REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2681/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica: 1. AF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. AFA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Zoran Skelin odvjetnik u Trogiru protiv tuženika: 1. Grada Trogira, Trogir, Trg Ivana Pavla II, OIB 84400309496 i 2. Muzeja Grada Trogira, Trogir, Gradska vrata 4, OIB 56448964534, koje zastupa punomoćnik Boris Ivančić, odvjetnik u Splitu, radi predaje u suposjed, odlučujući o prijedlogu tužiteljica za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-546/2022-3 od 2. travnja 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj P-2079/2019 od 3. svibnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 12. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e :
Dopušta se 1. i 2. tužiteljicama podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-546/2022-3 od 2. travnja 2025., u odnosu na povredu temeljnog prava na pravično suđenje i u njemu sadržanog prava na dostatno obrazloženu odluku drugostupanjskog suda.
Obrazloženje
1.1. Tužiteljice su podnijele ovom sudu prijedlog da im se dopusti podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-546/2022-3 od 2. travnja 2025. zbog pravnog pitanja kojeg smatraju važnima za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koje glasi:
"Je li drugostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu odredbi Zakona o parničnom postupku iz čl. 354 st. 2. t. 11. jer o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava misleći se pri tom na Rješenje Narodne Republike Hrvatske, Narodnog odbora Kotara Split, Izvršni odbor, broj:25.913/50 od 14.12.1949. i rješenje temeljem Zakona o nacionalizaciji Kotarske komisije, Izvršni odbor u Splitu broj 12806/48, pa je samim tim i pogrešno primijenio materijalno pravo pri donošenju pobijane presude.“
1.2. Tužiteljice ujedno prijedlog za dopuštenje revizije podnose i stoga što tvrde da im je drugostupanjskom presudom, zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje i pravo na jednakost pred zakonom.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženici predlažu isti odbiti.
3. U skladu s odredbom čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - službeni pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
4. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a st. 2. ZPP revizijski je sud ocijenio da su tužiteljice učinile vjerojatnim da im je u drugostupanjskom postupku zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka sadržane u čl. 375. st. 1. ZPP i čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, povrijeđeno ustavno i konvencijsko temeljno pravo na pošteno (pravično) suđenje, koje obuhvaća i pravo na dostatno obrazloženu odluku drugostupanjskog suda. U pobijanoj presudi drugostupanjski sud navodi da je prvostupanjski sud utvrdio da su predmetne čestice bile prvo zk tijelo na kojeg je 1948. pod brojem Z-1779/48 upisano pravo vlasništva na ČFA za 9/21, ČF ž. A rođ. ČFA za 7/21 i JF ž. Č za 5/21 dijela i da je u tom ZU 1949., temeljem Zakona o nacionalizaciji Kotarske komisije izvršni odbor u Splitu broj 12806/48 pravo vlasništva od 9/21 dijela Fanfogna Garagini Antoneto upisano kao općenarodna imovina, Organ upravljanja Mjesni N.O. Trogir, dok je suvlasnički dio od 7/21 dijela ČF J nacionaliziran temeljem Rješenja Narodnog Odbora Kotara Split, Izvršnog odbora od 14. prosinca 1949. kojim su oduzete predmetne nekretnine od MF, s time da su temeljem žalbe MF i NF izuzete čest. zgr. [katastarska čestica] kuća i čest. zgr. [katastarska čestica] vrtal, jer se radio o nekretninama u kojima su one živjele. Nadalje, sud prvog stupnja je utvrdio da iz navedenih odluka i upisa proizlazi da nekretnine i to suvlasnički dio JF 25/1 dijela nisu nacionalizirane te su ostale njeno vlasništvo, koja je oporučno njime raspolagala, i na temelju rješenja o nasljeđivanju O-20/71 nasljednicima su na temelju te oporuke utvrđene njene nećakinje tj. kćeri njenog brata, UF i JFA, koje se upisuju kao suvlasnice u zemljišnoj knjizi, a nakon njihove smrti su kao nasljednice upisane tužiteljice. Drugostupanjski sud, suprotno od prvostupanjskog suda utvrđuje da su predmetne nekretnine u cijelosti nacionalizirane, i u obrazloženju pobijane presude ne navodi razloge zbog kojih izvodi zaključak suprotan od zaključka suda prvog stupnja. Naime, iz obrazloženja drugostupanjskog suda proizlazi da navedenim Rješenjem Narodnog Odbora Kotara Split, Izvršnog odbora od 14. prosinca 1949. nije nacionaliziran suvlasnički dio predmetnih nekretnina JF. Drugostupanjski sud utvrđuje da je taj suvlasnički dio nacionaliziran na temelju zakona, no ne obrazlaže na temelju kojih činjenica i dokaza je to zaključio.
5. Slijedom navedenog, u skladu s odredbom čl. 389.b st. 3. ZPP, tužiteljicama je dopušteno podnošenje revizije zbog povrede temeljnog ljudskog prava kako je određeno u izreci ovog rješenja.
6. U odnosu na postavljeno pitanje navedeno u prijedlogu za dopuštenje revizije, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, prijedlog se smatra povučenim.
Zagreb, 12. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
