P-1872/2025-15

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sudcu ovog suda Branku Malenici, u pravnoj stvari tužiteljice ČČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Borko Bebić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika pod 1 UČ pok. SČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 2 FČ ž. HČ iz Č, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 3 UČ pok. SČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 4 DČ iz [adresa], pod 5 HČ (Josepha) Mardešića (Mardesicha) pok. ČČJ, [adresa], 95030, SAD, kojeg zastupa privremeni zastupnik Vladimir Vujičić, odvjetnik u Visu, ujedno i kao privremeni zastupnik tuženika pod 6, pod 6 NČ. U, [adresa], pod 7 SČ iz [adresa], pod 8 ŠČ, iz [adresa], pod 10 IČ iz [adresa] i pod 11 UČJ pok. S iz [adresa], radi utvrđenja ostavine, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. listopada 2025. u nazočnosti tužiteljice i njezinog punomoćnika, na ročištu radi objave dana 12. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da u ostavinsku imovinu pokojnog HČ pok. S“, iza kojeg se kod Općinskog suda u Splitu vodi ostavinski postupak pod poslovnim brojem O-1256/78, ulaze nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], sve za cijelo.

Obrazloženje

1. Dana 29. prosinca 2021. zaprimljena je pod poslovnim brojem P-87/2022 tužba kojom je tužiteljica ustala protiv tuženika radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu njihovog pravnog prednika HČ pok. S“ ulaze za cijelo nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina]. U bitnom navodi kako je ostavinski postupak iza pok. " F" prekinut rješenjem broj O-1956/1978 od 1. listopada 2010., a tužiteljica upućena pokrenuti parnicu protiv tuženih radi utvrđenja da u njegovu ostavinu ulaze označene nekretnine kojima je raspolagao oporukom. Dodaje kako je vlasništvo nekretnina stekao nasljedstvom i ustupom tuženika i njihovih pravnih prednika, kako je bio njihov dugogodišnji i isključivi posjednik i nitko ga do smrti nije ometao u tom posjedu. Na kraju navodi kako je oporukom raspolagao na način da je tužiteljici ostavio prvi kat kuće u [adresa] i vrt u istoj ulici, sve položeno na česticama gore označenih katastarskih oznaka, dok je tužiteljičinoj sestri ZČ ostavio drugi i treći kat označene kuće i vrt, koje nekretnine je ZČ ustupila u vlasništvo tužiteljici temeljem njihovog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 15. studenog 1995.

2. Pravomoćnim rješenjem broj P-87/2022 od 24. siječnja 2022. tužba je odbačena u odnosu na ranije označene tuženu pod 9 PČ, jer je preminula prije pokretanja postupka, dok je rješenjem od 2. ožujka 2023. tuženima pod 5 HČ (Josephu) Mardešiću (Mardesichu) pok. ČČJ i pod 6 VČ pok. U postavljen privremeni zastupnik Vladimir Vujičić, koji se u odgovoru od 5. lipnja 2023. iz opreza usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu i suglasio s izvođenjem dokaza predloženih po tužiteljici.

3. Pravomoćnim rješenjem broj P-87/2022 od 22. travnja 2024. utvrđen je prekid postupka zbog smrti ranije označenog tuženika pod 1 CČ pok. H, a nastavljen je rješenjem od 3. ožujka 2025. po njegovom nasljedniku, ovdje tuženiku pod 2 UČ, nakon čega je spis zaveden pod novim poslovnim brojem P-1872/2025.

4. Preostali tuženici nisu se očitovali na tužbu, a u tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom povijesti promjena na katastarskim česticama Ureda za katastar Split, Ispostave Vis od 30. studenog 2023. i 3. siječnja 2024. te prijepisa posjedovnog lista broj 427 od 12. ožujka 2024., pregledom vlasničkog lista od 12. ožujka 2024., djelomične presude zbog ogluhe i na temelju priznanja broj Pst-5/2011 od 16. studenog 2016., ugovora o darovanju nekretnina od 2. lipnja 2004., poreznog rješenja Porezne uprave, Ispostave Vis od 21. lipnja 2005., ovjerovljene izjave od 6. srpnja 1972., ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 15. studenog 1995., rješenja o nasljeđivanju broj O-1082/1989 od 11. rujna 1989. i O-1218/2023 od 6. svibnja 2024., izvatka iz katastra zemljišta 10. lipnja 1980., očevidom održanim na licu mjesta 2. srpnja 2025. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju GČ i pregledom njegovog nalaza od 13. rujna 2025., saslušanjem svjedoka KČ, TČ i LČ.

5. Punomoćnici stranaka nisu zatražili naknadu parničnog troška.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Među strankama je kao sporno valjalo utvrditi predstavljaju li ovdje sporne nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ostavinsku imovinu HČ pok. S“. Slijedom toga, za navesti je kako se ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. Pri tome je za dodati kako se u slučaju da ostavitelj nije u zemljišnoj knjizi bio uknjižen kao vlasnik predmetnih nekretnina, ne može zaključiti da ostavitelj doista nije bio vlasnik tih nekretnina jer je moguće da je stekao vlasništvo na neki od zakonom propisanih načina, ali je to svoje ovlaštenje propustio upisati u zemljišnu knjigu.

8. U tužbi se tvrdi kako je ostavitelj HČ pok. S“ do smrti bio dugogodišnji, isključivi i neometani posjednik predmetnih nekretnina, što ukazuje na dosjelost kao osnovu za stjecanje prava vlasništva, a kod takvog stanja stvari valjalo je cijeniti odredbu iz članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP) prema kojoj se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U ovom slučaju valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u skladu s pravnim pravilima iz Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji je bio na snazi u vrijeme početka dosjedanja, jer je ono po HČ svakako započelo prije 1980. kada je na snagu stupio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91, 9/92 i 77/92, ZOVO). Dakle, valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje dosjelošću u skladu s paragrafima 1452.-1477. OGZ, po kojima je posjed potreban za dosjelost trebao biti zakonit, pošten i istinit uz kontinuirano trajanje barem poštenog posjeda od trideset godina. Međutim, vrijeme za dosjedanje poštenog posjednika skraćeno je na dvadeset godina prema Načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. temeljem kojeg su rokovi za dosjedanje skraćeni i glede pravnih pravila OGZ i glede sudske prakse. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu, u trenutku kad se ispune za to zakonom određene pretpostavke, bez upisa u zemljišne knjige, ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno, a posjednik stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Dakle, za redovitu dosjelost traži se kvalificirani posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, dok je za izvanrednu dosjelost dovoljno da je posjed barem pošten i to poštenje se zakonski presumira, osim ako se dokaže suprotno.

9. Pregledom ostavinskog spisa broj O-1256/1978 razvidno je kako je HČ pok. S“ (rođen **.**.1908.) preminuo **.**.1978. bez potomaka, a svojom ostavinom raspolagao je oporukom od 20. kolovoza 1976. zavedenom pod poslovnim brojem Pi-91/1977. Tom izjavom posljednje volje raspolagao je predmetnim nekretninama u korist tužiteljice, koja je rješenjem suda od 1. listopada 2010. upućena pokrenuti parnicu protiv ostalih zakonskih nasljednika, a ovdje tuženika, radi utvrđenja da ovdje sporne nekretnine ulaze u ostavinu za cijelo.

10. Pregledom vlasničkog lista od 12. ožujka 2024., razvidno je kako su nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica], stojna kuća, čest. zem. [katastarska čestica], vrt i čest. zem. [katastarska čestica], vrt upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] kao suvlasništvo ČČJ i SČJ za po 7/20 dijela te FČJ, MČ rođ. FČJ i OČ rođ. FČJ za po 2/20 dijela, bez označenih adresa prebivališta ili boravišta.

11. Pregledom povijesti promjena na katastarskim česticama Ureda za katastar Split, Ispostave Vis od 30. studenog 2023. i 3. siječnja 2024., prijepisa posjedovnog lista broj 427 od 12. ožujka 2024. i izvatka iz katastra zemljišta 10. lipnja 1980. razvidno je kako su nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] od osnutka katastra na otoku Visu 1953. upisane kao isključivi posjed HČ pok. S.

