Poslovni broj: Usž-4313/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Jelene Rajić predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ČV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Bruno Čohilj, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, OIB 33706439962, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi odgode izvršenja rješenja o uklanjanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1854/2024-9 od 18. kolovoza 2025., na sjednici vijeća održanoj 12. studenoga 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1854/2024-9 od 18. kolovoza 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/487, URBROJ: 443-02-01-12-24-11 od 3. listopada 2024. te je odbijen je zahtjev tužitelja za nadoknadom troškova upravnog spora. (točke I. i II. izreke).
1.1. Navedenim rješenjem tuženika od 3. listopada 2024. odbijen je zahtjev tužitelja za odgodu izvršenja rješenja istog tijela, KLASA: UP/I-362-02/24-02/487, URBROJ: 443-02-01-17-24-4 od 9. svibnja 2024. kojim je tužitelju naloženo u roku od 15 dana ukloniti bespravno izgrađenu građevinu povremenog boravka, visine prizemlja max. 3,30 m, razvijenih tlocrtnih dimenzija 7,90 x 5,20 m, postavljenu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja, na tlu oznake ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.
2. Tužitelj je protiv navedene presude podnio žalbu pobijajući je iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnom navodi da sud nije proveo dokaze predložene u tužbi niti da je obrazložio koje je dokaze proveo, a što predstavlja bitnu povredu odredaba upravnog postupka. Navodi da ni tuženik, a ni sud nisu utvrdili koja bi to bila relevantna dokumentacija koja je dovela do krajnjeg stajališta suda da je postavljeni tužbeni zahtjev neosnovan. Tvrdi da su izreka i obrazloženje presude u opreci, da su navodi suda nerazumljivi, a da, zbog nedostatnog utvrđivanja dokaza, sud nije mogao utvrditi koje bi to bile odlučne činjenice, a koje bi rezultirale, u konačnici, donošenjem pobijane presude. Predlaže ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovni postupak uz obvezu tuženiku naknaditi tužitelju troškove spora.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24, dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jednog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 126. stavka 1. ZUS-a.
6. Odredbom članka 140. stavka 1. Zakona o općem upravnom ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21., dalje u tekstu: ZUP) propisano je da na prijedlog stranke, a radi izbjegavanja nastanka teško popravljive štete, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje može odgoditi izvršenje i, ako je to nužno, produžiti odgodu izvršenja rješenja sve do donošenja pravomoćne odluke o upravnoj stvari, ako nije drukčije propisano zakonom i ako se to ne protivi javnom interesu.
7. Prvostupanjskom presudom, potvrđena je zakonitost osporenog rješenja tuženika kojim je odbijen zahtjev tužitelja za odgodom izvršenja rješenja od 9. svibnja 2024., uz obrazloženje da osim što tužitelj nije obrazložio u čemu bi se sastojala nenadoknadiva šteta koja bi mu nastala izvršenjem inspekcijskog rješenja, također, sukladno ustaljenoj upravnosudskoj praksi, odgoda izvršenja u slučajevima bespravne gradnje protivi se javnom interesu izraženom u odredbama Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/18, 117/21 i 67/23) i to posebice odredbama članka 1. i članka 103. stavka 1. toga Zakona, koje propisuju da se postupci pokreću u javnom interesu i to po službenoj dužnosti.
8. Tužitelj žalbenim navodima, prethodno navedena utvrđenja ne osporava, već isključivo prigovorima procesne naravi upire na nezakonitost prvostupanjske presude.
9. Međutim, kraj činjenice da je upravni sud je na temelju odredbe članka 49. stavka 3. ZUS-a ovlašten uzeti u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja pobijane odluke, što je prvostupanjski sud i učinio te činjenice odlučne za rješenje ovog upravnog spora utvrdio temeljem postojeće dokumentacije u spisu, a nakon čega je pravilno zaključio da u konkretnom predmetu nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja, to žalbenim navodima, nije dovedena u sumnju zakonitost prvostupanjske odluke. Osim navedenog, u odnosu prigovor neprovođenja predloženih dokaza, tužitelj je u tužbi predložio jedino zakazivanje rasprave, koju je, prvostupanjski sud i održao 17. srpnja 2025., a kojoj tužitelj, iako uredno pozvan, nije nazočio.
10. Kraj takvog stanja stvari, a kako tužitelj u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drugačiju odluku, to Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
11. Slijedom svega navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 12. studenoga 2025.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić
