REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4321/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republika Hrvatska, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, protiv tuženika ĐURO ĐAKOVIĆ STAN d.o.o., Slavonski Brod, M. Budaka 1, OIB 81972063656, kojeg zastupa punomoćnica Ana-Maria Bogović, odvjetnica u Slavonskom Brodu, radi utvrđenja prava vlasništva i trpljenja, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 5243/2022-3 od 21. svibnja 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu poslovni broj P-94/2022-17 od 4. studenoga 2022., na sjednici održanoj 12. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.

II. U odnosu na povrede temeljnih prava prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5243/2022-3 od 21. svibnja 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu poslovni broj P-94/2022-17 od 4. studenoga 2022. postavljajući slijedeća pravna pitanja:

„1) Da li se na sudske postupke koji su započeti u 2022. godini može primjenjivati članak 47. Zakona o privatizaciji (Narodne novine br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.) koji je prestao važiti na dan 1.1.2011. obzirom je zakonodavac člankom 61. Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine br. 145/2010) stavio van snage Zakon o privatizaciji (Narodne novine br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.) dana 1.1.2011.?

2) Da li se na sudske postupke koji su započeti u 2022. godini može primjenjivati članak 58. stavaka 4. Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine br. 145/2010) koji je prestao važiti na dan 30. srpnja 2013. obzirom je stupanjem na snagu Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine br. 94/2013, 18/2016, 89/2017, 52/2018, 112/2018) i to već u Narodnim novinama 94/2013 u čl. 86. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine br. 94/2013) zakonodavac stavio van snage Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine br. 145/2010) na dan 30. srpnja 2013. odnosno stavio van snage čl. 58. st.4. Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine br. 145/2010) na dan 30. srpnja 2013.? 3) Da li sud može donijeti presudu u sudskom postupku koji je pokrenut i započet u 2022. radi utvrđenja prava vlasništva s osnove neprocijenjene imovine u postupku pretvorbe i privatizacije i to na temelju čl. 58. st.4. Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine br. 145/2010) i na temelju članak 47. Zakona o privatizaciji (Narodne novine br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00) koje odredbe nisu na snazi u trenutku pokretanja sudskog postupka s obzirom da u vrijeme pokretanja tog sudskog postupka u 2022. godini su na snazi važeće druge zakonske odredbe konkretno članak 56. Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine br. 52/2018) koje tu materiju uređuje?

4) Da li je Zakon o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine br. 52/2018) mjerodavno materijalno pravo za sudske postupke koji su pokrenuti i započeti u 2022. godini radi utvrđenja prava vlasništva s osnove neprocijenjene imovine u postupku pretvorbe i privatizacije?

5) U odnosu na neprocjenjenu imovinu koja nije, u cijelosti ili u dijelu, procijenjena u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća, u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), odnosno koje nije unesena u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (Narodne novine br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.), da li Republika Hrvatska može tužiti treću osobu koja nije nastala u postupku pretvorbe i privatizacije i koja nije pravni sljednik društvenog poduzeća i koja je u trenutku pokretanja sudskog postupka upisana kao vlasnik nekretnine u zemljišnim knjigama, ili Republika Hrvatska ima pravo podnijeti stvarnopravni zahtjev samo protiv trgovačkog društva koje je nastalo u postupku pretvorbe i privatizacije odnosno koje je pravni sljednik društvenog poduzeća koje je raspolagalo ili opteretilo neprocijenjenu imovinu u korist te treće osobe? 6) Da li se Republika Hrvatska u pokrenutim i započetim sudskim postupcima u 2022. ovlaštena pozivati na odredbe Zakona o upravljanju državnom imovinom bez obzira što poslovni prostori nisu procijenjeni u postupku pretvorbe društvenog poduzeća ako je u trenutku stupanju na snagu tog Zakona o upravljanju državnom imovinom treća pravna osoba koja NIJE nastala u postupku pretvorbe i privatizacije upisana JE u zemljišnu knjigu kao vlasnik poslovnih prostora?

7) Da li se sudski postupci koji su započeti po odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine br. 52/2018) mogu dovršit po odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine br. 145/10) koji nije više na snazi?

8) Da li trgovačko društvo koje je osnovano NAKON sadašnjeg posjednika može biti pravni prednik tog istoga sadašnjeg posjednika?

9) Da li trgovačko društvo koje je nastalo 1993. godine u postupku pretvorbe i privatizacije može biti pravni PREDNIK pravnoj osobi koja je osnovana ranije 1991. godine?

10) Može li se prihvatiti prigovor nedostatka aktivne legitimacije Republike Hrvatske kao tužiteljice u postupcima pokrenutim i započetim u 2022. godini radi utvrđenja prava vlasništva s osnove neprocijenjene imovine u postupku pretvorbe i privatizacije i to protiv tuženika koji je treća pravna osoba koja je već od ranije uknjižena kao vlasnik poslovnih prostora u zemljišnim knjigama nadležnog suda jer je ranije trgovačko društvo koje je pravni sljednik društvenog poduzeća raspolagalo s neprocijenjenom imovinom odnosno s poslovnim prostorima u korist te treće pravne osobe koja je sada uknjižena kao vlasnik u zemljišnim knjigama?

11) Kada Republika Hrvatska pokrene sudski postupak u 2022. radi utvrđenja prava vlasništva s osnove neprocijenjene imovine u postupku pretvorbe i privatizacije može li se prihvatiti prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženu treću pravnu osobu koja je uknjižena kao vlasnik poslovnih prostora u zemljišnim knjigama nadležnog suda ako je ranije trgovačko društvo koje je pravni sljednik društvenog poduzeća raspolagalo ili opteretilo tu neprocijenjenu imovinu odnosno poslovne prostore u korist te tužene treće pravne osobe?

12) Da li se poslovni prostori koji su u zemljišnim knjigama uknjiženi u korist pravne osobe koja NIJE bila subjekt pretvorbe uopće mogu u 2022. smatrati neprocijenjenom imovinom u postupku pretvorbe i privatizacije u smislu Zakona o upravljanju državnom imovinom?

13) Da li se zakonsko stjecanje prava vlasništva u korist Republike Hrvatske na temelju Zakonu o upravljanju državnom imovinom može u 2022. godini suprotstaviti vlasništvu treće pravne osobe koja nije uopće bila subjekt pretvorbe i koja je uknjižena kao vlasnik poslovnih prostora u zemljišnim knjigama nadležnog suda na temelju odluke suda i koja je temelju zakona stekla pravo vlasništva poslovnih prostora dosjelošću?

14) Ukoliko subjekt pretvorbe nije poslovne prostore unio u svoj temeljni kapital, da li Republika Hrvatska u započetim sudskim postupcima u 2022. godini na temelju članak 47. Zakona o privatizaciji (Narodne novine br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00) i čl. 58. st.4.Zakona o

upravljanju državnom imovinom (Narodne novine br. 145/2010) koji inače nisu više na snazi u 2022. može osporiti pravo vlasništva na poslovnim prostorima koji su uknjiženi u zemljišnim knjigama u korist treće pravne osobe koja nije bila subjekt pretvorbe, i koja je pravo vlasništva stekla na temelju zakona dosjelošću ?

15) Ukoliko subjekt pretvorbe nije poslovne prostore unio u svoj temeljni kapital, da li Republika Hrvatska u 2022. godini može podnijeti stvarnopravni zahtjev samo prema subjektu pretvorbe, ali ne prema trećoj pravnoj osobi koja je uknjižena u zemljišnim knjigama nadležnog suda kao vlasnik poslovnih prostora?

16) Da li se zakonsko stjecanje prava vlasništva u korist Republike Hrvatske na temelju Zakonu o upravljanju državnom imovinom može u 2022. godine može primjeniti na imovinu na kojoj je upisana kao vlasnik pravna osoba koja nije subjekt postupka pretvorbe i privatizacije?

17) Da li Republika Hrvatska na temelju čl. 58. st.4. Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine br. 145/2010) i članak 47. Zakona o privatizaciji (Narodne novine br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00) koji nisu na snazi u 2022. može u 2022. godini osporiti ranije uknjiženo pravo vlasništva u korist treće pravne osobe na poslovnim prostorima u zemljišnim knjigama koja je upisana na temelju sudske odluke koja je donesena u ranije provedenom zemljišnoknjižnom postupku?

18) Može li se prihvatit prigovor presuđene stvari u postupcima započetim u 2022. godini ukoliko je treća pravna osoba koja nije bila subjekt pretvorbe uknjižena na temelju na temelju sudske odluke -rješenja Rz-4565 u sudskom postupku R1-27/86 koji se vodio kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu?

19) Ukoliko subjekt pretvorbe nije poslovne prostore unio u svoj temeljni kapital, da li Republika Hrvatska u 2022. godini na temelju članak 47. Zakona o privatizaciji (Narodne novine br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00) i čl. 58. st.4. Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine br. 145/2010) koji nisu više na snazi u 2022. može osporiti pravo vlasništva trećoj pravnoj osobi koja nije bila subjekt pretvorbe i koja je upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnik poslovnih prostora i to na temelju sudske odluke -rješenja Rz-4565 u sudskom postupku R1-27/86 koji se vodio kod

Općinskog suda u Slavonskom Brodu?

20) Da li pravomoćna sudska odluka -rješenja Rz-4565 koje je doneseno u sudskom postupku R1-27/86 koji se vodio kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu na temelju koje je uknjižena pravna osoba kao vlasnik poslovnih prostora u zemljišnim knjigama nadležnog suda proizvodi pravne učinke u sudskom postupku koji je pokrenut u 2022. godine od strane Republike Hrvatske kao tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva na tim istim poslovnim prostorima s osnove neprocijenjene imovine u smislu Zakona o upravljanju državnom imovinom protiv te treće pravne osobe kao tuženika koji je ranije uknjižen kao vlasnik poslovnih prostora u zemljišnim knjigama nadležnog suda na temelju te sudske odluke -rješenja Rz-4565 koje je doneseno u sudskom postupku R1-27/86?

21) Da li je zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga nastupila u 2022. godini u odnosu na uknjiženo pravo vlasništva pravne osobe na temelju sudske odluke -rješenja

Rz-4565 koje je doneseno u sudskom postupku R1-27/86 koji se vodio kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu ?

22) Da li se tužbom na utvrđenje može utvrditi dužnost tuženika na trpljenje kojim se stvara novi odnos?

23) Da li deklaratorna izreka presude može sadržavati u sebi utvrđenje kondemnatornog zahtjeva koji stvara nove odnose?

24) Da li je dopuštena tužba radi utvrđenja trpljenja?

25) Da li deklaratorna izreka presude kojom se utvrđuje postojanje jednog određenog prava ili pravnog odnosa, treba sadržavati i pravni osnov kojim se upravo identificira postojane tog prava ili pravnog odnosa?“, sadržajno se pozivajući na razloge iz čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da o postavljenim pravnim pitanjima nema prakse revizijskog suda. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da je pobijanom odlukom zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava došlo do povrede temeljnih prava zaštićenih Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, i 13/17.; dalje: Konvencija).

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. Polazeći od čl. 385.a st. 1. ZPP, revizijski sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava u sudskoj praksi.

3.1. Postavljenim pravnim pitanjima tuženik polazi od činjeničnih navoda koji ne odgovaraju činjeničnim utvrđenjima na kojima se temelji pobijana presuda (da tuženik nije sudjelovao u postupku obnove zemljišnih knjiga u predmetu RZ 4565 i R1-27/86, budući je tuženik osnovan 1993., kao i da sporne nekretnine nisu bile procijenjena u temeljni kapital tuženika, te su stoga bile prenijete Hrvatskom fondu za privatizaciju, a da u zemljišnim knjigama nije bilo upisano pravo korištenja na ime tuženika).

3.2. Pravna shvaćanja na kojima se temelji pobijana odluka ne odstupaju od pravnih shvaćanja revizijskog suda u odnosu na pravno podudarne situacije (Rev-46/2023-2 od 24. siječnja 2023., Rev-954/2023-3 od 6. studenoga 2024. i dr.).

3.3. Suprotno navodima tuženika, prema činjeničnim utvrđenjima nižestupanjskih sudova, njegovo vlasništvo na spornoj nekretnini upisano je 1997. temeljem rješenja donijetog u postupku obnove zemljišnih knjiga u kojem postupku je nositelja prava korištenja (Đuro Đaković Holding d.d. zastupao zakonski zastupnik), pa stoga i odluka na koju se kao razlog važnosti tuženik poziva (Županijski sud u Varaždinu Gž 730/16 od 19. listopada 2016. ne odnosi na pravno i činjenično podudarnu situaciju).

4. Slijedom navedenog je temeljem čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno kao pod točkom I. izreke.

5. Temeljem čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.

5.1. U odnosu na navode tuženika da je do došlo povrede prava na pravično suđenje u smislu čl. 6. Konvencije i čl. 29. Ustava, valja odgovoriti da ove odredbe sadrže samo određena procesna jamstva. Do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.

5.2. Pobijanim nižestupanjskim odlukama odgovoreno je na sve odlučujuće navode tuženika. Odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnim ili očito nerazumnim. Slijedom navedenog ne postoje okolnosti koje bi upućivale na zaključak da tuženici nisu imali pravično suđenje.

5.3. Nadalje, okolnost što je pobijanim odlukama prihvaćen tužbeni zahtjev samim time ne dovodi do povrede prava na mirno uživanje vlasništva tuženika. U pobijanim odlukama nižestupanjski sudovi su iznijeli jasne i argumentirane razloge za svoju odluku koja se temelji na primjeni relevantnih odredbi materijalnog prava, koje tumačenje nije u suprotnosti sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda u činjenično i pravno podudarnim okolnostima.

6. Stoga je temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno kao pod točkom II. izreke.

Zagreb, 12. studenoga 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek