Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž-646/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Sisku, po sucu pojedincu Renati Košir Skračić, u pravnoj stvari predlagateljice SU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Gei Modrušan, odvjetnici u Puli, protiv 1. protustranke JU, nepoznate adrese i 2. protustranke IU, nepoznate adrese, radi proglašenja nestale osobe umrlom, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja javnog bilježnika Fabiane Kliman, kao povjerenika Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, poslovni broj R1- 67/2025 UPP/OS-IPP-1/2025-2 od 25. ožujka 2025., 26. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažavanjem žalbe predlagateljice SU, ukida se rješenje javnog bilježnika Fabiane Kliman, kao povjerenika Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, poslovni broj R1-67/2025 UPP/OS-IPP-1/2025-2 od 25. ožujka 2025. te se predmet vraća na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud po povjereniku suda, javnom bilježniku je donio sljedeće rješenje:

"l. Ovaj javni bilježnik, kao povjerenik Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, se proglašava nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari.

ll. Odbacuje se u cijelosti prijedlog predlagateljice SU od 17. ožujka 2024. za proglašenjem protustranaka JU i IU, umrlim."

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu je pravovremeno izjavila predlagateljica zbog pogrešne primjene materijalnog prava i sadržajno zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 23/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje: ZPP).

2.1. Predlagateljica u žalbi navodi da bi prihvaćanje ovakvog rješenja onemogućilo rješavanje postupaka u kojima je nužno utvrđenje činjenice smrti nestale osobe, osobito u situacijama kada je u prijedlogu navedeno da su posljednje prebivalište imale na području [adresa] te da sukladno tome postoji pravni interes predlagateljice za pokretanje ovog postupka, obzirom da su protustranke njezini preci koji su upisani kao suvlasnici nekretnina te za koje predlagateljica ima saznanja da su u životnoj dobi od 25 godina napustili prostore sadašnje Republike Hrvatske s ciljem preseljenja u neku od država Južne Amerike. Također da je od rođenja protustranaka do danas proteklo više od 110 godina, konkretno da je 1. protustranka rođena **.**.1899. i u trenutku podnošenja prijedloga bi imao 125 godina, dok je 2. protustranka rođena **.**.1915. i danas bi imao 110 godina, a o njihovom životu u posljednjih pet godina nema nikakvih vijesti. Stoga predlaže uvažavanjem žalbe preinačiti pobijano rješenje javnog bilježnika kao povjerenika suda, podredno ukinuti pobijano rješenje i vratiti ga na ponovan postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. U ovom predmetu javni bilježnik kao povjerenik suda se pobijanim rješenjem oglasio mjesno nenadležnim za postupanje i odbacio prijedlog predlagateljice za proglašenje 1. i 2. protustranke umrlom. U razlozima pobijanog rješenja javni bilježnik u bitnome navodi da u konkretnom slučaju nije moguće utvrditi mjesnu nadležnost suda, odnosno javnog bilježnika kao povjerenika suda za odlučivanje o prijedlogu za proglašenje 1. i 2. protustranke umrlima. Obrazlaže da iz uvida u podneseni prijedlog i priložene dokaze nije utvrđeno da su 1. i 2. protustranke imala posljednje prebivalište ili posljednje boravište na području [adresa] pa sukladno tome ni na području za koje bi bio mjesno nadležan Općinski sud u Puli-Pola (općina [adresa]), odnosno javni bilježnik kao povjerenik tog suda.

4.1. Nadalje, javni bilježnik u pobijanom rješenju smatra da iz prijedloga za proglašenje nestale osobe umrlom proizlazi kako su 1. i 2. protustranke imale posljednje prebivalište odnosno boravište izvan [adresa] te da zbog takvog nedostatka nije moguće utvrditi mjesnu nadležnost prvostupanjskog suda. Donoseći pobijano rješenje se javni bilježnik pozvao na odredbe članka 56. stavka 1. te članka 59. stavaka 1. i 3. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine", broj 59/23., dalje: ZOIP).

5. Međutim, takvo postupanje i pravno shvaćanje javnog bilježnika kao povjerenika suda u ovom konkretnom slučaju nije pravilno.