12. Pregledom rješenja o nasljeđivanju broj O-1082/1989 od 11. rujna 1989. razvidno je kako su MČ ud. ČČJ (nesporno sestra " F") naslijedili kćeri ČČ i ZČ ud. D te sinovi HČ i BČ, svi za po ¼ dijela, dok iz ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 15. studenog 1995. proizlazi kako je ZČ prenijela u isključivo vlasništvo tužiteljici imovinu u [adresa], u naravi obiteljsku kuću te vrt s dvije male kućice.

13. Pregledom spisa ovog suda Pst-5/2011 razvidno je kako su ovdje tuženici pod 7 SČ i pod 8 ŠČ ustali protiv zakonskih nasljednika HČ pok. BČ „ F“ radi utvrđenja da njegovu ostavinu predstavlja i čitav niz nekretnina koje nisu predmet ovog spora, a sud je djelomičnom presudom zbog ogluhe i djelomičnom presudom na temelju priznanja prihvatio tužbeni zahtjev i utvrdio tužitelje vlasnicima tih nekretnina u odnosu na označene tuženike, uključujući i ovdje tužiteljicu ČČ.

14. Pregledom ovjerovljene izjave od 6. srpnja 1972. razvidno je kako N, Š i I ustupaju HČ nadimka F sva prava u odnosu na sve nekretnine u [adresa].

15. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 2. srpnja 2025. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju GČ, tužiteljica je kao predmet spora pokazala staru kamenu kuću u nizu, položenu u centru grada [adresa] i dva fizički odvojena vrta koja su položena u istoj ulici u blizini objekta. Kuća se sastoji od prizemlja, dva kata i potkrovlja, koji su uređeni i namješteni. Stan u prizemlju sastoji se od kuhinje s dnevnim boravkom, dvije spavaće sobe, a tom prostoru pripada u cijelosti ograđeno dvorište s kupatilom. Vanjskim betonskim stubištem pristupa se na prvi kat na kojem su hodnik, dvije spavaće sobe i kuhinja, a tom stanu pripada terasa s vanjskom kupaonicom. Unutarnjim drvenim stubištem pristupa se na drugi kat koji se sastoji od hodnika, dvije spavaće sobe od kojih jedna ima izlaz na terasu te kupaonice, a unutarnjim drvenim stubištem pristupa se na potkrovlje. Na prvi u cijelosti zidovima i fasadama susjednih objekata ograđeni vrt pristupa se s ulice kroz drvena vrata i radi se o obrađenom zemljištu na kojem se zatiče nešto cigle. Drugi sporni vrt položen je na suprotnoj strani ulice, a do njega se pristupa kroz ulaz i radi s o prizemnom betonskom objektu s pripadajućim zemljištem koje je dijelom posađeno raznim povrćem, a u najveće dijelu na njemu se zatiče građevinskog materijala, otpada, stara bicikla, motor kotač i dr.

16. Sudski vještak za geodeziju GČ u svom je nalazu od 13. rujna 2025. identificirao pokazane nekretnine i utvrdio kako je kuća s okućnicom (dvorište i kupatilo) položena na čest. zgr. [katastarska čestica], prvi pokazani vrt položen je na tri čestice i to čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], dok je drugi vrt položen na čest. zem. [katastarska čestica], a sve K. O. [katastarska općina]. Na ovo vještvo stranke nisu iskazale primjedbe kojim bi osporile ili kako dovele u sumnju vještakovu stručnost i objektivnost, stoga ga sud prihvaća u cijelosti.

