REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] O 5

Poslovni broj: Us I-675/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja OD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Dino Španjol Varenina, odvjetnik u Rabu, Jurja Barakovića 4, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 72910430276, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, uz sudjelovanje 1. zainteresirane osobe ODŽD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. zainteresirane osobe ODŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po opunomoćeniku Mladenu Kruniću, odvjetniku u Zagrebu, Kvaternikova 154 H i 3. zainteresirane osobe Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, OIB: 03377753055, Rijeka, E. Barčića 5, radi naknade za oduzetu imovinu, 12. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-942-01/23- 01/183, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-24-02 od 6. ožujka 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova spora.

III. Nalaže se tužitelju nadoknaditi 1. zainteresiranoj osobi ADŽD i 2. zainteresiranoj osobi ADŽ troškove upravnog spora u iznosu od u iznosu od 2.750,00 Eur (dvije tisuće sedamsto pedeset eura) u roku od 60 (šezdeset) dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima upravnog spora, dok se u preostalom dijelu odbija zahtjev 1. zainteresirane osobe ODŽD i 2. zainteresirane osobe ODŽ za naknadom troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave u [adresa] KLASA: UP/I-942-05/99- 01/06, URBROJ: 2170-03-07/3-23-132 od 31. siječnja 2023. toč. 1. dano je u vlasništvo ADŽD i ADŽ, svakome u polovici dijela, konfiscirani stan br. 2 na prvom katu, površine 63,80 m2, koji se nalazi u stambenoj zgradi na adresi [adresa], sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije. Toč. 2. obveznikom povrata stana utvrđen je OD iz [adresa]. Toč. 3. odlučeno je da davanjem stana u vlasništvo, stanar OD stječe pravni položaj najmoprimca sukladno odredbama posebnog zakona i ima pravo nastaviti koristiti stan na kojem je ustanovljeno pravo vlasništva, pod uvjetima propisanim posebnim zakonom. Toč. 4. odlučeno je da su suvlasnici stana iz toč. 1. izreke ovog rješenja i najmoprimac iz toč. 3. izreke, dužni sklopiti ugovor o najmu stana kojim ureduju međusobna prava i obveze u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđivanju prava vlasništva. Toč. 5. odlučeno je da stanar može zahtijevati ostvarenje svojeg prava podnošenjem tužbe nadležnom sudu u roku od 60 dana od dana kada su suvlasnici stana odbili sklopiti ugovor o najmu. Odluka suda zamjenjuje ugovor o najmu. Toč. 6. odlučeno je o zemljišnoknjižnoj provedbi rješenja. Toč. 7. odlučeno je da je dugovanje po hipoteci upisanoj u listu C zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije pod brojem Z 86-76 od ukupno 311.875,00 D.F.J. Dinara i brojem Z 87-46 od ukupno 44.517,73 D.F.J. Dinara, za korist Državne investicione banke FNRJ, filijale u Splitu, prestalo. Toč. 8. odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

2. Protiv navedenog rješenja ŠDŽD, ovdje 1. zainteresirana osoba, ŠDŽ, ovdje 2. zainteresirana osoba i OD, ovdje tužitelj izjavili su žalbe koje je tuženik odbio rješenjem KLASA: UP/II-942-01/23-01/183, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-24-02 od 6. ožujka 2024.

3. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika. U tužbi navodi kako smatra da je citiranim rješenjem došlo do povrede procesnih odredbi Zakona o općem upravnom postupku posebno (čl. 60. st 3. i dr.) čijom pogrešnom interpretacijom javnih isprava izvedeni zaključci imaju za posljedicu pogrešnu primljenu čl. 9. materijalnog prava temeljnog Zakona o naknadi na štetu tužitelja. U provedenom postupku je utvrđeno: da je vlasnik konfiscirane imovine AD r. **.**.1978., a umro **.**.1945. u 67. godini; da se je 30. studenog 1911. vjenčao u [adresa] sa ŠD te da se po drugi put vjenčao u [adresa] **.**.1921. sa TD; nadalje se u rješenju navodi "uvidom u rodni list za ČD koji se vodi pod rednim brojem 3 za godinu 1902. za matično područje [adresa], "udovica" AD (starijeg) sklopila brak sa svojim posinkom AD pok. CD". U primjedbama i naknadnim upisima navodi se da je brak prestao smrću 1987. godine, ali se ne navodi kada je zaključen brak, iz čega se ne može zaključiti da je ČD u vrijeme zaključenja braka s posinkom AD bila udovica. Rješenjem o nasljeđivanju iza pok. CD pok. CD koji je umro **.**.1987. u Zagrebu pod posl. br. XVI-O-6729/90 od 21. siječnja 1991 ., utvrđeno je da njegovu imovinu koja se sastoji iz imovine upisane u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] te se njegovim nasljednikom imenuje ČD supruga ostavitelja. Rješenjem o nasljeđivanju ČD r. TD r. **.**.1902., umrle **.**.1996., pod posl. br. XIII-O-5436/97 od 16. srpnja 1997. utvrđeno je da njezinu ostavinu sačinjavaju nekretnine u k. o. [katastarska općina] i nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], a njezinom nasljednicom se imenuje MD iz [adresa]. U ime ĐD. A **.**.1979. ostavinski postupak pokreće odvjetnik Bakota Josip navodeći njegove nasljednike, ČD r. TD, suprugu, ĐD pok. CD sina te TDŽ iz [adresa] kao kćerku što nije u potpunosti točno. Predmet pokrenutog ostavinskog postupka su nekretnine kč. br. [katastarska čestica] zgrada za stanovanje i kč. zgr. [katastarska čestica] kuća za stanovanje sve k. o. [katastarska općina]-Mundanije. Uvidom u rodni list ZD matičnog područja Zagreb, Črnomerec za godinu 1932. pod red. brojem 05020 dana 27. listopada 1932., izvršen je upis rođenja ZD s danom 8. prosinca 1931., kćerke UD i ČD r. TD. Nadalje se u spisu zaključuje da je u drugom braku sa ČD pored sina CD iz prvog braka, imao kćerku ZD koja je rođena **.**.1931., kad je navršio 53. godinu života. Iz uvida u dokumentaciju koja prileži spisu proizlazi da je AD imao dva braka i to, 30. studenog 1911. vjenčao se u [adresa] sa ŠD te **.**.1921. s TD. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. AD CD sina CD proizlazi da je rođen **.**.1903. pa proizlazi da bi s obzirom da se po prvi puta ženio **.**.1911. sa ŠD, AD pok. CD bio "možda" njegovo vanbračno dijete, a to ne možemo utvrditi jer u spisu ne priliježe Izvod iz matice rođenih za ĐD "sina" CD. Na dan vjenčanja, ĐD, AD "sin" CD imao je 8 godina. Navedene činjenice i indicije o regularnosti provedenih dosadašnjih postupaka ukazuju da osnovna činjenica, ovlaštenika u postupku naknade ne proizlazi iz vjerodostojnih već nevjerodostojnih isprava kao osnov donijete odluke o imenu ovlaštenika. Iz citiranog rodnog lista za ZD nije moguće nesporno utvrditi da li je otac ZD, AD ili je LD pok. CD jer u rubrici otac stoji RD kao što i u rubrici otac u Krsnom listu, Župe svetog Blaža stoji RD. Na zaključak da je MD možda dijete CD, a ne CD pok. Š, opravdano navode upisi koji ne odgovaraju izdanom izvodu iz matice rođenih Novalje za godinu 1878. gdje je njegovo ime AD od oca Š što se ne navodi niti u rodnom listu kao ni u krsnom listu ZD. Tuženik se nije očitovao na navode da je "Uvidom u matice krštenih i umrlih za područje Nadbiskupije Zagrebačke Župe sv. Blaža postoji upis da je prebivalište [adresa]. godine u vrijeme krštenja sina bilo u Zagrebu u sanatorijumu u Klaićevoj 18. Tuženik se nije očitovao ili provjerio činjenicu nevjerodostojnosti krsnog lista Župe sv. Blaža kako iz sveska VII za godinu 1932. pa tako i za upis vjenčanja 7. lipnja 1977. u crkvi [adresa] u [adresa] sa ČDŽ, jer su sve crkvene knjige 1945. godine oduzete iz posjeda crkve pa nije bilo osnova za izdavanje takve isprave 23. travnja 2003. Takav izdani izvod ukazuje na veliku mogućnost falsificiranja dokumentacije kojima se utvrđuju neistinite činjenice o identitetu osobe ovlaštenika. Postoje pisani dokumenti i potvrde, da postoji i treći brak zaključen 1942. godine gdje je za vrijeme boravka u logoru AD upoznao novu suprugu te se njome i vjenčao što upućuje na osnovanu sumnju da je brak sa ČD završio prije nego 1945. godine kao dana njegove smrti. Sve to upućuje na saznanja o izvanbračnoj vezi supruge ČD sa posinkom ĐD što je i osnovni razlog prestanka braka davno prije. Ova sumnja i vjerojatnost da MD nije jedina nasljednica ĐD govori činjenica, koja proizlazi iz potvrde Jevrejskog istorijskog muzeja iz Beograda od 8. kolovoza 2023. iz koje zajedno sa izjavama od 11. prosinca 1945. i 22. kolovoza 1945. proizlazi da je AD bio u trećem braku sa CDŽ o čemu je bilo poznato i odvjetniku Bakota Josipu iz [adresa]. Nastavno, tužitelj ukazuje na navode iznesene u žalbi od 10. veljače 2023., da se iz dostavljenog odgovora kojim se očitovalo Ministarstvo financija KLASA: 943-01/22-01/95 od 3. siječnja 2023., ne može utvrditi da li su na strani ovlaštenice MD ispunjeni uvjeti iz čl. 39. Zakona o naknadi, po kome je određeno da se odredba čl. 32. ovoga Zakona ne odnosi na slučajeve kada je prijašnji vlasnik, njegov bračni drug, ili član obiteljskog domaćinstva stekao pravo vlasništva na drugome stanu sukladno odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Član obiteljskog domaćinstva na stanu na I. katu zgrade, sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa] su bili vlasnici AD koji je umro **.**.1987. i ČD koja je umrla **.**.1996., što je vidljivo iz rješenja o nasljeđivanju broj XVI-O-6729/90 od 21. siječnja 1991. i XIII-O-5436/97 od 16. srpnja 1997. Iz navedenih rješenja o nasljeđivanju vidljivo je da je ČD majka MD vlasnica stana sagrađenog na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa] kao i vlasnica stana u [adresa] u [adresa] na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i stana i zemljišta u Voloskom na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje je mogla u skladu sa Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo iz 1992. godine, otkupiti, a što iz dostavljenog odgovora Ministarstva financija KLASA: 943-01/22-01/95 od 3. siječnja 2023. nije uopće razmatrano jer se zahtjev za utvrđenjem nije uopće odnosio na članove obiteljskog domaćinstva. U postupku nije bio dostavljen dopis zemljišnoknjižnog odjela u Zagrebu iz kojeg bi bilo moguće utvrditi činjenice o postojanju zapreke iz čl. 39. Zakona tako da o tom dokazu upravno tijelo nije moglo donositi zaključak kojim ne postoji zapreka iz čl 39. Zakona. Dostavljena pisana očitovanja nisu dovoljna da bi se odgovorilo na pitanje da li su ispunjeni uvjeti iz čl. 39. Zakona jer su nasljednici MD dostavili rješenje o nasljeđivanju za Republiku Hrvatsku, a znamo da su isti prijavljeni s prebivalištem u [adresa] na adresi [adresa] kao i u R. Češkoj u Pragu, Planterska 89/11 na kojim adresama se u postupcima pred upravnim tijelima pojavljuju sa prebivalištima.

4. Slijedom navedenog, tužitelj u tužbenom zahtjevu predlaže sudu poništi osporavano rješenje tuženika.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod navoda iz obrazloženja osporavanog akta te je predložio tužbeni zahtjev odbiti.

6. Zainteresirane osobe pod 1. ŠDŽD i 2. MDŽ u svom odgovoru na tužbu osporile su sve navode iz tužbe navodeći kako ne priznaju i kako se osporavaju kao neosnovani u cijelosti svi navodi tužitelja izneseni u tužbi obzirom se isti temelje na nerazumljivim, neistinitim i neosnovanim pretpostavkama tužitelja koje nemaju uporište u nesporno utvrđenim činjenicama i dokazima te predstavljaju tek paušalno i neutemeljeno iznošenje neosnovanih i nerazumljivih „sumnji“ i neistinitih „konstrukcija“ tužitelja koje nisu potkrijepljene bilo kakvim dokazima. Također je navedeno kako se ne priznaju i kako se osporavaju u cijelosti navodi tužitelja kao neosnovani, neistiniti i neargumentirani da pobijano predmetnom tužbom rješenje tuženika nije utemeljeno na zakonu i zakonito provedenom postupku te na nesporno višestruko utvrđivanim i utvrđenim činjenicama. Naime, utvrđene činjenice u upravnom postupku koje osporava tužitelj predmetnom tužbom su višestruko raspravljene i utvrđivane tijekom upravnog postupka, ali ne samo u predmetnom, već i u svim drugim brojnim upravnim postupcima u kojima su nesporno utvrđena prava zainteresiranih osoba, kao i sve odlučne činjenice koje tek paušalno, a svakako neosnovano i neutemeljeno, osporava tužitelj predmetnom tužbom. Slijedom navedenog, predloženo je odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te naložiti tužitelju obvezu naknade troškova upravnog spora.

7. Zainteresirana osoba pod 3. Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci se u svom odgovoru na tužbu pridružila navodima tuženika iz odgovora na tužbu i navodima iz obrazloženja osporavanog rješenja te je također predložila sudu odbiti tužbeni zahtjev.

8. U sporu je održana rasprava 29. listopada 2025. u nazočnosti opunomoćenika tužitelja, opunomoćenika 1. i 2. zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika i 3. zainteresirane osobe, čime je strankama omogućeno je da se usmeno na raspravi očituju o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora sukladno čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS). Na navedenom ročištu opunomoćenik tužitelja ustrajao je u cijelosti kod navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva, posebno kod osporavanja ovlaštenika u postupku naknade. Tužitelj je ujedno istaknuo kako, suprotno utvrđenjima iz upravnog postupka, upisani zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine nije ovdje tužitelj, već Grad Rab, što dokazuje zemljišnoknjižnim uloškom [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije, kojeg je predao u spis. Predloženo je usvajanje tužbe u cijelosti. Opunomoćenik 1. i 2. zainteresirane osobe ostao je u cijelosti kod odgovora na tužbu kao što se pridružio navodima iz odgovora na tužbu tuženika. Zainteresirane osobe u cijelosti su osporile na ročištu iznijete navode tužitelja kao potpuno neosnovane obzirom se prvostupanjsko rješenje odnosi na stan broj 2. na 1. katu koji se sastoji od 2 sobe, dnevnog boravka, kuhinje, blagovaone, kupaone, predsoblja i drvarnice, ukupne površine 63,80 m2, koji je upisan u podul. 170 z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije, a na kojem stanu je upisano pravo vlasništva tužitelja odnosno OD. Također, navedeni izvadak navodi se i u upravnom spisu, kao što se u konačnici i samo prvostupanjsko rješenje odnosi na taj stan.

9. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika sud je u sporu izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

11. U konkretnom slučaju jedno od spornih pitanja je pitanje pravilnog utvrđenja ovlaštenika naknade u upravnom postupku, odnosno ispunjenja pretpostavke propisane odredbom čl. 9. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine" broj: 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02, dalje: Zakon o naknadi).

12. Vezano za predmetno u upravnom postupku je utvrđeno da su na osnovu smrtovnice od 20. rujna 1979., sastavljene temeljem čl. 194. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj: 52/71 , 47/48 i 56/00) pri Matičnom uredu Rab, utvrđeni nasljednici iza pok. AD, prijašnjeg vlasnika predmetne nekretnine, i to: njegova supruga, ČD rod. TD te sin AD i kćerka ĐDŽ rod. Kukulić. Uvidom u rodni list za ČD rod. TD, koji se vodi pod rednim brojem 3. za godinu 1902., za matično područje [adresa], utvrđeno je da je ČD, udovica AD, sklopila brak sa svojim posinkom AD, koji brak je prestao njegovom smrću 1987. godine, a uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu, iza pok. AD pok. AD, odnosno AD, posl.br. XVI-O- 6729/90 od 21. siječnja 1991., utvrđeno je da ga je naslijedila supruga JD, odnosno da zajedničke djece nisu imali. Temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu, iza pok. ČD rod TD, posl.br. XIII-O-5436/97 od 16. srpnja 1997., utvrđena je njezina nasljednica prvog nasljednog reda, kći MD rod. Kukulić. Temeljem priloženog rodnog lista izdanog od Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba, Matičnog ureda Črnomerec, dana 31. ožujka 2003., utvrđeno je da je za matično područje Zagreb, Črnomerec, pod rednim brojem 05020 za godinu 1932., dana 27. listopada 1932., upisana činjenica rođenja ZD od oca AD i majke ČD rod. TD. Nadalje iz istog lista, iz rubrike naknadni upisi i primjedbe, utvrđeno je da je ZD **.**.1957. zaključila brak s ZDŽ i da je njezino prezime nakon zaključenja braka glasilo ZDŽ, da je taj brak rastavljen pravomoćnom presudom prvostupanjskog suda za građanske sporove Slobodnog teritorija Kolumbije, broj D-1775-69 od 2. listopada 1969. i da je presuda stranog suda priznata rješenjem Općinskog suda u Zagrebu, R1-634/96 od 18. lipnja 1996., da je hrvatsko državljanstvo stekla rješenjem MUP-a RH, broj: 511-01-33-UP/I-1926/190 od 12. ožujka 1992., obzirom da joj je dana 6. lipnja 1960. prestalo državljanstvo odnosno da je otpuštena iz državljanstva (podatak iz rodnog lista izdanog od nadležnog matičnog ureda Grada Zagreba 17. veljače 1992.). Na temelju priloženog vjenčanog lista u ovjerenom prijevodu, utvrđeno je da je **.**.1968., u [adresa], UDŽ sklopila civilni brak s ČDŽ, a na temelju krsnog lista za ZD, izdanog 23. travnja 2003. od Nadbiskupije zagrebačke, Rimokatoličke crkve Svetog Blaža, broj 115/2003, utvrđeno je da je 7. lipnja 1977. u crkvi [adresa] u [adresa], ZD s imenovanim sklopila i crkveni brak. Dvoje svjedoka, ED i PD, izjavama danim pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, ovjerenih pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Bruxellesu, Belgija, KLASA: 037-02/01-03/71 od 20. svibnja 2003., odnosno KLASA: 037-02/01-03/69 od 19. svibnja 2003., posvjedočili su da je LDŽ odnosno LDŽ SD istovjetna osoba kao i UDŽ odnosno MD rod. UDŽ, te ĆD.

13. Slijedom činjenica utvrđenih iz citiranih javnih isprava, sud prihvaća kao pravilan i zakonit zaključak upravnih tijela da je u smislu odredbe čl. 9. Zakona o naknadi MD zakonska nasljednica prvog nasljednog reda iza pok. prijašnjeg vlasnika AD (starijeg) tako da sva prava iz Zakona o naknadi, nakon njezine smrti tijekom postupka, pripadaju ovlaštenicima kako je to utvrđeno toč. 1. izreke prvostupanjskog rješenja.

14. Naime, odredbom čl. 164. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine broj: 53/91 i 103/96) propisano je da je isprava što ju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti, a koja može biti prilagođena elektroničkoj obradi podataka, a i isprava koju je u takvu obliku izdala ustanova ili druga pravna osoba s javnim ovlastima (javna isprava), dokazuje ono što se u njoj potvrđuje ili određuje (stavak 1.). Dopušteno je dokazivati da su u takvoj ispravi odnosno mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukciji te kopije činjenice neistinito potvrđene, ili da je sama isprava odnosno mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije neistinito sastavljena (stavak 3.).

15. Prema ocjeni suda, slijedom citirane odredbe, zakonito su postupila upravna tijela kada su, cijeneći sve priložene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnoj povezanosti, zaključili kao što je ranije navedeno. Naglašava se kako se uz javne isprave veže oboriva zakonska presumpcija istinitosti o činjenicama koje su u njoj utvrđene tj. istinitost njezina sadržaja, a tko tvrdi suprotno treba priložiti dokaze za utvrđivanje suprotnih činjenica, a što je u konkretnom slučaju izostalo jer se dokazima ne smatraju "sumnja", "velika mogućnost" i "vjerojatnost" koje tužitelj iznosi u tužbi.

16. Daljnje sporno pitanje koje se postavilo u upravnom sporu je pitanje ispunjenja pretpostave propisane odredbom čl. 39. Zakona o naknadi.

