REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Poslovni broj: Us I-334/2025-17
Osijek, Vukovarska cesta 31
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužitelja ČB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Zvjezdana Znidarčić- Begović, odvjetnica u Zagrebu, Ksaverska cesta 35A, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Ulica Republike Austrije 14, Zagreb, OIB: 95093210687, radi utvrđivanja građevne čestice, 12. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja radi poništavanja rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske KLASA: UP/II-350-05/22-08/138, URBROJ: 531-07-1-4-1/2-23-3 od 8. kolovoza 2023. i rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za prostorno uređenje, Središnjeg odsjeka za prostorno uređenje KLASA: UP/I-350-05/22-005/56, URBROJ: 251-10-21-1/024-22-10 od 18. kolovoza 2022.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora.
Obrazloženje
1. Pravni prednik tužitelja KB je Upravnom sudu u Zagrebu podnio tužbu protiv uvodno označenog tuženika radi ocjene zakonitosti rješenja KLASA: UP/II-350-05/22-08/138, URBROJ: 531-07-1-4-1/2-23-3 od 8. kolovoza 2023. te je povodom navedene tužbe kod Upravnog suda u Zagrebu osnovan spis pod poslovnim brojem: Us I-4628/2023
2. Rješenjem predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: 31 Su-582/2023-2 od 23. studenog 2023. Upravnom sudu u Osijeku delegirani su predmeti Upravnog suda u Zagrebu, pa je tako delegiran i predmet poslovni broj: Us I- 4628/2023.
3. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za prostorno uređenje, Središnjeg odsjeka za prostorno uređenje KLASA: UP/I-350-05/20-005/56, URBROJ: 251-10-21-1/024-22-10 od 18. kolovoza 2022.
4. Navedenim prvostupanjskim rješenjem, u točki I. izreke, utvrđeno je da građevnu česticu postojeće zgrade Kulturnog centra Dubrava, Zagreb, Dubrava 51a, čine cijele kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijelovi kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čiji su oblik i veličina prikazani na izvodu iz katastarskog plana izdanom po Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove od 10. travnja 2022. po ovlaštenom inženjeru geodezije DB, koji je sastavni dio ovog rješenja. U točki II. izreke određeno je da je radi provedbe parcelacije građevinskog zemljišta u katastru potrebno izraditi parcelacijski elaborat, ovjeriti ga od tijela nadležnog za izmjeru i katastar nekretnina, te ishoditi potvrdu ovog upravnog tijela o njegovoj usklađenosti s ovim rješenjem.
5. Pravni prednik tužitelja KB u svojoj tužbi je naveo da prvostupanjsko tijelo tijekom postupka navodi da dokaz o pravnom interesu čine izvaci iz zemljišne knjige prema kojima je Grad Zagreb upisan kao vlasnik većeg dijela čestica. Ističe da iz zk. ul. za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (odnosno kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nedvojbeno proizlazi da su predmetne čestice isključivo njegovo vlasništvo dok pojedine ostale čestice predstavljaju vlasništvo trećih fizičkih osoba. Smatra nejasnim kako je to na temelju vlasništva većeg dijela čestica dozvoljeno predlagatelju ishoditi rješenje u odnosu na čestice kojih nije vlasnik. Ističe da nije jasno kako pravni interes Grada Zagreba ima jače zakonsko pravo od prava vlasništva njega kao tužitelja. Navodi da se u Općinskom građanskom sudu u Zagrebu vodi postupak po zahtjevu Grada Zagreba radi utvrđenja prava vlasništva te smatra da je ovaj postupak potrebno prekinuti do pravomoćnog okončanja parničnog postupka poslovni broj P-830/2021, radi utvrđenja prava vlasništva na predmetnoj čestici. Nadalje navodi da Grad Zagreb, kao podnositelj zahtjeva, traži donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice za nekretninu na kojoj je upisano gradilište te smatra da stoga nije bilo zakonskih uvjeta da se podnositelju zahtjeva izda rješenje o utvrđivanju građevinske čestice. Smatra da nisu ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o utvrđivanju građevinske čestice prije nego što se pitanje vlasničkih odnosa riješi kroz parnični postupak koji je u tijeku. Poziva se na odredbe Zakona o prostornom uređenju te ističe kako iz podataka u spisu i prijedloga predlagatelja nije vidljivo iz kojih razloga se u opseg građevinske čestice obuhvaćaju i čestice koje nisu prostorno povezane s predmetnom građevinom niti na bilo koji način služe toj građevini. S obzirom na navedeno, predlaže Sudu usvojiti tužbeni zahtjev, poništiti osporavano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje od 18. kolovoza 2022. uz naknadu troška upravnog spora.
6. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da tužba nije osnovana iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja.
7. Rješenjem ovoga Suda poslovni broj: Us I-1709/2023-10 od 5. rujna 2024. određen je prekid ovoga spora zbog smrti tužitelja TB te je određeno da će se spor nastaviti kada nasljednici tužitelja TB preuzmu postupak ili kada ih Sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine. Dana 1. travnja 2025., Sud je donio rješenje poslovni broj: Us I-1709/2023- 14 o nastavku spora te je pozvan nasljednik tužitelja BB, da preuzme sudjelovanje u ovom upravnom sporu na strani tužitelja, te je isti, podneskom od 16. travnja 2024., i preuzeo sudjelovanje u ovom upravnom sporu.
8. Iako je Sud rješenjem od 16. srpnja 2025. pozvao stranke da se očituju o rješavanju spora bez rasprave, na što se tuženik očitovao svojom suglasnošću, a tužitelj se nije očitovao, s obzirom na spornu primjenu prava te činjenice koje je Sud ocijenio nespornima, te da stranke u tužbi i u odgovoru na tužbu nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave, niti imaju dokazne prijedloge, Sud je primjenom odredbe članka 98. stavka 1. točke 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/2024., dalje: ZUS), riješio ovaj upravni spor bez rasprave. Pri tome je Sud imao u vidu i načelo učinkovitosti (članak 8. ZUS-a), da upravni spor provede brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, te odluku donese u razumnom roku.
9. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju u spisu upravnog spora te spis upravnog postupka, pa je na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja u smislu odredbe članka 114. stavka 3. ZUS-a utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
10. Iz podataka spisa upravnog postupka proizlazi da je prvostupanjsko rješenje od 18. kolovoza 2022. doneseno u ponovnom postupku nakon što je rješenjem tuženika KLASA: UP/II-350-05/21-08/14, URBROJ: 531-07-01-01/06-22-2 od 7. veljače 2022. poništeno rješenje prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I.350-05/20- 005/477, URBROJ: 251-13-21-1/024-20-8 od 10. prosinca 2020. kojim je odbijen zahtjev za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice.
11. Nadalje proizlazi da građevnu česticu postojeće zgrade Kulturnog centra Dubrava, Zagreb, Dubrava 51a, čine cijele kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijelovi kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
12. Odobrenje za izgradnju na zemljištu koje odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (na kojima Grad Zagreb nije upisan kao vlasnik), proizlazi iz projektne dokumentacije koja je sastavni dio pravomoćne građevinske dozvole broj: UP/I-05/1- 1533/3-79 od 13. travnja 1989. Izgrađeni dio zgrade na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i rampa na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara projektnoj dokumentaciji odnosno tlocrtima koji su sastavni dio građevinske dozvole od 1979. i uvedeni su kao dokaz postojećeg stanja u arhitektonsku snimku rješenja o izvedenom stanju KLASA: UP/I- 350-05/18-07/5521.
13. Uvidom u pravomoćno rješenje o izvedenom stanju Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, Graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Središnjeg odsjeka za graditeljstvo KLASA: UP/I-350-05/18-07/5521, URBROJ: 251-13-22-1/018-18-11 od 5. prosinca 2018. i pravomoćno rješenje o ispravci pogreške KLASA: UP/I-350-05/18-007/5521, URBROJ: 251-13-22-1/018-19-15 od 11. travnja 2019. utvrđeno je da je ozakonjena nezakonito rekonstruirana zgrada javne namjene – Kulturni centar Dubrava, izgrađena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kao dokaz da je zgrada postojeća priložena je građevinska dozvola broj UP/I-05/1- 1533/3-79 od 13. travnja 1979. za izgradnju objekta kulturno poslovnog centra, rješenje o dopuni građevinske dozvole broj UP/I-05/1-3948/9-1980 od 12. svibnja 1981. izgradnjom skloništa te izmjena građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/93- 01/74, URBROJ: 251-05-04-95-10 od 22. ožujka 1995.
14. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja od 18. kolovoza 2018. proizlazi da se, prema Odluci o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07., 8/09., 7/13. i 9/16., dalje: Odluka), koja važi na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice, građevna čestica koja se određuje prvostupanjskim rješenjem nalazi, prema kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena prostora", većim dijelom u zoni poslovne namjene (oznaka K1), manjim dijelom u zoni mješovite – pretežito stambene namjene (oznaka M1), prema kartografskom prikazu 4. "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštita prostora, 4a Urbana pravila" unutar zone "Uređenje i obnova prostora mješovite gradnje " (oznake 2.8.).
15. Detaljnim pravilima iz članka 75. Odluke, u zoni urbanog pravila 2.8., određeno je da se u prostorima individualne, niske i visoke gradnje, kao dovršetak postojeće tipologije, u skladu s lokalnim uvjetima, primjenjuju urbana pravila iz članka 71., 74. i 76. Odluke. Predmetna zgrada nalazi se u prostoru odobrene visoke gradnje uz ulicu Dubrava, te se primjenjuju odredbe članka 76. Odluke na način da je u zoni poslovne namjene omogućena rekonstrukcija prema programu osnovne namjene, a drugi lokacijski uvjeti (izgrađenost građevne čestice, GBP, ki, visina građevine i prirodni teret) nisu ograničeni. Prema članku 13. Odluke, u zoni poslovne namjene (K1) mogu se graditi i građevine javne i društvene namjene.
16. Odredbom članka 157. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13., 65/17., 114/18., 38/19. i 98/19.) propisano je da se, ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, parcelacija građevinskog zemljišta provodi u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice (stavak 1.). Smatra se da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine: 1. ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina, 2. ako je građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica [katastarska čestica]. ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina manja ili veća od površine propisane prostornim planom, 4. ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine, 5. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu (stavak 2.).
17. Članak 158. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju propisuje da se rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi po zahtjevu vlasnika zemljišta, vlasnika građevine, investitora građevine ili druge osobe koja za to ima pravni interes.
18. Prema članku 159. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju, građevna čestica se određuje u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine.
19. Imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe kao i činjenicu da za predmetnu zgradu koja je ozakonjena pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju KLASA: UP/I-350-05/18-07/5521, URBROJ: 251-13-22-1/018-18-11 od 5. prosinca 2018. i pravomoćnim rješenjem o ispravci pogreške KLASA: UP/I-350-05/18- 007/5521, URBROJ: 251-13-22-1/018-19-15 od 11. travnja 2019. nije utvrđena građevna čestica, nije bilo zakonske mogućnosti za drugačije odlučivanje o ovoj upravnoj stvari te je prema stajalištu ovoga Suda, prvostupanjsko tijelo, pravilno utvrdilo građevnu česticu od cijelih kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i od dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine cca 8847 m[2] u skladu s prostornim planom.
20. Stoga je neosnovan tužbeni navod tužitelja da se nisu ispunili uvjeti za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice jer Grad Zagreb nije upisani vlasnik svih čestica od kojih predlaže formirati građevnu česticu za predmetnu zgradu budući da je odredbom članka 158. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju propisano je da se rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi po zahtjevu vlasnika zemljišta, vlasnika građevine, investitora građevine ili druge osobe koja za to ima pravni interes.
21. Vezano za prigovor tužitelja o tome kako pravni interes Grada Zagreba za utvrđivanje građevne čestice ima jače zakonsko pravo nego pravo vlasništva tužitelja na dijelu katastarskih čestica od kojih je utvrđena predmetna građevna čestica, ovaj Sud je stava da je prvostupanjsko tijelo, u rješenju od 18. kolovoza 2022. pravilno, a na temelju prava korištenja građevinskog zemljišta koje se navodi u građevinskoj dozvoli iz 1979.; ugovora o međusobnim pravima i obvezama između Grada Zagreba, GP Dom iz Zagreba i stambene zadruge Stanoinvest koji se navodi u izmjeni građevinske dozvole iz 1995., utvrdilo pravni interes Grada Zagreba, u smislu članka 158. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju, za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice za predmetnu postojeću zgradu na svim katastarskim česticama koje odgovaraju zemljištu na kojem je zgrada izgrađena.
22. Nadalje, za utvrđivanje pravnog interesa za utvrđivanje građevne čestice, prema odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-5095/2017 od 3. prosinca 2019., potrebno je utvrditi je li donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice kao zahtijevano miješanje u jamstvo prava vlasništva utemeljeno na zakonu i teži li se zahtijevanim miješanjem ostvariti legitimni cilj. U konkretnom slučaju radi se o zgradi koja je izgrađena na više katastarskih čestica za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju te se, stoga, radi o slučaju koji je člankom 157. stavkom 2. točkom 5. Zakona o prostornom uređenju propisan za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice.
23. Osim toga, Sud je stava da je prvostupanjsko tijelo u rješenju od 18. kolovoza 2022. pravilno utvrdilo da je cilj koji se želi ostvariti donošenjem predmetnog rješenja o utvrđivanju građevne čestice razmjeran miješanju u upisano vlasništvo i to stoga što se donošenjem rješenja o utvrđivanju građevne čestice, u postupku na temelju Zakona o prostornom uređenju, ne mijenja vlasnička struktura nekretnina od kojih se utvrđuje građevna čestica.
24. Slijedom iznesenoga, Sud je pa je primjenom odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a ocijenio zakonitima osporavana rješenja, te odbio tužbeni zahtjev i odlučio kao u točki I. izreke ove presude.
25. U odnosu na troškove spora odlučeno je primjenom odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drugačije propisano. Budući da je tužitelj u cijelosti izgubio spor, odlučeno je kao u točki II. izreke presude.
U Osijeku 12. studenog 2025.
Sutkinja
Valentina Grgić Smoljo
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).
DNA:
1. Tužitelju, po opunomoćenici
2. Tuženiku