17. Na okolnost posjeda predmetne kuće i vrtova, načina njihovog korištenja i korisnika, govorili su svjedoci KČ, TČ i LČ, koji u osnovi potvrđuju navode iz tužbe. Naime, poznato im je kako su u spornoj kući živjeli članovi obitelji ŠČ, nadimka F, odnosno suvlasnici braća HČ (Bepo) i BČ sa sestrama ČČ i ZČ, kako je prema obiteljskom sporazumu ĐČ pripalo prizemlje koje je koristio s članovima svoje obitelji prilikom boravaka u [adresa], dok su preostale etaže pripale tužiteljici i sestri ZČ, a na kraju isključivo tužiteljici, jer joj je sestra u međuvremenu prepustila svoj dio. Njihova saznanja istovjetna su i u odnosu na predmetne vrtove, jer tvrde kako su njihove površine također samostalno i neosporavano održavali i koristili upravo tužiteljica i sestra ZČ, a na kraju isključivo tužiteljica. Također se sjećaju pravnog prednika stranaka HČ "Mincea" kao invalidne osobe bez potomaka po čijem je nadimku F nazvana i predmetna kuća, kako to navodi svjedok LČ, a svi svjedoci su suglasni kako ove nekretnine nisu svojatale treće osobe niti je tko osporavao pravo posjeda njezinim posjednicima. Iskaze svjedoka valjalo je cijeniti jer se radi o domaćim ljudima i susjedima u dobi od 70 do 74 godine, stoga je logično i očekivano da su posljednjih 50-60 godina imali neposredna i objektivna saznanja o nekretninama o kojima su govorili, načinu njihovog korištenja i korisnicima. Osim toga, njihovi iskazi su jasni, nedvosmisleni i nisu proturječni, a imaju uporište i u ostaloj dokaznoj građi, a posebno u službenoj katastarskoj evidenciji koja se na otoku Visu vodi od 1953. i u kojoj je HČ "Mince" od osnutka upisani posjednik predmetnih čestica za cijelo. Iznesena utvrđenja dodatno osnažuje činjenica da tužbeni zahtjev nije osporio nitko od tuženika poznatih adresa prebivališta, a svakako je valjalo cijeniti da su tuženici pod 7 SČ i pod 8 ŠČ nazočili sudskom očevidu na licu mjesta i izrijekom potvrdili kako navodi svjedoka u načelu odgovaraju stanju kakvo je bilo prethodnih desetljeća te potvrđuju kako je " F" prepustio svoje isključivo vlasništvo sestri i njezinim potomcima, radi čega tužbeni zahtjev smatraju osnovanim.

18. Na temelju ovako utvrđenih činjenica nedvojbeno je kako je HČ "Mince" destljećima bio samostalni, neometani i neosporavani posjednik predmetne kuće i vrtova, a ta faktička vlast sigurno je trajala barem od 1953., kada je u službenoj katastarskoj evidenciji upisan kao posjednik, do smrti 1. svibnja 1978. Dakle, radi se o posjedu koji je imao potrebna zakonska obilježja, odnosno zakonitost, istinitost i barem poštenje te kontinuirano trajao najmanje 25 godina, a svakako i više kada se uzme u obzir da je " F" rođen znatno ranije (1908.) i da je prema svjedocima kuća u [adresa] odavno poznata trećim osobama po njegovom nadimku. U svakom slučaju, spisu nisu priloženi dokazi koji bi iznesena utvrđenja o barem poštenom posjjedu osporili ili ih kako doveli u sumnju, a suprotno tome, tuženici poznatih prebivališta oglušili su se na tužbeni zahtjev ili naknadno neformalno potvrdili njegovu osnovanost, kako su to uradili tuženici pod 7 i 8. Kod takvog stanja stvari, a cijeneći da nitko od sudionika postupka ne dovodi predmetne nekretnine u vezu s njihovim upisanim suvlasnicima, jasno proizlazi ostvarenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, u skladu s citiranim pravnim pravilima OGZ. Ovo istodobno znači da je HČ "Mince" temeljem zakona za života postao stjecatelj nekretnina za cijelo, ali to ovlaštenje nije utvrdio sudskim putem i na kraju upisao u zemljišne knjige. Neovisno o tome, od odlučnog je značaja da su čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] bile "Minceovo" vlasništvo u cijelosti, stoga su u cijelosti dio njegove ostavinske imovine, radi čega je kao njihov izvanknjižni vlasnik bio ovlašten raspolagati oporukom od 20. kolovoza 1976.

19. U skladu s iznesenim, tužba ima valjano zakonsko uporište, stoga je tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti, kako je odlučeno u izreci presude.

20. Odluka o parničnom trošku je izostala, jer tužiteljica i privremeni zastupnik tuženika pod 5 i 6 nisu zatražili njegovu naknadu.

Split, 12. studenog 2025.

S u d a c

Branko Malenica

PRAVNA POUKA Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- pun. tužiteljice

- tuženima pod 1-4, 7, 8, 10 i 11

- privr. zast. tuženika pod 5 i 6