Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: K-264/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu po sucu Matei Bulka, uz sudjelovanje zapisničarke Koraljke Lukačević u kaznenom predmetu protiv optuženog TH zbog kaznenog djela iz članka 209. stavku 2. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj: 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 114/2023. i 36/2024. – dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu od 29. svibnja 2024., broj KO-DO- 240/2024-1, nakon održane javne rasprave u nazočnosti savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu VH, optuženog TH i braniteljice optuženika Sanele Kontin Miklin, odvjetnice u [adresa] , dana 5. prosinca 2025. objavio je, a 2. prosinca 2025. donio je i

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 – dalje u tekstu: ZKP/08) kazneni nalog ovoga suda broj K-264/2024-2 od 4. lipnja 2024. stavlja se izvan snage.

II. TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin T i IH, rođene V , rođenog **.**.1967. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanina Republike Hrvatske, sa završenom srednjom školom, vozača, zaposlenog, s mjesečnim primanjima od 600,00 eura, oženjenog, oca jednog djeteta, neosuđivan,

k r i v  j e

što je:

od polovice lipnja 2023. do polovice kolovoza 2023., protivno odredbi članka 119. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 80/19, 15/18, 14/19, 127/19), prema kojoj su u park-šumi dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje, znajući da se šume na kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nalaze unutar značajnog krajobraza Kalnik, kao zaštićenog dijela prirode, te znajući da nema odobrenje za sječu drva, izvršio sječu oko polovice površine predmetnih čestica, što čini oko 80 prm drva,

dakle, protivno propisima krčio šumu koja je sastavni dio područja koje je odlukom nadležnog tijela proglašeno zaštićenom prirodnom vrijednosti,

čime je počinio kazneno djelo protiv okoliša – pustošenjem šuma – opisanom po članku 209. stavku 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivim po članku 209. stavku 2. KZ/11.

III. Temeljem članka 209. stavku 2. KZ/11, optuženi TH

o s u đ u j e s e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 8 (OSAM) MJESECI

te se temelju članka 56. KZ/11 optuženom TH izriče

UVJETNA OSUDA

na način da se izrečena kazna zatvora od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

IV. Temeljem članka 148. stavka 1. ZKP/08 u svezi članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08, optuženik je dužan na ime troškova paušala platiti novčani iznos od 100,00 (sto) eura, te temeljem odredbe članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08, na ime troškova svjedoka novčani iznos od 16,96 (šesnaest eura i devedeset šest centa) eura, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog TH, zbog kaznenog djela protiv okoliša – pustošenjem šuma – opisanom po članku 209. stavku 2. u svezi stavka 1. KZ/11 , s prijedlogom da sud izda kazneni nalog. Sud je dana 4. lipnja 2024. donio presudu - kazneni nalog kojom je optuženog TH proglasio krivim za navedeno kazneno djelo. Optuženi TH podnio je prigovor protiv kaznenog naloga te je nakon potvrđivanja optužnice provedena rasprava.

2. Optuženi TH pozvan da se očituje o optužbi izjasnio se da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu je optužnicom stavljeno na teret.

3. U dokaznom postupku sud je na temelju članka 419. stavka 5. točke 1. ZKP/08 na prijedlog optužbe pročitao Izvješće Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Služba šumarske i lovne inspekcije od 8. rujna 2023. (list 13-15), Zapisnike Državnog inspektorata od 25. kolovoza 2023. (list 16-20), Zapisnik Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Služba šumarske i lovne inspekcije od 31. kolovoza 2023. (list 21-22), Izvod iz posjedovnog lista br. 711, 713 i 1601 (list 23-28), Obrazac O-3 Programa gospodarenja za GJ „Kalnik“ (list 29-30), Program gospodarenja Značajnim krajobrazom „Kalnik“ (list 31-48), pregledao je geodetske karte (list 49-50) i fotografije posječene šume (list 51-55) te je pročitao prekršajni nalog Općinskog suda u Varaždinu broj Pp-2471/2023 od 21. prosinca 2023. (list 91-93).