17. U konkretnom slučaju u upravnom postupku je ispitujući da li postoji zapreka u smislu odredbe čl. 39. Zakona o naknadi utvrđeno da pok. MD kao niti ŠDŽD i ŠDŽ, a niti njihov bračni drug ili član obiteljskog domaćinstva, nisu otkupili stan na temelju Zakona o naknadi, što je dokazano dopisom Zemljišnoknjižnog odjela u Zagrebu i dopisom Grada Zagreba, Gradskog ureda za financije i javnu nabavu prema evidenciji otkupa gradskih stanova. Naime, s obzirom na prebivalište TDŽD i ŠDŽ u [adresa], prvostupanjsko tijelo zatražilo je od Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu popis nekretnina koje stranke posjeduju te je ujedno dopisom od 8. prosinca 2022. od Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje, zatražen podatak da li je MD iz [adresa], odnosno ŠDŽD ili ŠDŽ, oboje iz [adresa], bračni drug ili član njihovog obiteljskog domaćinstva, na području grada Zagreba stekao pravo vlasništva na drugom stanu sukladno odredbama Zakona o prodaji stanova na kojem postoji stanarsko pravo, u smislu odredbe čl. 39. Zakona o naknadi. Zemljišnoknjižni odjel u Zagrebu dostavio je prvostupanjskom tijelu podatak kako podnositelji zahtjeva posjeduju dva stana u stambenoj zgradi u [adresa] na adresi [adresa], a dopisom KLASA: 401-03/22- 01/1000 MGM, URBROJ: 251-005-12-2-2022-38 od 15. prosinca 2022. Grad Zagreb, Gradski ured za financije i javnu nabavu obavijestio je prvostupanjsko tijelo kako u evidenciji otkupa gradskih stanova nema nekretninu na lokaciji [adresa] te kako je proslijedio dopis prvostupanjskog tijela Ministarstvu financija na daljnje postupanje. Dopisom Ministarstva financija KLASA: 943-01/22-01/95 URBROJ: 513-10-03- 2023-2 od 3. siječnja 2023., prvostupanjsko tijelo obaviješteno je kako MD, ŠDŽD i ŠDŽ, njihov bračni drug ili član obiteljskog domaćinstva, nije otkupio stan temeljem odredbi Zakona o naknadi.

18. Dodatno je dopisom od 6. travnja 2023. tuženik zatražio od Ministarstva financija, Sektora za naknadu oduzete imovine podatak, u smislu odredbe čl. 39. Zakona o naknadi, da li su MD, pok. ČD ili pok. AD, svi iz [adresa], stekli pravo vlasništva na drugom stanu sukladno odredbama Zakona o prodaji stanova na kojem postoji stanarsko pravo slijedom čega je traženi naslov odgovorio kako niti jedna osoba navedena u dopisu nije otkupila stan temelje odredbi Zakona o naknadi.

19. Slijedom iznesenog, sud smatra kako je pravilno i potpuno utvrđena činjenica nepostojanja zapreke za povrat u vlasništvo konfisciranog stana 1. i 2. zainteresiranim osobama, sukladno odredbi čl. 39. Zakona o naknadi.

20. Na temelju cjelokupno provedenog sudskog postupka u sporu je utvrđeno da je zakonito odbijena žalba ovdje tužitelja osporenim rješenjem tuženika te potvrđena zakonitost prvostupanjskog rješenja, radi čega je na temelju odredbe čl. čl. 116. st. 1. ZUS-a sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.

21. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

22. Odluka o troškovima spora 1. zainteresirane osobe ODŽD i 2. zainteresirane osobe ODŽ temelji se na odredbi čl. 147. ZUS-a u svezi s Tbr. 27., 40., 46. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje: Tarifa). Kao radnje u odnosu na koje zainteresirane osobe mogu ostvariti pravo na naknadu troškova zastupanja priznati su sastav odgovora na tužbu i zastupanje na raspravi, sve uvećano za pripadajući iznos poreza na dodanu vrijednost po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife), i to u ukupnom zbrojenom iznosu od 2.750,00 Eur. Zainteresiranim osobama nije priznat kao opravdan zatraženi putni trošak opunomoćenika na relaciji Zagreb-Rijeka-Zagreb radi pristupa na ročišta te trošak cestarine, a vođen razlozima ujednačenog postupanja u odnosu na priznavanje troškova postupka strankama koje zastupa odvjetnik. Naime, stav suda, izražen u nizu odluka ovog prvostupanjskog suda kao i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske je da trošak zastupanja po odvjetniku čije je sjedište izvan područja suda pred kojim se vodi spor na teret protustranke može iznositi samo toliko koliko bi iznosio trošak odvjetnika čije je sjedište u mjestu suda koji vodi spor. Stoga je odlučeno kao pod toč. III. izreke ove presude.

U Rijeci 12. studenog 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- odvjetniku Dinu Španjol Varenini, Rab, Jurja Barakovića 4

- Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49

- odvjetniku Mladenu Kruniću, Zagreb, Kvaternikova 154 H

- Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, Rijeka, E. Barčića 5