Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž Ovr-235/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Dubravki Ćurko Ventrić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice ČD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Ljiljana Sinanović, odvjetnica u Poreču, protiv ovršenika PD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Valter Šram, odvjetnik u Puli, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, posl.br. Ovr-6/2023-41 od 9. rujna 2025., dana 14. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se, kao neosnovana, žalba ovršenika i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, posl.br. Ovr-6/2023-41 od 9. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbačena je, kao nedopuštena, žalba ovršenika izjavljena nakon proteka roka protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo posl.br. Ovr-6/2023-41 od 9. rujna 2025.

2. Ovršenik pobija rješenje iz svih zakonskih razloga predviđenih odredbama čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) koji se u ovom postupku primjenjuju sukladno odredbama čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ). Predlaže ukinuti rješenje, slijedom toga, ukinuti provedene radnje, obustaviti ovrhu odnosno uputiti ovršenika u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, te obvezati ovrhovoditeljicu naknaditi mu troškove postupka, uključivo i žalbe.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovršenik ne precizira koje su bitne povrede odredaba postupka počinjene donošenjem pobijanog rješenja, a ispitujući rješenje u okviru žalbenih navoda te sukladno odredbama čl. 365. st. 2. ZPP ovaj sud nije našao da je sud prvog stupnja počinio koju od bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje pazi po službenoj dužnosti, ni da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

6. Iz stanja spisa predmeta proizlazi da je po prijedlogu ovrhovoditelja od 5. siječnja 2023., temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo, posl.br. P Ob-29/2019 od 23. prosinca 2020.g., pravomoćnog i ovršnog rješenja Županijskog suda u Puli-Pola, posl.br. Gž Ob- 119/2021 od 11. svibnja 2021.g., pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu, posl. br. Ovr- 492/2021-5 od 13. siječnja 2022.g., te pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču- Parenzo, posl.br. P Ob-29/2019-183 od 16. veljače 2022. g., ovršni sud rješenjem posl.br. Ovr-6/2023-5 od 31. siječnja 2023. odredio ovrhu na nekretninama ovršenika označenim u rješenju o ovrsi, zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi utvrđivanjem vrijednosti i prodajom nekretnina te namirenjem tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 22.216,93 Eur, kao i troškova parničnog postupka pojedinačno navedenih u rješenju o ovrsi, sve sa zateznim kamatama. Predmetno rješenje ovršenik je primio 8. ožujka 2023., te je žalbu u redovnom roku od 8 dana mogao izjaviti najkasnije 16. ožujka 2023.

6.1. Nadalje, proizlazi da je ovršenik protiv tog rješenja, 20. prosinca 2024. izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako je tražbina ovrhovoditeljice u većem dijelu podmirena uplatama od 27. rujna 2013. i 22. listopada 2013., radi čega predlaže ukinuti provedene radnje, obustaviti ovršni postupak odnosno uputiti ga u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. U prilogu dostavlja potvrdu o uplati od 22. listopada 2013.

7. Kako se radi o žalbi nakon proteka roka, prvostupanjski je sud istu ispitao u smislu odredaba čl. 53. st. 1. OZ te ju odbacio kao nedopuštenu. Obrazlaže kako ovršenik sukladno čl. 53. st. 1. OZ takvu žalbu može podnijeti iz nekih od razloga predviđenih čl. 50. st. 1. toč. 7., 9., i 10. OZ ako taj razlog iz opravdanog razloga nije mogao iznijeti u roku za žalbu (redovnom), koji uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni, jer se u konkretnom slučaju ne radi o razlozima koji nisu mogli biti izneseni u redovnom roku za žalbu, a pored toga i kako ovršenik nije ni naveo razloge zbog kojih to nije mogao isticati u redovnom roku za žalbu.

8. Osporavajući pobijano rješenje ovršenik ponavlja razloge iznesene u žalbi nakon proteka roka.

9. Žalba nakon proteka roka izvanredni je pravni lijek kojim se omogućuje ovršeniku podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave, iako je protekao žalbeni rok od 8 dana koji počinje teći od dostave prvostupanjskog rješenja, a može se izjaviti iz razloga izričito propisanih čl. 53. st. 1. OZ, i to samo ako se razlog zbog kojeg se podnosi nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave. Izjavljivanje ove žalbe ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Razlozi iz kojih se sukladno odredbama čl. 53. st. 1. OZ može izjaviti žalba izvan roka, propisani su odredbama čl. 50. st. 1. a to su:

- ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno nije na temelju nje ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika (toč.7.),

- tražbina je prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave (toč.9);

- ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave (toč.10.);

- ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom (toč.11.).

10. Slijedom navedenog, za izjavljivanje žalbe nakon proteka roka moraju biti kumulativno ispunjena tri uvjeta: pravomoćnost rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave, postojanje jednog od zakonom navedenih razloga i opravdanost nemogućnosti isticanja tog razloga u redovnom žalbenom roku.

11. Iz sadržaja žalbe izjavljene nakon proteka roka jasno je kako ovršenik rješenje o ovrsi pobija, neosnovano smatrajući kako je ispunjena pretpostavka iz čl. 50. st. 1. t. 9. OZ u vezi čl. 53. st. 1. OZ. Međutim, činjenica na kojoj temelji žalbu, podmirenje dijela tražbine ovrhovoditeljici 2013., nastala je gotovo deset godina prije donošenja rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave, a ovršenik nije naveo niti jedan razlog zbog kojeg protiv rješenja o ovrsi nije izjavio žalbu u roku od 8 dana od primitka rješenja o ovrsi i u toj žalbi istaknuo tu činjenicu, radi čega je njegova žalba nakon proteka roka nedopuštena.

12. Slijedom navedenog rješenjem je sud prvog stupnja pravilno odbacio žalbu pozivom na odredbe čl. 53. st. 1. OZ, što ovršenik žalbenim navodima nije doveo u pitanje, radi čega je temeljem odredaba čl. 380. toč. 2. ZPP žalba odbijena kao neosnovana, a pobijano rješenje potvrđeno.

U Šibeniku, 14. siječnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Ćurko Ventrić