3.1. Nadalje, sud je na temelju članka 419. stavka 5. točke 2. ZKP/08 ispitao u svojstvu BH i ČH.

3.2. Sud je na temelju članka 419. stavka 5. točke 5. ZKP/08 pročitao izvod iz Kaznene evidencije (list 161-162 spisa) i Prekršajne evidencije (list 159-160 spisa) za optuženika te je pročitao zapisnik o ispitivanju osumnjičenika TH ispitanog sukladno odredbama čl. 208.a ZKP-a od 23. listopada 2023. i pregledao DVD snimku.

4. Sud je odbio prijedlog optuženog TH da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnici Državnog inspektorata od 25.08.2023., zapisnik Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, služba šumske i lovne inspekcije od 31.08.2023., obrazac O-3 Programa gospodarenja za GJ Kalnik, Program gospodarenja značajnim krajobrazom „Kalnik“, geodetske karte i fotografije posječene šume i izvod iz posjedovnog lista broj 711, 713 i 1601 za k. o. [katastarska općina].

4.1. Naime, u smislu članka 10. stavka 2. ZKP/08 nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast, prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, te pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni ZKP/08, kao i dokazi za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza. U konkretnom slučaju sud nije utvrdilo da bi dokazi navedeni u izreci bili pribavljeni na jedan od navedenih načina, te da se ne radi o nezakonitim dokazima kako to navodi okrivljeni.

4.2. Okrivljenik predlaže da se kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnici Državnog inspektorata od 25.08.2023. i zapisnik Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, služba šumske i lovne inspekcije od 31.08.2023. s obrazloženjem da su navedeni dokazi nezakoniti jer inspektorica koja ih je radila nije upozorila osobe da ne moraju iznositi obranu i odgovarati na pitanja dok nije izrekla upozorenje iz članka 158. stavka 6. Prekršajnog zakona već se isto samo nalazi na formularu.

4.3. Čitanjem zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 25. kolovoza 2023., KLASA: 321-01/23-01/944, URBROJ: 443-02-04-06-23-03, kao i zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 31. kolovoza 2023., KLASA: 321-01/23-01/944, URBROJ: 443-02-04-06- 23-8, utvrđeno je da navedenim inspekcijskim nadzorima optuženi TH uopće nije bio prisutan niti se navedeni zapisnici odnose na njega kao stranku. Kao stranka, optuženik je bio prisutan samo inspekcijskom nadzoru o kojem je sastavljen zapisnik KLASA: 321-01/23-01/944, URBROJ: 443-02-04-06-23-02, od 25. kolovoza 2023. Iz navedenih zapisnika jasno proizlazi da su zapisnici pročitani, te su navedene zapisnike s pripadajućim upozorenjima potpisale prisutne stranke, između ostalog i optuženik, te da na zapisnik nisu imali primjedbi. Osim navedenog, Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 25. kolovoza 2023. sačinjen je, kako to proizlazi iz njegova sadržaja, po ovlaštenom tijelu na temelju ovlaštenja iz Zakona o Državnom inspektoratu (NN 115/18) i na zakonom propisani način primjenom propisa iz Zakona o upravnom postupku (NN br. 47/2009), a u trenutku sačinjavanja zapisnika optuženi TH nije imao svojstvo osumnjičenika, niti ga je inspektor ispitivao u svojstvu osumnjičenika. Dakle, radi se o zapisniku koje je sačinilo nadležno upravno tijelo u upravnom postupku, te koji je sačinjen u okviru zakonom propisanih ovlasti višeg šumarskog inspektora koje uključuju i obavljanje razgovora s osobama obuhvaćenim nadzorom pa se taj zapisnik može koristiti kao dokaz u kaznenom postupku, uključujući i dijelove toga zapisnika koji sadrže iskaze tih osoba, u konkretnom slučaju sada optuženog TH, vodeći pri tome računa da se te izjave, s obzirom na dokaznu snagu i značaj, ne mogu izjednačiti s obranom optuženika u kaznenom postupku. Takve se izjave ne mogu izjednačiti s obavijestima građana koje redarstvenim vlastima daju građani pa je za ocjenu zakonitosti takvog zapisnika potpuno irelevanatna kasnija uloga u kaznenom postupku osoba čije se izjave nalaze u zapisniku.

4.4. Nadalje, a vezano uz prijedlog okrivljenika da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje obrazac O-3 Programa gospodarenja za GJ Kalnik, Program gospodarenja značajnim krajobrazom „Kalnik“, geodetske karte i fotografije posječene šume, uz obrazloženje da navedene dokaze smatra nezakonitima jer se isti ne odnose na ovaj predmet, a iz fotografija nije vidljivo kada su poslikane, tko ih je uslikao i gdje su nastale, te da se iz spisa kao nezakonit dokaz izdvoji izvod iz posjedovnog lista broj 711, 713 i 1601 za k. o. [katastarska općina] i to iz razloga što se radi o neslužbenim kopijama, sud je stava da i razlozi koji su navedeni kao razlozi zbog kojih okrivljenik smatra da su dokazi nezakoniti, niti po jednoj odredbi ZKP/08 ne utječu na zakonitost dokaza. Kao što je već i prethodno navedeno, da bi dokaz bio nezakonit nije dovoljno da je pribavljen povredom odredaba kaznenog postupka, već je potrebno da je u ZKP/08 izričito i propisano da je zbog toga nezakonit. Ukoliko okrivljenik smatra da navedeni dokazi nisu vjerodostojni, isti će tijekom postupka, ukoliko optužnica bude potvrđena, moći osporavati vjerodostojnost navedenih dokaza, te predlagati izvođenje drugih dokaza, o čemu će, u konačnici, odluku donijeti raspravni sud.

4.5. Slijedom navedenoga, a kako sud nije utvrdilo da bi dokazi čije se izdvajanje predlaže, bili pribavljeni na način propisan člankom 10. stavkom 2. ZKP/08., već da se radi o zakonitim dokazima koji se mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku, odbijen je prijedlog okrivljenog za izdvajanjem navedenih dokaza.

5. Prilikom ispitivanja u svojstvu osumnjičenika temeljem članka 208.a ZKP/08 i prilikom iznošenja obrane na raspravi optuženi TH nije iznosio obranu već se branio šutnjom.

6. S obzirom na to da se optuženik u prethodnom postupku branio šutnjom, a na raspravi isto tako nije iznosi obranu, sud nije našao nespornih činjenica.

7. Iz pročitane dokumentacije iz spisa i to izvješća Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Služba šumarske i lovne inspekcije od 8. rujna 2023. (list 13 -15), Zapisnika Državnog inspektorata od 25. kolovoza 2023. (list 16 -20) i Zapisnika Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Služba šumarske i lovne inspekcije od 31. kolovoza 2023. (list 21-22) proizlazi da je Služba šumarske i lovne inspekcije Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin 10. srpnja 2023. zaprimila predstavku Ministarstva poljoprivrede u kojoj je navedeno da je na kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvršena sječa bez doznaka. Nadalje proizlazi da je 25. kolovoza 2023. izvršen inspekcijski nadzor na predmetnim katastarskim česticama u prisutnosti TH i BH te je utvrđeno da je dio površine na obje katastarske čestice u potpunosti posječen odnosno da je izvršeno pustošenje šume. Tom prilikom je šumoposjednik TH naveo da je izvršio sječu, izradio drva za ogrjev u količini oko 80 prostornih metara, da je dio dao kumu ČH, a dio prodao.

7.1. Iz Obrasca O-3 Programa gospodarenja za GJ „Kalnik“ (list 29-30) i Programa gospodarenja Značajnim krajobrazom „Kalnik“ (list 31-48) proizlazi da su katastarske čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dio Značajnog krajobraza zbog osobitog položaja, geoloških, pedoloških i florističkih osobina kao vrijedan prirodni gorski masiv Kalnik te da unutar značajnog krajobraza nisu dopušteni zahvati i radnje koje bi narušavale obilježja zbog kojih je navedeno područje zaštićeno.

7.2. Iz priloženih fotografija proizlazi da je velika većina stabala na navedenim katastarskim česticama u potpunosti odsječena i odvezena, dok se u šumi nalazi granje koje je ostalo nakon sječe stabala te pokoji neodvezeni trupac.

7.3. Sud je svu pročitanu i pregledanu dokumentaciju navedenu u točki 3. ovog obrazloženja cijenio kao istinitu i vjerodostojnu jer je ista izrađena od nadležnih tijela u okviru nadležnosti. Isto tako, fotografije priložene u spis nastale su prilikom inspekcijskog nadzora koji je vršila viša šumarska inspektorica JH u okviru svoje nadležnosti te su nastale prilikom inspekcijskog nadzora na spornim katastarskim česticama, stoga ih je sud cijenio kao vjerodostojne.

8. Svjedok BH naveo je da zna da je TH kupio šumu od susjeda, a ta se susjedova šuma nalazi uz njegovu šumu. Dodao je i da je TH bio zainteresiran i za kupnju njegove šume. Budući da je njegova šuma udaljena oko 50 metara od puta i okružena drugim šumama, on ju nije često koristio. TH htio je kupiti i njihovu šumu, pa mu ju je prodao, a dogovorili su se da će ga TH obavijestiti o sječi šume. Međutim, TH ga nije obavijestio da ide u sječu, nego su od inspektorice JH saznali da je šuma posječena. Naveo je da je predmetna šuma udaljena od mjesta gdje živi oko 10 kilometara, da se nalazi na strmini te da ju nije koristio niti je odlazio u nju, zbog čega ju je odlučio prodati. Također navodi da, s obzirom na to da nije odlazio u tu šumu, nije znao da ju je TH posjekao, nego ga je o tome obavijestila inspektorica. Dodao je da mu TH nije najavio kada će ići u sječu, nego je otišao samovoljno. Dogovor je bio da će mu se TH javiti kada planira ići u sječu kako bi on mogao srediti papire, jer se šumu ne može sjeći bez potrebnih dozvola. Naveo je da je s TH dogovorio prodaju šume 2019. godine, nakon čega TH tri godine nije išao u sječu. U tom ga je razdoblju nekoliko puta zvao i tada bi mu TH rekao da još ne ide u sječu. Kada je s inspektoricom JH došao u šumu, osobno je vidio da je TH strojevima napravio put i mjesto gdje će u šumi stajati strojevi. S JH bio je u toj šumi dva puta. Morao je ponovno pošumiti navedenu šumu i zasaditi stabla. Kada je u Hrvatskim šumama tražio sadnice bukve, rekli su mu da sadnice imaju samo za svoje potrebe, pa je u šumi pronašao 1000 sadnica i posadio ih. Inspektorica JH pogledala je kako je posadio stabla i rekla da je zadovoljna time.

8.1. Na pitanje braniteljice naveo je da je prilikom prodaje šume TH, pokazao tu šumu zetu od TH, a s njim su bila još dvojica mladića. Sve je to bilo 2019. godine. Nije znao da njegova šuma spada u područje Značajan krajobraz Kalnik, niti je o tome išta govorio TH. Prema njegovim saznanjima, TH je šumu posjekao 2023. godine , ali on nije osobno vidio TH da sječe šumu.

8.2. Na pitanje koliko je točno stabala posječeno naveo je da nikada nije bio na kraju šume jer je strmina jaka, pa je uvijek dolazio samo do početka šume. Ni inspektorica JH nije bila u jarku. On je išao samo do polovice šume, a ni inspektorica nije bila do kraja šume s obzirom na veliku strminu. Bila je samo na jednom dijelu i jedva se popela natrag zbog strmine. Koliko mu je poznato, u šumi nije bio geodet niti mjernik i nitko nije mjerio površinu šume. Na pitanje jesu li drugi ljudi oko njegove šume sjekli drva navodi da je TH kupio šumu i od susjeda. Ta se šuma nalazi s desne strane njegove šume, gledano od puta. Šuma koja se nalazi s lijeve strane njegove šume, gledano od puta, zadnji je put sječena prije 15 godina. U njoj su mlada stabla, dok su u njegovoj šumi bila široka, debela i stara stabla. TH napravio je put kroz šumu koja dijeli njegovu šumu od puta. Ta je šuma u vlasništvu čovjeka iz Kalnika i on ju je sjekao prije 10 do 15 godina. Do polovice šume do koje je došao bilo je posječeno 64 do 65 stabala. Policajac je s njegovim sinom išao do kraja šume u jarak. Na mjestu gdje je on bio sva su stabla bila posječena, a ostala su samo mala i tanka stabla do 10 cm širine.