6. Odredba članka 56. stavka 1. ZOIP propisuje da je za proglašenje nestale osobe umrlom nadležan općinski sud na čijem području je osoba imala posljednje prebivalište, a ako ga nije imala, posljednje boravište. Kriterij mjesne nadležnosti prema toj odredbi treba tumačiti kao posljednje poznato prebivalište, odnosno posljednje mjesto na kojem je osoba stanovala ili boravila prije nestanka.

6.1. Takvo tumačenje navedene odredbe proizlazi iz same prirode postupka proglašenja nestale osobe umrlom. U pravilu se u tim situacijama radi o osobama čije je boravište već duže vrijeme nepoznato pa bi strogo inzistiranje na dokazivanju točnog prebivališta u trenutku nestanka dovelo do apsurdnog rezultata u kojem postupak ne bi bilo moguće provesti, upravo onda kada je to najpotrebnije. Takvo formalističko tumačenje zakonodavac očito nije imao na umu, niti bi bilo u skladu sa svrhom instituta.

7. Stoga se pojam „posljednjeg prebivališta“ iz članka 56. stavka 1. ZOIP mora tumačiti kao posljednje poznato prebivalište, odnosno mjesto koje se može identifcirati kao posljednje mjesto života ili boravka nestale osobe prije njezina nestanka.

8. Zaključak javnog bilježnika kao povjerenika suda da nadležnost suda „ne postoji“, jer iz prijedloga proizlazi da su 1. i 2. protustranke imale posljednje prebivalište odnosno boravište izvan [adresa] te da zbog takvog nedostatka nije moguće utvrditi mjesnu nadležnost, pravno je pogrešan i proturječi samoj svrsi instituta. Upravo situacije u kojima se ne zna gdje je osoba posljednji put boravila, tipične su za postupke proglašenja nestale osobe umrlom.

9. Prihvaćanje takvog formalističkog shvaćanja dovelo bi do pravne situacije u kojoj postupak proglašenja nestale osobe umrlom ne bi bilo moguće provesti u svim slučajevima kada je osoba nepoznatog boravišta, što je u izravnoj suprotnosti sa svrhom ZOIP i načelom pravne sigurnosti, a na što osnovano upire predlagateljica u žalbi.

10. Pobijano rješenje je kontradiktorno, jer se javni bilježnik pobijanim rješenjem pod točkom I. izreke oglasio nenadležnim, a potom odbacio prijedlog (točka II. izreke), i to ne zbog nedostatka nadležnosti suda, već zbog toga što nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka iz članka 59. stavka 3. ZOIP. Zbog navedene proturječnosti izreke riječ je o bitnoj povredi odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na koju sadržajno u žalbi ukazuje predlagateljica.

11. Neosnovano odbacivanje prijedloga, bez prethodnog poziva na eventualnu dopunu prijedloga, predstavlja ograničenje predlagateljičinog prava na pristup sudu zajamčenog člankom 6. stavkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj: 18/97.,6/99.,14/02.,13/03., 9/05., 1/06., 2/10.).

12. Radi svega navedenoga je javni bilježnik kao povjerenik suda pogrešno primijenio odredbe članaka 56. i 59. ZOIP, propustivši primijeniti članak 109. ZPP, u vezi sa člankom 2. ZOIP. Zbog toga je žalba predlagateljice osnovana pa je primjenom odredbe članka 380. točke 3. ZPP, u vezi sa člankom 2. ZOIP ukinuto pobijano rješenje i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.

13. U nastavku postupka prvostupanjski sud će eventualno pozvati predlagateljicu da nadopuni prijedlog sukladno članku 109. ZPP, u vezi sa člankom 2. ZOIP, na način da dostavi ovjereni prijevod po sudskom tumaču dokumentacije dostavljene uz prijedlog na talijanskom jeziku, zatim da provede sve predložene dokaze iz prijedloga, a potom da po provedenom postupku, ocjenom svih dokaza donese novu, na zakonu osnovanu odluku.

U Sisku 26. siječnja 2026.

Sutkinja

Renata Košir Skračić