REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Ilica-Selska, Ilica 207
Poslovni broj: K-405/2022-28
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivoni Horvatić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ane Pinculić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog SZ, zbog kaznenih djela iz čl. 314. st. 2. u vezi st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.-ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19.; dalje: KZ/11.), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-2091/2021 od 23. prosinca 2021., nakon održane javne rasprave u nazočnosti zastupnice optužbe ŽZ, optuženog SZ i njegovog branitelja, odvjetnika Borisa Mazalina, dana 12. studenog 2025. objavio i
p r e s u d i o j e :
optuženi IZ OIB: [osobni identifikacijski broj], sin S i ČZ, rođene Ž, rođen **.**.1977. u [adresa], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, mehaničar sa završenom srednjom stručnom spremom, nezaposlen, otac jednog djeteta , rođenog **.**.2019., u izvanbračnoj zajednici sa RZ, nije vlasnik nekretnina niti vrjednijih pokretnina, nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u Kaznionici u Lepoglavi, kazneno osuđivan i prekršajno kažnjavan,
k r i v j e :
što je
31. siječnja 2020., oko 16,00 sati, u Zagrebu, Aleja Bologne bb, prilikom vršenja kontrole prometa od strane službenika Ravnateljstva policije, Mobilne jedinice prometne policije, DZ i PZ, upravljajući vozilom marke „Ford Focus Daw“ registarskih oznaka [registarska oznaka], vidjevši znak zaustavljanja dat po policijskim službenicima, odbio zaustaviti vozilo i naglo povećao brzinu kretanja i nastavio vožnju, pa su policijski službenici krenuli u potjeru za njim, na što je počeo višestruko mijenjati prometne trake nastojeći im pobjeći, a sustigli su ga na parkirališnom prostoru ispred adrese Zagreb, Ilica 429 te mu službenim vozilom blokirali daljnje kretanje pa kada su mu pristupili i zatražili osobne dokumente, s ciljem da spriječi njihovo postupanje, odbio je to učiniti i počeo pljuvati u njihovom smjeru, pokrenuo motor vozila i krenuo unatrag, na što je policijski službenik PZ ušao u vozilo, ugasio ga i povukao ručnu kočnicu, dok mu je službenik FZ povlačio lijevu ruku s volana te je pokušavao fiksirati sredstvima za vezivanje, kojom prilikom je FZ više puta nogama i rukama udario u njegovu desnu nogu i ruku, ne dozvoljavajući mu na taj način da mu se približi, a kada su ga vezali i posjeli na vozačevo mjesto počeo pljuvati u smjeru imenovanih službenika, udaravši po volanu i grebući se po vratu, PZ rekao: „Imam hepatitis, gotov si“, te im ponavljao: „Gotovi ste, ubit ću vas, jebem vam majku“, a nije se primirio ni po dolasku druge policijske ophodnje u kojoj su bili službenici OZ i I, već ih je sve vrijeđao riječima: „jeste pičke, jel se volite jebati u guzicu, možete mi popušiti kurac…“, a službeniku OZ obratio riječima: „Jebat ću ti majku, vidjet ćeš ti tko sam ja, jel ti znaš tko su HOS-ovci, jel znaš tko je Č, bit ćeš riješen, gotov si, naći ću te, riješit ću te sa 700 metara“, pa je na upit kako to misli pojasnio: „puškom, snajperom“, a s opisanim ponašanjem je prestao tek po dolasku HMP-a, koji službenici su mu dali sredstvo za smirenje, a prilikom opisanog postupanja je policijski službenik FZ zadobio povrede u vidu otoka 4. prsta desne šake u području zgloba između bližeg i srednjeg članka i oguljotine na prstima obje šake, od čega jedna opsežnija na palcu lijeve šake, koje ozljede u ukupnosti predstavljaju tjelesnu ozljedu,
dakle,
s namjerom da silom i prijetnjom spriječi službenu osobu u obavljanju službene radnje koja je u okviru njezinih ovlasti, poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela prisile prema službenoj osobi, a kaznenim djelom je službenoj osobi nanesena tjelesna ozljeda,
čime je
počinio kazneno djelo protiv javnog reda – prisilom prema službenoj osobi u pokušaju – opisano u čl. 314. st. 1. i 2. u vezi sa čl. 34. KZ/11., a kažnjivo po čl. 314. st. 2. KZ/11.
pa se optuženi IZ na temelju čl. 314. st. 2. KZ/11
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.
Na temelju čl. 69. st. 1. i 3. KZ/11. optuženiku se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje do prestanka izvršenja kazne zatvora.
Na temelju čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25; dalje: ZKP/08.) optuženik se u cijelosti oslobađa od plaćanja troškova postupka.
Obrazloženje
1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu je dana 23. prosinca 2021. podiglo optužnicu broj KO-DO-2091/2021 (list 164-169 spisa) protiv optuženog SZ zbog kaznenog djela prisile prema službenoj osobi iz čl. 314. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11.
1.2. Žrtve-oštećenici (u daljnjem tekstu oštećenici) FZ, OZ i PZ nisu postavili imovinskopravne zahtjeve.
2. Optuženi IZ je na raspravi 12. studenog 2025. promijenio svoje ranije očitovanje o krivnji te je izjavio da se smatra krivim za kazneno djelo te da ne osporava niti jedan navod činjeničnog opisa i da potvrđuje da se sve dogodilo na način kako je navedeno u optužnici.
3. Optuženik je u svojoj obrani na raspravi naveo kako mu je žao što je počinio ovo kazneno djelo. Ne planira činiti nova kaznena djela, nego želi promijeniti svoj život budući da ga na slobodi čeka dijete koje je u dobi od 6 godina i 4 mjeseca. Tijekom boravka u Lepoglavi on se uključio u terapijsku grupu zbog svoje ovisnosti, u kojoj se dobro osjeća te se nada da će mu sudjelovanje u toj grupi pomoći u njegovoj namjeri da se više ne drogira, ne pije alkohol i ne čini nova kaznena djela. Spreman se liječiti sukladno preporuci vještaka psihijatra dr. Igora Marinića. Moli sud da mu uzme u obzir olakotne okolnosti na njegovoj strani i da primjeni što blažu sankciju.
4. Iz ovakve obrane optuženika proizlazi da isti priznaje počinjenje kaznenih djela i da ne osporava niti jedan navod činjeničnog opisa, niti svijest o zabranjenosti, a niti ističe ispričavajuće razloge. Stoga je sud nakon priznanja izveo dokaze radi provjere je li priznanje optuženika potpuno i sukladno prije pribavljenim dokazima te one dokaze koji se odnose na odluku o kazni budući da tako propisuje odredba čl. 417.a st. 4. ZKP/08.
5. Sud je tijekom dokaznog postupka ispitao svjedoke OZ (list 311-312 spisa), PZ (list 313-314 spisa) i FZ (list 309-311 spisa) te je proveo vještačenje po vještaku psihijatru dr. Igoru Mariniću (list 321 spisa). Pročitao je nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine dr. Davora Mayera od 15. prosinca 2021. (list 154 spisa). Potom je pročitao izvješće o postupanju službenika Ravnateljstva policije, Uprave policije, Mobilne jedinice prometne policije od 31. siječnja 2020. (list 5-6); medicinsku dokumentaciju za policijske službenike FZ i LZ od 31. siječnja i 1. veljače 2020. (list 7-10); zapisnik o očevidu s kriminalističko-tehničkim izvješćem PU Zagrebačke, Sektora kriminalističke policije, Službe kriminalističke tehnike od 31. siječnja 2020. (list 11-15); zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa s kriminalističko-tehničkim izvješćem, potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta serijskih brojeva: [serijski broj], 00151497 i 00151498 te potvrdama o vraćanju predmeta PU zagrebačke, II. PP Zagreb od 14. veljače 2021. (list 29-37); zapisnike o prepoznavanju po policijskim službenicima FZ i OZ, sve od 2. svibnja 2020. (list 44- 49). Razgledane su fotografije (list 220-262 spisa) te je pročitana medicinska dokumentacija za optuženika (list 263-276 spisa, 278-305 spisa). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene (list 195-203 spisa) i prekršajne (list 193 spisa) evidencije za optuženika.
