REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3344/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. CH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. PH, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. ĐH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 4. HH, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 5. ĆH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 6. ŽH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 7. AH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Ljiljana Fistonić, odvjetnica u Zagrebu protiv tuženika: 1. CHR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. PHR iz [adresa] [osobni identifikacijski broj] i 3. ĐHR iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Mateo Barbir, odvjetnik u Vrgorcu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1946/2024-3 od 8. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P-404/2021 od 13. studenoga 2023., na sjednici vijeća održanoj 12. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e :

Odbija se prijedlog 1. – 3. tuženika za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1.1. Tuženici 1. – 3. (dalje: tuženici) podnijeli su ovom sudu prijedlog da im se dopusti podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1946/2024-3 od 8. travnja 2025., zbog pravnih pitanja koja smatraju važnima za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:

„1. Je li posjed tužitelja nepošten, ako su u zemljišnim knjigama kao suvlasnici predmetne nekretnine upisane neke treće osobe, te može li drugostupanjski sud samo temeljem te činjenice donijeti odluku o nepoštenju posjeda i nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja?

2. Je li upis posjeda u katastarskom operatu dokaz postojanja vlasništva, te je li osoba koja nasljeđuje izvanknjižno vlasništvo dužna isto prijaviti u ostavinsku masu ostavitelja u situaciji kada se poziva na poštenje u posjedovanju?

3. Je li osnovan zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva u parnici (Tužba na utvrđenje) u situaciji kada pravni osnov tužbe predstavlja pravni posao (u ovoj parnici Ugovor o doživotnom uzdržavanju?“

1.2. Kao razlog zbog kojeg pitanja smatraju važnim za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, predlagatelji se pozivaju na odluke Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1978/2022 od 29. studenoga 2022., Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5868/16-2 od 7. veljače 2017. i Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-260/2020 od 23. siječnja 2020., smatrajući da pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja izraženih u tim odlukama te je stoga potrebno da revizijski sud ujednači sudsku praksu.

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Postupajući u skladu s čl. 385.a, čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - službeni pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP), revizijski je sud ocijenio da pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna pitanja za odluku u sporu i ujedno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

4. Naime, postavljena pravna pitanja pod 1. i 2. nisu važna za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer ono na što tuženici u postavljenim pitanjima ukazuju da bi bilo sporno u konkretnom predmetu (jesu li posjed tužitelja nepošten u opisanim okolnostima, je li upis posjeda u katastar dokaz vlasništva, je li osnovan zahtjev tužitelja) je činjenične naravi i potpuno vezano za okolnosti svakog pojedinog slučaja. Također se ukazuje da ishod spora ne ovisi niti od odgovora na pitanje postoji li obveza prijave u ostavinsku masu izvanknjižnog vlasništva. Nadalje, nižestupanjskim presudama utvrđuje se pravo vlasništava na temelju zakona dosjelošću, a ne na temelju pravnog posla, kako to pogrešno navode tuženici. Stoga, odgovor na treće pitanje tuženika iz prijedloga za dopuštenje revizije nije odlučan za odluku u sporu. Pozivanje tuženika na odluke Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1978/2022 od 29. studenog 2022., Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5868/16-2 od 7. veljače 2017. i Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž- 260/2020 od 23. siječnja 2020. nije od značaja jer iz tih odluke proizlazi da nije riječ o podudarnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji o kojoj je riječ u konkretnom slučaju.

5. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 12. studenoga 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić