REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1885/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojega zastupa punomoćnik Mateo Barbir, odvjetnik u Vrgorcu, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Područna služba Split, sa sjedištem u Splitu, Obala kneza Branimira 15, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3377/2024-2 od 10. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-405/2023 od 26. ožujka 2024., u sjednici održanoj 12. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3377/2024-2 od 10. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-405/2023 od 26. ožujka 2024. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositelj navodi da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2. Predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije, pozivom na odredbu članka 385.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), naznačuje pravna pitanja koja glase:
„1) Može li tužitelju pripadati pravo na dvostruku isplatu s osnove ranjavanja/bolesti i to na način da se istome isplaćuje vojna invalidnina i mirovina u državi Bosni i Hercegovini i RH kao pripadniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koje je bila vojna postrojba države BiH, te iz drukčijeg činjeničnog supstrata i po drugoj činjeničnoj osnovi i to pravo na osobnu invalidninu u Republici Hrvatskoj, po osnovu bolesti zadobivene u obrani suvereniteta RH - u svojstvu pripadnika Hrvatske vojske; 2) Može li tužitelju pripadati pravo na isplatu s osnove ranjavanja i bolesti u Republici Hrvatskoj ako se radi o situaciji da isti ne raspolaže pravomoćnim i ovršnim rješenjem donesenim u upravnom postupku iz kojeg bi mu to pravo proizlazilo?“.
3. Predlagatelj kao razlog važnosti navodi da je riječ o pravnim pitanjima o kojima pobijana odluka odstupa od pravnih shvaćanja suda izraženih u odluci revizijskog suda poslovni broj Rev-587/12 od 14. studenoga 2017. te u odluci Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1709/22 od 8. veljače 2023.
4. Na prijedlog nije odgovoreno.
5. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. ZPP, revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao ni za razvoj prava kroz sudsku praksu te kao takva ne opravdavaju intervenciju najvišeg suda.
5.1. Prema ocjeni ovog suda razlozi važnosti na koje se predlagatelj poziva nisu odgovarajući, budući činjenično i pravno ne korespondiraju utvrđenjima u predmetnom postupku. Iz pobijane odluke proizlazi da se u konkretnom slučaju tužitelju isplaćuje mirovina koja mu je priznata rješenjem tuženika, a da u skladu s odredbom članka 89. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 79/07, 35/08, 121/10, 61/11, 114/11, 76/12, 112/13, 133/13) ako osiguranik odnosno korisnik mirovine stekne pravo na dvije ili više mirovina prema tom Zakonu ili nekom drugom zakonu Republike Hrvatske u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, može koristiti samo jednu mirovinu, prema vlastitom izboru, pa dakle ne može koristiti dvije eventualno priznate mirovine. Međutim, u odlukama na koje se kao razloge važnosti predlagatelj poziva nije izraženo pravno shvaćanje o eventualnom postojanju prava na isplatu dviju mirovina priznatih rješenjima HZMO te u tom smislu osnovanosti traženja za isplatom temeljem istih.
6. Slijedom navedenog, u odnosu na naznačena pitanja prijedlog je tužitelja valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavka 1. ZPP i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 12. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