8.3. Na pitanje je li inspektorica bila i u šumi koju je TH kupio, a koja se nalazi s desne strane njegove šume, navodi da je bila i u toj šumi, ali koliko mu je poznato, nije bio geodet i nije vidio da itko išta mjeri. Na pitanje jesu li ga Hrvatske šume ili bilo tko drugi ikada slali dopis ili obavijest o tome na koji način bi trebao gospodariti šumom, odgovara da nisu. Na pitanje je li mu poznato i zna li da je na području njegove šume ustanovljena čuvarska služba, odgovara da ne zna. Na pitanje zastupnice optužbe naveo je da je TH prodao samo stabla u šumi, a ne i zemljište, zbog čega je dobio novac. Nije se mogao sjetiti katastarke čestice na kojoj se šuma nalazi, no nakon što mu je predočen njegov od 22. 1. 2024. (list 76 spisa) u kojem je naveo da je riječ o šumi zvanoj Kolenik i da se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naveo je da je to broj katastarske čestice.

8.4. Svjedok BH pojasnio je dodatno da TH nije bio s njima u šumi kada je on bio s inspektoricom. Nakon što ga je inspektorica obavijestila da je šuma posječena, razgovarao je s TH , koji mu je rekao da je on posjekao šumu, da je dio drva prodao, da je dio drva dao kumu i da je nešto ostalo kod njega (TH) doma. Pojasnio je da kada je prodao šumu TH, dogovorili su se da će ga on obavijestiti kada će ići u sječu jer je znao da treba pribaviti papire i dozvole za sječu.

8.5. Nakon što mu je predočen dio iskaza s policije u kojem se navodi da se TH nije javljao na telefon svjedoku te da svjedok nije uspio s njim uspostaviti kontakt (list 77 spisa), na pitanje suda da pojasni u kojoj je situaciji TH naveo da je on posjekao drva i gdje se ta drva nalaze, svjedok je pojasnio da su, kada ga je inspektorica prvi put obavijestila da je šuma posječena i kada su se prvi put u šumi našli inspektorica, TH i on, sjeli kod Planinarca za stol kako bi inspektorica napisala zapisnik. Tada je TH rekao da je on kriv, da je dio drva prodao, da je dio drva dao kumu i da je dio drva kod njega u dvorištu.

8.6. Na pitanje da pojasni tko je bio prisutan prvi put kada su došli u šumu, navodi da su to bili inspektorica, TH i on. Tada su pješice obišli dio šume, a potom su automobilom otišli do Planinarca, koji je oko 2,5 kilometra udaljen od njegove šume . Drugi put u šumi bila je nazočna policija i njegov sin, koji su onda otišli do kraja šume, u jarak. Nakon što su bili kod Planinarca, više nikada nije stupio u kontakt s TH. Pokušavao ga je nazvati, ali mu se nije javljao, a pokušao ga je telefonski kontaktirati i njegov sin.

8.7. Sud je iskaz svjedoka BH cijenio kao iskren, detaljan, životan i logičan. Isti je detaljno opisao kako je dogovorio s TH prodaju stabala na svojoj nekretnini, šumi zvanoj Kolenik i da se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedeni svjedok iskazivao je o tome kako je dogovorio prodaju drva s TH, kako je saznao za sječu stabala te o postupku nakon sjeće , gdje je s šumarskom inspektoricom i TH bio u šumi. Detaljno je iskazao o tome kako mu je TH rekao da je on posjekao stabla u šumi i što je s navedenim drvima napravio. Isti nije zainteresiran za ishod ovog postupka, a njegov iskaz je suglasan s pročitanom dokumentacijom, koju je sud cijenio kao vjerodostojnu, te je stoga sud njegov iskaz cijenio kao istinit, uvjerljiv i vjerodostojan.

