REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] V 5

Poslovni broj: Us I-350/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužiteljice VK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Radivoj Mačešić-Biscuoli, odvjetnik u Puli, Ciscuttijeva 2, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske (OIB: 33706439962), Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi usklađenja građevine, 12. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/25-02/139, URBROJ: 443-02-05-12-25-2 od 26. veljače 2025

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška ovog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika tužiteljici je naloženo da, u roku od 30 dana od dana primitka rješenja, uskladi izgrađenu građevinu stambene namjene s građevinom gospodarske namjene – spremište poljoprivrednih alata i strojeva, 4. skupine, prema Građevinskoj dozvoli KLASA: UP/I-361-03/15-01/000309, URBROJ: 2163/1-18-06/5-16-0009 od 15. prosinca 2016., koja je postala pravomoćna 12. siječnja 2017., izgrađenu u [adresa], na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja naselja Ližnjan. Toč. 2. osporavanog rješenja naloženo je tužiteljici ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. u roku od daljnjih 15 dana ukloniti dio izgrađene građevine stambene namjene i to do visine vijenca najvišeg dijela građevine do 3,96 m od kote uređenog terena, do visine vijenca na ulaznom dijelu građevine do 2,60 m od kote uređenog terena, na ulaznom dijelu građevine da izvede krovište s tri krovne plohe, izgrađenu nenatkrivenu terasu s južne strane tlocrtnih dimenzija 6,10 x 4,80, uzdignutu do 1,00 m od tla, dva dodatna prozora u visini vijenca na jugoistočnoj fasadi, dva dodatna prozora na sjeverozapadnoj fasadi, sve otvore koji su projektirani s neprozirnom staklenom opekom da tako i izvede. Postavljanjem službenog znaka obustavljeno je daljnje građenje te je tužiteljica upozorena na posljedice ako ne postupi po navedenom rješenju.

2. Tužiteljica je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijela tužbu ovom Sudu. U tužbi navodi, u bitnome, da objekti na k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sveukupne površine 9325 m[2] , upisani u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čine jednu nerazdvojnu stambeno-poslovnu cjelinu i tako u naravi funkcioniraju sa svom javnom infrastrukturom. Navodi da su predmetne nekretnine jedini izvor prihoda njezinog života kao samohrane majke i jedini izvor prihoda njezinog tridesetogodišnjeg sina koji je sa dijagnozom teški psihički poremećaji ličnosti. Navodi da su predmetne nekretnine njihov jedini dom gdje imaju i prebivalište. Nadalje navodi da je na predmetnom imanju registrirala OPG u sklopu kojeg se bavi uzgojem, preradom, proizvodnjom, prodajom vlastitih proizvoda i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Navodi da su na istom imanju kategorizirani objekti za iznajmljivanje – kuće za odmor. Ističe svoje i sinovo pravo na dom zaštićeno čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17, dalje: Konvencija) te pravo na rad. Nadalje navodi da su predmetne nekretnine i dijelom ozakonjene i nalaze se u okruženju ozakonjenih ili u postupku ozakonjenja, te njihovo ozakonjenje ne predstavlja štetu niti ugrožava nikakvi objektivni javni ili privatni interes. Tužiteljica smatra da bi naloženim uklanjanjem predmetnih objekata, zaista po prirodi stvari došlo do štete koja bi se mogla teško popraviti, a zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja već upravo suprotno, a da odgoda nije suprotna javnom interesu, pa predlaže Sudu donijeti odluku o odgodnom učinku predmetne tužbe.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja i predložio je da Sud odbije tužbeni zahtjev.

4. Tužiteljica u tužbi ne spori da je izvela građevinske radove na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] suprotno ishođenoj građevinskoj dozvoli.

5. Sporno je, je li javnopravno tijelo utvrdilo sve činjenice i okolnosti bitne za donošenje rješenja te je li tužiteljici donošenjem rješenja povrijeđeno pravo na dom u smislu čl. 8. Konvencije.

6. U tijeku spora održana je rasprava dana 21. listopada 2025. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na raspravu je pristupila zamjenica opunomoćenika tužiteljice, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 89. st. 4. ZUS, a u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika. Na održanoj raspravi zamjenica opunomoćenice predložila je saslušanje tužiteljice na okolnosti navoda iz tužbe.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora. Sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljice da se u sporu provede dokaz njezinim saslušanjem iz razloga što su se odlučne činjenice za donošenje odluke u ovom sporu mogle utvrditi uvidom u isprave i dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog spora i u spisu upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu.

8. Na temelju razmatranja činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

9. Čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

10. Čl. 103. st. 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18, 117/21 i 67/23, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

11. Čl. 112. st. 1. t. 3. ZDI propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine rok u kojem je obvezan uskladiti građevinu izgrađenu protivno građevinskoj dozvoli odnosno glavnom projektu s propisima s kojima se uređuje gradnja. Stavkom 3. istog članka propisano je da navedenim rješenjem građevinski inspektor naređuje investitoru i poduzimanje mjere uklanjanja građevine odnosno njezina djela ako u određenom roku ne uskladi građenje odnosno građevinu na način određen tim rješenjem.

12. Uvidom u zapisnike o obavljenim inspekcijskim pregledima od 28. listopada 2023., 7. studenoga 2023. i 16. travnja 2024. na kojima je viši građevinski inspektor izvršio kontrolna mjerenja i usporedbu s projektnom dokumentacijom iz Glavnog projekta iz Građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/15-01/000309 URBROJ: 2163/1-18-06/5-16-0009 od 15. prosinca 2016. izdanoj od strane Upravnog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, prostorno uređenje i gradnju Istarske županije, Odsjek za prostorno uređenje i gradnju Pula, utvrđeno je da je na zemljištu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena stambena građevina protivno navedenoj pravomoćnoj Građevinskoj dozvoli kojom je odobrena gradnja gospodarske namjene – spremište poljoprivrednih alata i strojeva 4. skupine.

