom članka 30. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade određeno da se uz prijedlog za izvlaštenje treba priložiti procjembeni elaborat iz osiguranja dokaza koji ne smije biti stariji od dvije godine, a čime se osigurava da predmetna vrijednost bude u najvećoj mjeri u skladu s njezinom tržišnom vrijednosti u vrijeme donošenja rješenja o izvlaštenju. Naglašava da je do povrede prava razmjernosti na štetu interesa fizičke osobe, a u korist javnog interesa, došlo time što bi se privremenim rješenjem trebala odrediti barem približna naknada, a ne da se određuje naknada u iznosu koji nije niti blizu tržišne vrijednosti, obzirom da je ista rezultat nalaza i mišljenja starog preko tri godine. Poziva se na presudu Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj Us I-5672/2023 od 3. lipnja 2024. donesenu u istovrsnom predmetu, a kojom presudom je poništeno rješenje o izvlaštenju doneseno za neposredne susjede tužitelja. Slijedom svega navedenog predlaže usvojiti žalbu, poništiti prvostupanjsku presudu te riješiti stvar na način da se usvoji tužbeni zahtjev. Potražuje trošak sastava žalbe.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine”, broj: 36/24. - dalje: ZUS), ovaj Sud nije našao da su osnovani razlozi zbog kojih tužitelj pobija presudu, niti da postoje razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Ovdje osporeno rješenje tuženika doneseno je u postupku izvlaštenja na temelju članka 36a. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine" , broj: 74/14., 69/17. i 98/19., dalje: ZION). Tom odredbom je propisano da kada je u postupku vlasništvo utvrđeno kao neprijeporno, ali se vlasnik nekretnine protivi izvlaštenju odnosno visini naknade utvrđene procjembenim elaboratom iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona, Ministarstvo odnosno nadležno tijelo, na zahtjev korisnika izvlaštenja, nakon održane usmene rasprave, donijet će privremeno rješenje o izvlaštenju kojim će potvrditi da je interes Republike Hrvatske utvrđen zakonom ili odlukom iz članka 13. ovog Zakona te naložiti upis prava vlasništva korisnika izvlaštenja u javnim knjigama (stavak 1.). Rješenje iz stavka 1. ovog članka može se donijeti nakon što korisnik izvlaštenja dokaže da je prijašnjem vlasniku stavio na raspolaganje iznos naknade koji je utvrđen procjembenim elaboratom iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona (stavak 2.).
7. U provedenom postupku na temelju članka 105. stavka 1. Zakona o cestama (Narodne novine, 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19. i 144/21.) utvrđen je interes Republike Hrvatske radi rekonstrukcije dijela Sarajevske ulice u Zagrebu, na čestici koja je u nespornom suvlasništvu tužitelja i za koju je naknada utvrđena procjembenim elaboratom iz članka 25. stavka 2. ZION-a koja je uplaćena na račun tužitelja.
8. Tužitelj se kao suvlasnik nekretnine protivi visini utvrđene naknade, prije svega, pozivajući se na povredu načela razmjernosti te rješenje tuženika smatra nezakonitim, navodeći da mu je određena naknada u iznosu koji nije niti blizu tržišne vrijednosti . Međutim, navedeni žalbeni prigovor je već valjano otklonio prvostupanjski sud obrazlažući da će se o konačnom iznosu naknade za predmetnu nekretninu odlučiti u daljnjem postupku izvlaštenja, kao što je i odlučeno točkom V. privremenog rješenja . U konkretnom slučaju interes Republike Hrvatske za predmetnu gradnju utvrđen je zakonom, naknada koja je isplaćena tužitelju određena je sukladno odredbi članka 36.a u svezi odredbe članka 25. stavka 2. ZION-a time da će konačni iznos naknade za predmetnu izvlaštenu nekretninu biti određen nakon provođenja svih dokaza u upravnom postupku. Ovakvo stajalište zauzeto je u dosljednoj upravnosudskoj praksi, primjerice, odluka poslovni broj: Usž-3667/2023 od 21. veljače 2024., a koje stajalište je i potvrdio Ustavni sud Republike Hrvatske odlukom broj: U-III-1948/2024 od 4. srpnja 2024.
9. Ovdje se napominje, da je presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-5672/2023 od 3. lipnja 2023., na koju se poziva tužitelj, poništena presudom ovog suda poslovni broj: Usž-3536/2024 od 16. listopada 2025. i to upravo zbog utvrđenja da je prvostupanjski pogrešno uputio na tržišnu vrijednost predmetne nekretnine aktualnu u postupku izvlaštenja jer se privremenim rješenjem o izvlaštenju ne određuje konačna naknada koja će biti isplaćena vlasnicima nekretnine, već se , sukladno odredbi članka 36 c. stavka 3. i 4. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade zbog osporavanja procjembenog elaborata i nemogućnosti otklanjanja prigovora određuje nova procjena stanja i vrijednosti nekretnine te se postupak izvlaštenja nastavlja i dalje pa se, između ostalog, u nastavku ističu prigovori vezani za tržišnu vrijednost nekretnine te se u konačnici donosi rješenje o izvlaštenju.
10. Nisu osnovani prigovori tužitelja usmjereni na povredu odredbe članka 30. ZION-a navodeći da je u konkretnom predmetu privremeno rješenje doneseno temeljem procjembenog elaborata starog više od tri godine.
10.1. Naime, odredba članka 36.a stavka 2. ZION-a, a koja se odnosi na privremeno rješenje o izvlaštenju, izričito upućuje na procjembeni elaborat iz postupka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona. Navedenom odredbom je propisano da se vrijednost nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje izražava u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog sudskog procjenitelja, izrađenog primjenom zakona kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnina, kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata.
10.2. Pravilno prvostupanjski sud navodi da se ograničenje iz odredbe članka 30. ZION-a odnosi isključivo na elaborat koji se prilaže uz prijedlog za izvlaštenje, a ne na procjembeni elaborat koji je podloga za donošenje privremenog rješenja iz članka 36.a ZION-a.
11. Vezano za prigovore povrede načela razmjernosti treba reći da razmjernost u donošenju pojedinačnih odluka znači kako se prava pojedinaca mogu ograničiti samo zakonom radi zaštite prava drugih osoba i javnoga interesa te javna vlast može ograničiti prava pojedinca zajamčena zakonom samo do mjere koja je neophodna radi postizanja javnog interesa. U postupcima izvlaštenja načelo u zaštiti prava stranaka i javnog interesa se osigurava, između ostalog, kroz utvrđivanje vrijednosti za izvlaštenu nekretninu (članak 11. ZON-a). Ta vrijednost privremenim rješenjem o izvlaštenju u konkretnom slučaju još nije konačno utvrđena.
12. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
13 . Valjalo je stoga, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o trošku (točka II.) izreke, utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. obzirom da tužitelj nije uspio sa žalbom.
U Zagrebu 18. veljače 2026.
Predsjednica vijeća
mr.sc. Inga Vezmar Barlek
