Poslovni broj: Usž-3476/2025-4

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

RJE Š ENJE

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gorane Marušić-Babić , predsjednice vijeća , Snježane Horvat-Paliska i Radmile Bolanča Vuković , te više sudske savjetnice Glorjane Čičak , zapisničarke u upravnom sporu tužitelja PAX ET BONUM doo , Kaštel Lukšić , Kašteline 6 , zastupan po opunomoćeniku Mariju Graniću , odvjetniku u Splitu , Starčevićeva 13 , protiv tuženika Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske , Zagreb , Prisavlje 14 , uz sudjelovanje zainteresiranih osoba Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja , Split , Trg Gaja Bulata 3 , zastupane po opunomoćenicima odvjetnicima Odvjetničkog društva Šiško i partneri jtd Split , Lovretska 1 ., radi ukidanja privremenog rješenja o obavljanju ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskom objektu vrste Hotel, odlučujući o žalbi tuženika i zainteresiranih osoba protiv rješenja Upravnog suda u Splitu poslovni broj Us I- 515/2025-46 od 27. svibnja. 2025. na sjednici vijeća održanoj 12. studenog 2025.

rije š io je

I. Poništavaju se točke II. i III. rješenja Upravnog suda u Splitu poslovni broj Us I-515/2025-46 od 27. svibnja 2025.

II. Odbija se žalba zainteresiranih osoba i potvrđuje točka I. izreke rješenja Upravnog suda u Splitu poslovni broj UsI-515/2025-46 od 27. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem Upravnog suda u Splitu poslovni broj UsI-515/2025-46 od 27. svibnja 2025. pod točkom I. izreke odbačen je prijedlog zainteresirane osobe za donošenje rješenja o ukidanju privremene mjere određene rješenjem Upravnog suda u Splitu poslovni broj 1 UsI-1295/22-4 od 8. srpnja 2022.; pod točkom II. izreke usvojen je prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere koja glasi: "Odgađa se izvršenje rješenja Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, Klasa: UP/I-335-05/22- 01/33, Urbroj: 529-06-1-22-6 od 20. svibnja 2022. do pravomoćnog okončanja ovog upravnog spora.", točkom III. izreke određen je prekid tog upravnog spora do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Splitu pod poslovnim brojem P-167/2022.

2. Tuženik, u žalbi kojom pobija točke II. i III. izreke rješenja, navodi u bitnome da prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere uz pozivanje na iste razloge koje je isticao i u ranijem prijedlogu od 8. srpnja 2022. godine (u kojem je naveo, među ostalim, da je sezona u punom zamahu, da bi trebalo relocirati sve goste, što nije moguće i otkazati rezervacije), nije osnovan. Ističe da tužitelj uopće nije smio poslovati, oglašavati se niti zaprimati rezervacije, s obzirom da je i prema stavu Suda izrečenom u točki I. pobijanog rješenja i obrazloženju iste, privremena mjera, kojom je bilo odgođeno izvršenje rješenja tuženika od 20. svibnja 2022. godine prestala proizvoditi učinke 28. veljače 2024. godine. Smatra da je privremena mjera odnosno odgoda izvršenja rješenja tuženika protivna javnom interesu koji nalaže da svi ugostitelji svoju djelatnost obavljaju pod jednakim, zakonom propisanim uvjetima. Protivi se i točki III. Izreke pobijanog rješenja kojim je određen prekid tog spora iz razloga što je sud prvog stupnja sam mogao, za potrebe ovoga spora, riješiti prethodno pitanje, što nije učinio. Smatra i da je donošenje pobijanog rješenja u suprotnosti sa člankom 5. i člankom 8. Zakona o upravnim sporovima, a tužitelj se na ovaj način dovodi u bolji položaj u odnosu na druge ugostitelje. Predlaže da ovaj Sud poništi točke II. i III. pobijanog rješenja.