9. Ispitan u svojstvu svjedoka ČH **.**.2024., u Policijskoj postaji Križevci naveo je da je da TH poznaje čitav život i da su kumovi. Naveo je da mu je poznato da se TH bavi prodajom drva. Krajem ljeta te godine rekao je TH da su mu potrebna drva za zimu te mu je TH tjedan dana nakon toga kamionim Man dovezao drva na dvorište i rekao mu da je to poklon, odnosno protuusluga za pomoć oko građeivnskim radova koje mu je svjedok pomogao napraviti. Radilo se oko 20 prostornih metara drva, po njegovom mišljenju bukve i graba. Dodao je da ne zna od kuda su navedena drva, a isto nije ni pitao TH. Ispitan u svojstvu svjedoka na raspravi svjedok je dodao da nema saznanja o tome da bi TH sjekao drva na Kalniku ili Ljubelju Kalničkom .

9.1. Sud prihvaća iskaz svjedoka ČH kao istinit i vjerodostojan, isti je iskazao o tome kako mu je TH doveo 20 prostornih metara drva na dvorište, što je u suglasju s iskazom svjedoka BH koji je naveo da mu je sam optuženik rekao da je dio drva dao svom kumu, a iz iskaza GH proizlazi da je on kum TH, te da je njemu TH donio drva.

10. Nakon tako provedenog dokaznog postupka sud je nedvojbeno utvrdio da optuženi TH, kada je od polovice lipnja 2023. do polovice kolovoza 2023. izvršio sječu oko polovice površine šume na kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], što čini oko 80 prm drva, znajući da nema odobrenje za sječu drva, postupio protivno odredbi članka 119. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 80/19, 15/18, 14/19, 127/19), prema kojoj su u park-šumi dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje, znajući da se šume na kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nalaze unutar značajnog krajobraza Kalnik, kao zaštićenog dijela prirode, dakle, protivno propisima krčio šumu koja je sastavni dio područja koje je odlukom nadležnog tijela proglašeno zaštićenom prirodnom vrijednosti, počinio kazneno djelo protiv okoliša – pustošenjem šuma – opisanom po članku 209. stavku 2. u svezi stavka 1. KZ/11.

11. Slijedom tako provedenog dokaznog postupka sud je nedvojbeno utvrdio da je optuženi TH ostvario objektivna obilježja kaznenog djela time što je od polovice lipnja do polovice kolovoza 2023. protivno propisima posjekao oko polovice šume, odnosno oko 80 prm drva, na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu se radilo o šumi koja je dio zaštićenog područja Značajni krajobraz Kalnik. Samo postupanje se očitovalo u sječi i krčenju šume bez potrebnog odobrenja, a posljedica je bila da je velika većina stabala posječena i odvezena, što je sud povezao s pustošenjem šume u smislu članka 209. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona (čl. 209. st. 1. i 2. KZ/11). Kao dodatnu osnovu za protupravnost sud je uzeo i to da su predmetne čestice dio Značajnog krajobraza, unutar kojeg nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je područje zaštićeno (čl. 119. st. 2., Zakon o zaštiti prirode). Sud je utvrdio da je opisanim postupanjem optuženi TH ostvario i sva subjektivna obilježja terećenog kaznenog djela, Naime, iz iskaza svjedoka BH proizlazi da se TH prije sječe nije javljao radi dogovora o terminu, iako je bio izričito dogovoreno da će najaviti kada ide u sječu kako bi se pribavili papiri i dozvole. Svjedok BH je naveo i da je optuženi TH nakon obavijesti inspektorice rekao da je on posjekao šumu te da je dio drva prodao, dio dao kumu, a dio zadržao kod sebe, dok je svjedok ČH potvrdio da mu je optuženik dovezao oko 20 prm drva i rekao da je to poklon odnosno protuusluga. Iz toga je sud zaključio da je optuženi TH bio svjestan da sječe bez odobrenja i protivno pravilima o gospodarenju u zaštićenom području, pa je postupao s oblikom krivnje koji se naziva izravna namjera. Sud je nedvojbeno utvrdio da je optuženik izvršio sječu svjesno i voljno protivno propisima, što je sud prihvatio kao dovoljno za krivnju za pustošenje šuma.