13. Slijedom navedenog, pravilno je utvrđeno u upravnom postupku da je tužiteljica izgradila građevinu stambene namjene suprotno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli, što tužiteljica u tužbi niti ne spori, te je pravilno sukladno citiranim odredbama ZDI doneseno rješenje o usklađivanju.

14. Vezano za istaknuti prigovor povrede prava na dom navodi se da sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava, pravo na dom iz čl. 8. Konvencije postoji i štiti se ukoliko postoji dostatna i trajna veza osobe s određenim mjestom. U tom slučaju provodi se test razmjernosti i razumnosti te se ispituju tri kriterija, je li miješanje tuženika utemeljeno na zakonu, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu. Ako je odgovor na sva tri postavljena pitanja pozitivan tada nije povrijeđeno pravo na dom (ukoliko pravo na dom postoji u konkretnom slučaju).

15. Sud je na održanom ročištu za raspravu službenim putem izvršio uvid u podatke MUP RH, koji ispis podataka prileži zapisniku, te je utvrdio da je tužiteljica na adresi predmetne nekretnine [adresa], prijavljena tek od 23. prosinca 2024.

16. Nadalje, uvidom u rješenje Ureda državne uprave u Istarskoj županiji, Služba za gospodarstvo i imovinskopravne poslove Klasa: UP/I-335-03/19-01/2435, URBROJ: 2163-03-01-19-3 od 12. prosinca 2019. Sud je utvrdio da se tužiteljici odobrava pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na adresi [adresa] i 11A, vrsta ugostiteljske usluge – usluga smještaja u 2 objekta za ukupno 14 osoba te se navedenim rješenjem utvrđuje da smještajni objekti ispunjavaju propisane minimalne uvjete za vrstu i kategoriju – 1 kuća za odmor u domaćinstvu 3/2 (sa tri dvokrevetne sobe), s mogućnošću smještaja dva pomoćna ležaja, kategorije tri zvjezdice na adresi [adresa] i kuća za odmor u domaćinstvu 4/2 (sa četiri dvokrevetne sobe), kategorije četiri zvjezdice na adresi [adresa].

17. Nadalje, uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Sud je utvrdio da je tužiteljica osim predmetne nekretnine koja se nalazi na k. č. [katastarska čestica] upisana i kao vlasnica k. č. [katastarska čestica] (gospodarska zgrada, [adresa], dvorište površine 2) 2)

2)

1510 m , k. č. [katastarska čestica] (oranica površine 1502 m i k. č. [katastarska čestica] (pašnjak površine 463 m .

18. Slijedom svega iznesenog, Sud ne može prihvatiti navod tužiteljice da bi se u konkretnom slučaju radilo o domu u smislu čl. 8. Konvencije i to iz razloga što je dokazima provedenim u ovom upravnom sporu utvrđeno da je tužiteljica na predmetnoj nekretnini prijavljena nakon pokretanja upravnog postupka, svega 2 mjeseca prije donošenja osporenog rješenja te tužiteljica u tom periodu nije mogla s predmetnom nekretninom stvoriti vezu trajnog karaktera u smislu čl. 8. Konvencije. Unatoč tome, da je tužiteljica čak i stanovala na predmetnoj nekretnini, koju je koristila za iznajmljivanje kao kuća za odmor, tuženikovo postupanje utemeljeno je na zakonu sukladno odredbi čl. 113. st. 1. t. 1. ZDI. Cilj propisane mjere je suzbijanje nezakonite gradnje. Takva mjera je nužna u demokratskom društvu jer je tužiteljica suprotno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli izgradila građevinu stambene namjene, na poljoprivrednom zemljištu, te je time pristala snositi rizik koji nosi takvo postupanje. K tome, Sud je utvrdio da je tužiteljica upisana i kao vlasnica nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], na kojoj se također nalazi kuća za odmor u domaćinstvu, te je tužiteljica upisana i kao vlasnica preostalih nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

19. Nadalje, u konkretnom slučaju ne radi se o uklanjanju cijele građevine, već je tužiteljici naloženo uskladiti izgrađenu građevinu stambene namjene s građevinom gospodarske namjene - spremište poljoprivrednih alata i strojeva, 4. skupine, prema pravomoćnoj građevinskoj dozvoli. Stoga se ne može govoriti o tome da bi osporavanim rješenjem tužiteljici bila ugrožena njezina egzistencija ili pravo na rad, već namjena takvog objekta i služi za obavljanje poljoprivredne djelatnosti za potrebe OPG-a.

20. Slijedom svega navedenog, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je stoga na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan te odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.

21. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi 147. st. 1. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

22. U odnosu na odgodni učinak tužbe navodi se da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da bi joj izvršenjem osporavanog rješenja prije pravomoćnosti ove presude bio ugrožen neki egzistencijalni interes (pravo na dom ili pravo na obavljanje njezine gospodarske djelatnosti za koje obavljanje joj je i izdana prvotna građevinske dozvola), a u slučaju da tužiteljica pravomoćno uspije u ovom upravnom sporu i da se osporavano rješenje poništi, tada će moći tražiti naknadu štete od države. Dakle, radilo bi se o materijalnoj šteti koja nije nepopravljiva niti teško popravljiva. Stoga je odbijen prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe do pravomoćnog okončanja ovog spora.

U Rijeci 12. studenoga 2025.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude i rješenja (čl. 126. ZUS, čl. 127. i čl. 128. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužiteljice Radvoju Mačešić-Biscuoli, odvjetniku u Puli, Ciscuttijeva 2

- tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Područnom uredu Rijeka,

Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8