3. Zainteresirana osoba podnosi žalbu protiv rješenja u cijelosti. U žalbi navodi da je pobijanim rješenjem sud prvog stupnja odredio privremenu mjeru koja sadržajno odgovara rješenju o odgodnom učinku tužbe zaključivši da su za takvo rješenje ispunjene zakonske pretpostavke, a imajući u vidu dokumentaciju priloženu spisu od strane tužitelja prilikom podnošenja prijedloga za donošenje ranije privremene mjere u predmetu Us I – 1295/2022 od 08. srpnja 2022.godine, što nije pravilno niti zakonito jer uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe nisu istovjetni uvjetima za određivanje privremene mjere. Nastavno ističe i da uvjeti za izdavanje privremene mjere moraju biti ispunjeni i u trenutku kada sud o tome odlučuje. Smatra da je sud propustio utvrđivati uvjete za određivanje privremene mjere u trenutku njezina donošenja i ograničio se na dokumentaciju i dokaz iz srpnja 2022., kada je prvotno vođen upravni spor. Nadalje, ustraje na prijedlogu da sud prvog stupnja stavi van snage privremenu mjeru određenu u ranijem upravnom sporu rješenjem poslovni broj Us I-1295/2022 od 08.srpnja 2022.godine te da nije pravilan stav suda da ta mjera više nije na snazi. Poziva se na članak 353. stavak 1. Ovršnog zakona za kojeg smatra da se ima primijeniti u postupku osiguranja (postupku određivanja privremene mjere) te da odbijanjem donošenja formalne odluke o ukidanju ranije privremene mjere i nezakonitim donošenjem nove privremene mjere praktički trenutno egzistiraju dvije identične privremene mjere u istoj pravnoj stvari, a što je pravno nedopustivo. Iznosi razloge zbog kojih tužitelj ne ispunjava uvjete za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u predmetnom prostoru (nije ishodio rješenje o izvedenom stanju, ugovor o zakupu je jednostrano otkazan). Predlaže usvojiti žalbu te odbiti prijedlog za određivanje privremene mjere.

4. Ispitujući pobijano rješenje, u skladu s člankom 134. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima, („Narodne novine“, 36/24) koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 169. stavka 1. ZUS-a, ovaj Sud je utvrdio da je žalba tuženika osnovana, dok je žalba zainteresirane osobe djelomično osnovana.

5. Sud prvog stupnja odbacuje zahtjev zainteresirane osobe i rješava kao u točki I. izreke pobijanog rješenja, uz obrazloženje da ranije određena privremena mjera pravno ne egzistira jer je pravomoćno okončan upravni spor tijekom kojega je određena. Nadalje, tumači odredbu članka 42. ZUS-a na način da sud u upravnom sporu može odlučiti da sadržaj privremene mjere (članak 42. stavak 3. ZUS-a) može biti i da tužba odgađa izvršenje pojedinačne odluke javnopravnog tijela ako su ispunjene kumulativno ove pretpostavke: da bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu (dakle ako su ispunjeni uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe – članak 42. stavak 2. ZUS-a). Cijeneći sadržaj prijedloga tužitelja, na temelju dokumentacije koju je tužitelj dostavio uz raniji prijedlog za određivanje privremene mjere, sud prvog stupnja zaključuje da je, u konkretnom slučaju, tužitelj učinio vjerojatnim, na dostatnom stupnju vjerojatnosti, da bi izvršenjem osporene odluke tuženika mogla nastati šteta koja bi se teško mogla popraviti, kao i da odgoda izvršenja nije protivna javnom interesu, na zakon nije propisao da žalba protiv osporenog rješenja tuženika ne odgađa izvršenje rješenja iz kojih razloga odlučuje kao u točki II. izreke. Rješenje o prekidu spora (točka III. izreke pobijanog rješenja) temelji se na odredbama članaka 104. stavka 1. i članka 105. stavka 2. točke 1. ZUS-a.

6. U odnosu na točke II. i III. izreke pobijanog rješenja Sud polazi od sljedećeg.

6.1. Rješenjem o izdavanju privremene mjere na način kako je to odredio sud prvog stupnja sadržajno je određen odgodni učinak tužbe (odgoda izvršenja rješenja tuženika od 20. svibnja 2022.), što je uređeno odredbom članka 42. stavka 1. ZUS-a, a uvjeti za određivanje kojega su različiti od uvjeta za određivanje privremene mjere (članak 42. stavak 2. ZUS-a). Iako je sud prvog stupnja imao ovo na umu, žalitelji osnovano ističu da je privremena mjera određena u odnosu na argumentaciju i dokaze kojima je tužitelj predlagao ranije određenu privremenu mjeru (sud je u obrazloženju ustvrdio da se okolnosti nisu promijenile, a ovu tvrdnju žalitelji osporavaju). I po stavu ovoga Suda, teret dokaza (u dostatnom stupnju vjerojatnosti) da postoje okolnosti koje opravdavaju određivanje privremene mjere (opasnost od štete koja bi se teško mogla popraviti, da privremena mjera nije protivna javnom interesu, niti se njome nanosi veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranki) je na stranci koja predlaže određivanje privremene mjere, i koji dokazi vremenski koreliraju sa vremenom odlučivanja o privremenoj mjeri određivanje koje se predlaže. Kako je ova korelacija, uz obrazloženje o postojanju tih i takvih razloga i zakonskih uvjeta za određivanje privremene mjere izostalo, a na što osnovano ukazuju žalitelji, to je točka II. izreke pobijanog rješenja poništena.

7. U odnosu na točku III. izreke rješenja valja istaći da je sud prvog stupnja pravilno odredio prekid tog spora do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred Trgovačkim sudom u Splitu vodi pod poslovnim brojem P-167/2022. (koji spor je trenutno pred Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske, po žalbi tužitelja). Ovo iz razloga što pitanje valjanosti jednostranog otkaza ugovora o zakupu poslovnog prostora odnosno postojanja valjane pravne osnove za korištenje poslovnog prostora/objekta kao uvjet iz odredbe članka 24. stavka 1. točke 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) jest prethodno pitanje (pravno pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a o kojem drugi sud ili nadležno javnopravno tijelo nije odlučilo) za ocjenu zakonitosti osporenog rješenja tuženika od 20. svibnja 2022. (kojim rješenjem se ukida privremeno rješenje o obavljanju ugostiteljske djelatnosti Ministarstva Klasa: UP/I-034-02/19-03/61, Urbroj:

529-06-1-1- 2-21-12 od 2. travnja 2021. izdano tužitelju zbog toga što je pravna osnova za korištenje poslovnog prostora/objekta prestala jednostranim otkazom zainteresirane osobe ) i koje pitanje nije u obvezi rješavati upravni sud u upravnom sporu. Međutim, kako temeljem odredbe članka 105. stavka 4. ZUS-a za trajanje prekida sud se ne može poduzimati nikakve radnje, ukoliko ostane snažna točka III. izreke pobijanog rješenja suda prvog stupnja ne bi mogao ponovno, uvažavajući pravna shvaćanja i primjedbe ovoga Suda , odlučiti o potrebi odnosno postojanju uvjeta za određivanje privremene mjere.

8. Trebalo je stoga, na temelju članka 135. stavka 3. ZUS-a , u svezi sa odredbom članka 128. stavka 4. ZUS-a odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

9. U odnosu na žalbu zainteresirane osobe protiv točke I. izreke rješenja Sud polazi od sljedećeg.

9.1. Utvrdivši da je ranije određena privremena mjera (sukladno izreci rješenja poslovni broj UsI-1295/22-4 od 8. srpnja 2022. ) bila na snazi ​​i proizvela pravne učinke na pravomoćno okončanje upravnog spora koji je pred Upravnim sudom u Splitu vođen pod poslovnim brojem UsI-1295/22, odnosno koji je pravomoćno okončan presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-2797/2023 od 28. veljače 2024. , prvostupanjski je sud pravilno odbacio zahtjev za ukidanje privremene mjere. Ovo neovisno o tome što je Ustavni sud Republike Hrvatske odlukom broj U-III-3188/2024 od 20. veljače 2025. ukinuo presude upravnih sudova oba stupnja i predmet vratio na ponovni postupak Upravnog suda u Splitu , a sve s obzirom na to da je ranije određena privremena mjera bila na snazi ​​do pravomoćnog okončanja upravnog spora poslovni broj UsI-1295/2022 ( 28. veljače 2024. ), a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske ona nije ponovno stupila na snagu, kako to pravilno obrazlaže sud prvog stupnja, kao kojim obrazloženjem je u cijelosti suglasan i ovaj Sud .

10. Iz ovih je razloga žalba zainteresiranih osoba u odnosu na točku I. pobijanog rješenja odbijena te je, primjenom odredbe članka 135. stavka 1. i članka 128. stavka 4. ZUS-a , riješeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu 12. studenog 2025.

Predsjednica vijeća

Gordana Marušić Babić