11.1. Stoga je sud na temelju vjerodostojne dokumentacije Državnog inspektorata, osobito izvješća i zapisnika o inspekcijskom nadzoru te priloženih fotografija, kao i na temelju iskaza svjedoka BH i ČH, nedvojbeno utvrdio da je optuženi TH od polovice lipnja do polovice kolovoza 2023. bez potrebnog odobrenja i protivno pravilima o zaštiti prirode posjekao oko polovice površine šume na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi unutar Značajnog krajobraza Kalnik, čime je došlo do opsežnog uništenja šumskog fonda, odnosno do pustošenja šume. Objektivna obilježja djela ostvarena su samom sječom i krčenjem šume u zaštićenom području, pri čemu su stabla posječena i odvezena, a na terenu je ostalo granje i tek manji broj neodvezenih trupaca, što potvrđuje da je posljedica djela bila znatna degradacija šume. Subjektivna obilježja proizlaze iz činjenice da je optuženik bio svjestan da za sječu nema potrebno odobrenje, da je znao kako je riječ o šumi u zaštićenom području te da je unatoč tomu samovoljno pristupio sječi, bez prethodne najave i dogovora s vlasnikom o pribavljanju potrebnih papira i dozvola, a nakon sječe je dio drva prodao, dio predao kumu, a dio zadržao kod sebe. Iz takvog postupanja sud je pravilno zaključio da je optuženi postupao s izravnom sviješću i voljom da ostvari zabranjenu sječu šume, pa su time ispunjena sva bitna obilježja kaznenog djela pustošenja šuma iz članka 209. stavka 1. i 2. KZ/11. Svijest o protupravnosti u vrijeme počinjenja djela nije dovedena u pitanje, a tijekom dokaznog postupka se nisu pojavile okolnosti koje bi upućivale na sumnju u ubrojivost optuženika, zbog čega je sud utvrdio da je optuženi TH upravo svojim ponašanjem ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela pustošenja šuma iz članka 209. stavka 1. i 2. KZ/11.

12. Odlučujući o izboru vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije koju bi trebalo primijeniti prema optuženom TH, sud je uzeo u obzir sljedeće okolnosti.

12.1 Kao olakotne okolnosti sud je cijenio činjenicu da je optuženik kazneno neosuđivan, dok je kao otegotno cijenjena prekršajna osuđivanost optuženika i to u 4 navrata, između ostaloga i zbog prekršaja iz Zakona o šumama.

12.2. Nakon razmatranja svih navedenih okolnosti sud je optuženika temeljem članka 209. stavka 2. KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci. Na temelju članka 56. KZ/11 sud je vodeći računa o ličnosti počinitelja, njegovu prijašnjem životu, odnosno obiteljskim prilikama, ocijenio da počinitelj i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela, te je optuženom TH izrekao uvjetnu osudu te se izrečena kazna zatvora od 8 mjesecineće izvršiti ukoliko optuženik u roku od 1 godine ne počini novo kazneno djelo. Upravo navedenom uvjetnom kaznom koja je adekvatna osobi optuženika, okolnostima djela i kriminalnoj količini, ostvarit će se sve propisane svrhe kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11 u vidu izricanja društvene osude zbog počinjenog kaznenog djela, jačanja povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te utjecaja na ovog optuženika i sve ostale da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja te resocijalizacije optuženika.

13. Sud je na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. optuženiku naložio naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 u iznosu od 100,00 eura te troškove iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08, na ime troškova svjedoka u iznosu od 16,96 eura, što je optuženi dužan platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude. Navedeno se odnosi na rad suda nakon primitka optužnice te troškove prethodnog postupka. Po ocjeni suda plaćanjem tih troškova ne bi bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje optuženika niti osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati s obzirom na to da je optuženi zaposlen i ima redovna mjesečna primanja.

U Varaždinu, 2. prosinca 2025.

Sudac:

Matea Bulka

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može u roku od 15 dana po primitku presude podnijeti žalbu. Žalba se podnosi pisano u pet primjeraka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu, na broj: KO-DO-240/2024

2. Optuženi TH

3. Branitelj optuženika, odvjetnik Sanela Kontin Miklin

6. U spis