6. Priznanje optuženika je sukladno dokazima u spisu pa je sud zaključio da je optuženik počinio kazneno djelo koje opisano u izreci ove odluke, odnosno da se inkriminirani događaj odvio na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu.
7. Kazneno djelo prisile prema službenoj osobi iz čl. 314. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11. u inkriminiranom modalitetu čini onaj tko silom spriječi službenu osobu u obavljanju službene radnje koja je u okviru njezinih ovlasti, a pri tome je nanesena tjelesna ozljeda. U radnji optuženika koji je bježao od policijskih službenika te se opirao uhićenja, nakon čega je policijskog službenika FZ udarao te je upućivao prijetnje svoj trojici policijskih službenika, a sa ciljem sprečavanja službene osobe u obavljanju službene radnje sadržano je poduzimanje radnji koje prostorno i vremenski neposredno prethode ostvarenju bića kaznenog djela da silom i prijetnjom spriječi službenu osobu u obavljanju službene radnje koja je u okviru njezinih ovlasti.
7.1. Budući da je kaznenim djelom nanesena tjelesna ozljeda policijskom službeniku FZ, ostvarena je kvalifikatorna okolnost iz čl. 314. st. 2. KZ/11. je obilježje u vidu nanošenje tjelesne ozljede.
7.2 S obzirom da kazneno djelo nije realizirano, odnosno policijski službenici su uspjeli zaustaviti optuženika te ga uhititi, unatoč njegovom opiranju i prijetnjama, ostvarena su objektivna obilježja kaznenog djela u pokušaju iz čl. 314. st. 2. u vezi st. 1. i čl. 34. st. 1. KZ/11. pa je sud zakonski opis i pravnu osnovu uskladio sa tom okolnošću.
8. Nadalje, optuženik je za kazneno djelo kriv (čl. 23. KZ/11.) budući da je postupao s namjerom, bio je svjestan da je njegovo ponašanje zabranjeno i ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Optuženik je pri činjenju kaznenog djela iz čl. 314. KZ/11. postupao s izravnom namjerom, dok je tjelesna ozljeda posljedica njegove neizravne namjere. Njegova sposobnost shvaćanja svog ponašanja i upravljanja svojim postupcima, bila smanjena u bitnoj mjeri (nalaz vještaka psihijatra iznesen u toč. 14. ove odluke). Vezano za svijest o zabranjenosti postupanja, ističe se da svaka odrasla i razumna osoba zna da je zabranjeno takvo ponašanje. Nadalje, sud nije našao da postoji neki od ispričavajućih razloga budući da to ne proizlazi iz tijeka događaja koji je predmet ovog postupka.
9. Stoga su u ponašanju optuženika ostvarena sva bitna, kako subjektivna tako i objektivna, obilježja kaznenog djela pa ga je sud proglasio krivim kao u izreci ove presude.
10. Nakon što je odlučio o kaznenoj odgovornosti optuženika, sud je pristupio razmatranju vrste i mjere kaznenopravne sankcije i pri tome je imao na umu kriterije koje propisuje KZ/11.
11. Kao olakotno sud je uzeo u obzir priznanje kaznenog djela te time preuzimanje odgovornosti za svoje ponašanje. Daljnje olakotne okolnosti su izraženo žaljenje i isprika svakom pojedinom oštećeniku na raspravi. Nadalje, optuženikova ubrojivost bila smanjena u bitnoj mjeri kao posljedica njegove ovisnosti. Sud nije posebno cijenio da je djelo iz čl. 314. st. 2. KZ/11. ostalo u pokušaju jer optuženik nije uspio dovršiti djelo zbog toga što je savladan od strane obojice oštećenika, a ne zbog nekih okolnosti na svojoj strani. Sud je kao olakotno također uzeo u obzir protek vremena koji nije u vezi s optuženikom.
12. Značajna otegotna okolnost je optuženikova kaznena osuđivanost (list 195- 203. spisa) u 24 navrata (bez objedinjujućih presuda), što znači da je činjenje kaznenih djela optuženikovo obrazac ponašanja i funkcioniranja.
13. Dovodeći u ravnotežu olakotne i otegotne okolnosti, kao i okolnost da je za kazneno djelo iz čl. 314. st. 2. KZ/11. propisan je raspon kazne od jedne do osam godina sud je optuženika osudio na kaznu zatvora od jedne godine.
14. Vještak psihijatar dr. Igor Marinić je u svom nalazu i mišljenju naveo da je optuženika dijagnosticirana ovisnost o više psihoaktivnih tvari i poremećaj ličnosti emocionalno nestabilnih i dissocijalnih obilježja. Njegovo ponašanje u vrijeme kaznenog djela treba razmatrati u okviru intoksikacije psihoaktivnim tvarima i ovisnosti o više psihoaktivnih tvari, kod osobe sa poremećajem ličnosti. Na temelju aktualno dostupnih podataka vještak smatra da su u vrijeme ostvarenja zakonskih obilježja kaznenog djela optuženikova sposobnost da shvati značenje svojeg postupanja, kao i mogućnost vladanja svojom voljom bile smanjene, i to u bitnom stupnju. Time je ubrojivost optuženika, u vrijeme ostvarenja zakonskih obilježja kaznenog djela, bila bitno smanjena. Kod optuženika je u vrijeme počinjenja djela ovisnost o više psihoaktivnih tvari imala odlučujuće značenje za počinjenje djela te vještak smatra da bi u budućnosti mogla poticajno djelovati na počinjenje jednakih ili sličnih kaznenih djela. Stoga je indicirano preporučivanje sigurnosne mjere obaveznog liječenja od ovisnosti sukladno čl. 69 KZ/11.
15. Na temelju preporuke i argumenata u nalazu vještaka psihijatra, sud je primjenom čl. 69. KZ/11. optuženiku izrekao sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti koja ima trajati dok za to postoje razlozi, a najdulje do isteka kazne zatvora.
16. Kad se uzme u obzir da je sukladno čl. 66. KZ/11. svrha sigurnosnih mjera da se njihovom primjenom otklone uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela, a vještak je takvu opasnost našao što je vidljivo iz njegove preporuke, sud je prihvatio preporuku vještaka i na temelju čl. 69. KZ/11. optuženiku izrekao sigurnosnu mjeru liječenja od ovisnosti koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, najdulje do isteka kazne zatvora, a teče od izvršnosti presude sukladno čl. 67a KZ/11.
17. Ako se optuženik ne pridržava sigurnosne mjere iz čl. 69. isti čini kazneno djelo iz čl. 311. st. 2 KZ/11.
18. Ovakvom sankcijom bi se trebale postići svrhe kažnjavanja propisane u čl. 41. KZ/11., dakle izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počiniteljima ponovno uključivanje u društvo, a pri izboru vrste i mjere kazne vodio je računa o kriterijima propisanim u čl. 47. KZ/11.
19. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08. optuženik je oslobođen troškova kaznenog postupka jer je na izdržavanju kazne pa nema redovno zaposlenje zbog čega bi plaćanjem troškova postupka bila ugrožena njegova egzistencija, kao i egzistencija djeteta koje je dužan uzdržavati.
20. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 12. studenog 2025.
Sudac:
Ivona Horvatić
Uputa o pravu na žalbu
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od pisanog primitka iste, žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili poštom preporučeno u četiri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Zagrebu.
DNA:
1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo na broj KO-DO-2091/2021 - uz zapisnik
2. oštećeni FZ - po pravomoćnosti
3. oštećeni OZ - po pravomoćnosti
4. oštećeni PZ – po pravomoćnosti
5. optuženi IZ
6. branitelj, odvjetnik Boris Mazalin - uz zapisnik
7. u spis
