REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-583/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Darka Milkovića predsjednika vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Puli, protiv 1. tuženice OPĆINE VRSAR, Vrsar, Trg Degrassi 1, OIB 03592077573, koju zastupa punomoćnica Anka Zaharija, odvjetnica u Rovinju, 2. tuženika MAISTRA d.d., Rovinj, Obala V. Nazora 6, OIB 25190869349, zastupanog po punomoćnici, zaposlenici LČ, radi ispravka upisa u zemljišnim knjigama, odlučujući o reviziji i dopuni revizije tužiteljice od 8. travnja 2025., protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1077/2024-2 od 16. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-107/2022-103 od 15. prosinca 2023., u sjednici održanoj 12. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tužitelja i ukida se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1077/2024-2 od 16. travnja 2024. i presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-107/2022-103 od 15. prosinca 2023. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

" I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

I. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Poreču-Parenzo da po pravomoćnosti ove presude izvrši ispravak upisa prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na način da na suvlasničkom udjelu MAISTRE d.d. Rovinj od 1/3 dijela k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te na suvlasničkom udjelu OPĆINE VRSAR od 1/3 dijela k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upiše pravo vlasništva Republike Hrvatske.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici da tuženoj OPĆINI VRSAR plati troškove postupka u iznosu od 8.893,56 eura / 67.008,53 kune1, uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja na navedeni iznos teče od dana donošenja ove odluke, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 8 dana.

III. Nalaže se tužiteljici da tuženoj L plati troškove postupka u iznosu od 961,33 eura / 7.243,14 kune, uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja na navedeni iznos teče od dana donošenja ove odluke, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 8 dana."

2. Drugostupanjskom presudom u točki I. izreke odbijena je žalba tužiteljice i potvrđena presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-107/2022-103 od 15. prosinca 2023., te je u točki II. izreke odbijen zahtjev 1. tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 1.263,27 EUR.

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-4249/2024-2 od 11. veljače 2025., tužiteljici dopustio podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude u odnosu na pitanja:

"1. Jesu li odredbe članka 2. i članka 18. – 22. ZTOGZ pravna osnova stjecanja prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojem nisu izgrađeni hoteli i turistička naselja?

2. Je li pravna osnova stjecanje prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojem nisu izgrađeni hoteli i turistička naselja, odredba članka 47. Zakona o privatizaciji (Narodne novine 21/96, 71/97 i 73/00), a u svezi s člankom 58. stavkom 4. Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine 145/10) i člankom 33. ZTOGZ-a?

3. Odnosi li se odredba članka 20 ZTZ-a na turistička naselja, odnosno može li se pod pojmom ostalog turističkog zemljišta smatrati i turističko naselje?"

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tužiteljica je podnijela reviziju protiv drugostupanjske presude na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - proč. tekst, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pitanja zbog kojih je revizija dopuštena. Predložila je da ovaj sud prihvati reviziju tužiteljice, ukine drugostupanjsku presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

5. U zasebnim odgovorima na reviziju tuženici osporavaju osnovanost podnesene revizije, s tim da 1. tuženica predlaže istu odbaciti, podredno odbiti i traži trošak revizijskog postupka, dok 2. tuženik predlaže odbiti reviziju tužiteljice, kao neosnovanu.

6. Revizija je osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP-a zbog kojih je dopuštena.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za ispravak upisa prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], provedenog u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina], koji se vodio kod Općinskog suda u Poreču pod poslovnim brojem Z- 5050/2004/2095, u kojem postupku je osnovana nova katastarska čestica k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na način da na suvlasničkom udjelu MAISTRE d.d. Rovinj od 1/3 dijela k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te na suvlasničkom udjelu OPĆINE VRSAR od 1/3 dijela k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upiše pravo vlasništva Republike Hrvatske.

9. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je:

- da je Rješenjem broj P-1188/12-14 od 13. listopada 2014. ovaj postupak prekinut do okončanja upravnog postupaka kojeg su sukladno čl. 18., 19. i čl. 27. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (''Narodne novine'' broj broj 92/10 - dalje: ZTOGZ) pokrenuli tuženici, a radi utvrđivanja oblika i veličine k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], obzirom da je tim zakonom bilo propisano obvezno pokretanje upravnog postupka, radi utvrđivanja oblika i veličine čestica, u odnosu na zemljišta koja su imala status turističkog zemljišta, u smislu tog Zakona,

- da je rješenjem broj P-97/2021-25 od 12. ožujka 2021. ovaj postupak nastavljen iz razloga što je upravni postupak, do čijeg okončanja je ovaj postupak prekinut, nije okončan meritorno, već obustavom, jer je 2. svibnja 2020. stupio na snagu Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (''Narodne novine'' broj 50/20 - dalje: ZNGZ), koji je u čl. 36. st. 1. propisao da se na dan stupanja na snagu toga Zakona obustavljaju postupci za donošenje rješenja temeljem članka 27. ZTZ-a u kojima nije doneseno izvršno rješenje o utvrđivanju oblika i veličine katastarskih čestica iz članaka 18., 19., 24. i 25. tog Zakona,

- da je u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga za katastarsku općinu [katastarska općina] kod Općinskog suda u Poreču poslovni broj Z-5050/2004/2095 osnovana nova k. č. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi pomoćna zgrada – WC Koversada, te je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo trgovačkog društva MAISTRA u 1/3 dijela, OPĆINE VRSAR u 1/3 dijela, te fizičke osobe u 1/3 dijela,

- da je predmetna čestica nastala od dijela čestica stare izmjere, i to k. č. broj [katastarska čestica], upisane kao vlasništvo fizičke osobe, te k. č. broj [katastarska čestica], upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja ROUT ''F' [adresa],

- da je protiv tog upisa tužiteljica podnijela prigovor koji je odbijen raspravnim rješenjem Općinskog suda u Poreču poslovni broj Z-6338/11 od 23. ožujka 2012., pa je tužiteljica sukladno odredbi čl. 197. ZZK-a 20. travnja 2012. pokrenula ovaj postupak radi ispravka upisa u zemljišnoj knjizi (tužba za ispravak),

- da se k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], prema uvjerenju o statusu čestice od 26. rujna 2023. (list 274. spisa), nalazi unutar građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko - turističke namjene (na dan 1. kolovoza 2010., kao dana stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije ("Narodne novine" broj 92/10., dalje: ZTZ),

- da prostorno planskom dokumentacijom općine Vrsar nije izvršeno razgraničenje između kampova, turističkih naselja i hotela, odnosno prostorno planskom dokumentacijom nije određena granica kampova, hotela niti turističkih naselja,

- da je 2. tuženik pravni slijednik društvenog poduzeća F,

- da je, prema nalazu i mišljenju vještaka Mladena Bakrana, ''Sanitarni čvor II'' obuhvaćen elaboratom procjene vrijednosti poduzeća F – Vrsar bez zemljišta, pri čemu se u tekstualnom dijelu navodi površina od bruto 61,61 m2 (zaokruženo na 62 m2), dok iz grafičkog dijela koji je priložen elaboratu (list 71. spisa) proizlazi da je objekt tada imao površinu od 98,43 m2, ali da je vrijednost tog objekta procijenjena prema neto površini od 56 m2,

- da je današnje stanje (površina od 215 m2) evidentirano u katastru 2001. te je zaključio da je u vremenskom razdoblju od 1991/1992. (kada je izrađen elaborat procjene) pa do 2001. došlo do rekonstrukcije i povećanja veličine objekta, a time i same površine zemljišta pod tim objektom,

- da se k. č. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi unutar obuhvata turističkog naselja Villas Koversada te da predstavlja turističko zemljište koje ima status turističkog naselja,

- da prema nalazu i mišljenju vještaka mjernika Eduarda Klimana k. č. broj [katastarska čestica] ima oblik koji tlocrtno odgovara objektu sagrađenom na toj čestici, te da ta čestica danas ima površinu od 215 m2 (nova katastarska izmjera i zemljišna knjiga u uporabi su od 2011.).

10. Prvostupanjski sud je zaključio da je predmetni objekt – Sanitarni čvor II dijelom procijenjen u vrijednost društvenog kapitala (u površini od 56 m2), a dijelom nije (u preostalom površini), pa sukladno odredbama čl. 18. i 20. ZTOGZ-a, s obzirom na to da se radi o nekretnini koja se ne nalazi u kampu, nego unutar turističkog naselja, može biti u suvlasništvu samo 1. tuženika i 2. tuženika, a ne i Republike Hrvatske.

11. Drugostupanjski sud je, imajući u vidu odredbe čl. 2. st. 1., čl. 18., čl. 19. i čl. 20. ZTOGZ, prihvatio pravilnim zaključke i utvrđenja prvostupanjskog suda s obzirom da je predmetni objekt "Sanitarni čvor II" dijelom procijenjen u vrijednost društvenog kapitala (u površini od 56m2), dok u preostalom dijelu nije, pa je, imajući u vidu da se radi o nekretnini unutar turističkog naselja, i on zaključio da ona može biti samo u suvlasništvu 1. tuženika i 2. tuženika.

12. Tužiteljica u reviziji osporava navedena shvaćanja nižestupanjskih sudova smatrajući da drugostupanjski sud pogrešno interpretira čl. 20. ZTOGZ-a, s obzirom na sadržaj odredbe čl. 2. ZTOGZ-a, jer smatra da se ne radi o nekretnini koja predstavlja ostalo turističko zemljište, a što za predmetne nekretnine nije regulirano odredbama ZTZ-a, već odredbom čl. 47. Zakona o privatizaciji u svezi s čl. 58. st. 4. Zakona o upravljanju državnom imovinom (''Narodne novine'' broj 145/10) i čl. 33. ZTOGZ-a, jer je odredbom čl. 33. ZTOGZ-a određeno da se danom stupanja na snagu tog Zakona (1. kolovoza 2010.), čl. 47. Zakona o privatizaciji ne primjenjuje na nekretnine iz čl. 1. i 2. tog Zakona, posljedično čemu se prema navedenom shvaćanju tužiteljice primjenjuje na ostale nekretnine koje nisu nekretnine iz čl. 2. ZTOGZ-a, a to je turističko zemljište na kojem nisu izgrađeni hoteli i turistička naselja. U prilog navedenom pozvala se na odluke revizijskog suda broj Rev-1212/13 od 12. rujna 2017., Rev-1210/13-2 od 2. ožujka 2016., Rev-2402/12-2 od 28. veljače 2018. i Rev 4040/2019-2 od 16. svibnja 2023. i Revt-14/2018-2 od 5. ožujka 2024.

13. Tuženici osporavaju navedeno shvaćanje tužiteljice te ponavljaju da se k. č. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sastoji od dvije čestice stare izmjere i to k. č. broj [katastarska čestica] i kč. broj [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] i da se nalaze u samom centru turističkog naselja, o čemu prilažu kartu. Navode da je preostalo građevinsko zemljište neprocijenjeno zemljište ugostiteljsko turističke namjene u hotelima i turističkim naseljima, a ostalo građevinsko zemljište je neprocijenjeno građevinsko zemljište i nije ugostiteljsko – turističke namjene primjenom čl. 2. st. 2. citiranog Zakona. Taj Zakon ne propisuje nekakvo ''ostalo turističko zemljište'' kod dijela koji se odnosi na hotele i turistička naselja. Ističu da "ako se članak 20. ZTZ-a nalazi u glavi Zakona koja glasi ''Turističko zemljište na kojima su izgrađeni hoteli i turistička naselja'', a predmetna nekretnina (zgrada) nalazi se unutar izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko- turističke namjene na dan 1. kolovoza 2010. (str. 3. obrazloženja drugostupanjske odluke i nalaz vještaka) i riječ je o djelomično procijenjenoj nekretnini u postupku pretvorbe, onda zasigurno nije riječ o tzv. ''ostalom građevinskom zemljištu'', pa je samim tim i pitanje tužiteljice bespredmetno i nema poveznice s konkretnom nekretninom ni pravnom kvalifikacijom iste. U odnosu na odluke revizijskog suda, (citirane u prethodnoj točki), koje tužiteljica ne prilaže, tuženici navode da nisu primjenjive u konkretnom slučaju, jer se neke od njih odnose na odredbe Zakona o pomorskom dobru, ZIDZŠ-a i Zakona o poljoprivrednom zemljištu, pa iz tog razloga nisu primjenjive u ovom predmetu.

14. Prema navedenom i u ovom postupku sporno je tumačenje zakonskih odredbi u odnosu na koje je revizija dopuštena i njihova primjena na ovaj konkretni slučaj.

15. Vlasničko pravni odnosi na neprocijenjenom građevinskom zemljištu u razdoblju 1. kolovoza 2010. do 2. svibnja 2020. bili su uređeni ZTOGZ-om, a potom ZNGZ-om.

16. 1. Prema odredbi čl. 2. st. 1. ZTOGZ-a turističko zemljište u smislu toga Zakona je građevinsko zemljište koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe, odnosno koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije, a za koje je na dan stupanja na snagu toga Zakona dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko- turistička namjena i zemljište na kojemu su izgrađene građevine turističko ugostiteljske namjene (kampovi, hoteli i turistička naselja), na kojem su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća.

16. 2. Ostalo građevinsko zemljište u smislu st. 2. toga Zakona je zemljište koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe, odnosno koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije, a za koje na dan stupanja na snagu toga Zakona dokumentima prostornog uređenja nije određena ugostiteljsko turistička namjena, na kojem su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća.

16. 3. Prema navedenom sadržaju citirane odredbe iz st. 1. njom je definiran pojam "turističkog zemljišta", te je propisano više uvjeta koji se moraju ispuniti kumulativno, da bi određeno zemljište, odnosno katastarska čestica imala svojstvo turističkog zemljišta iz navedene odredbe.

17. 1. Turističko zemljište u kampovima, je prema čl. 5. navedenog Zakona u smislu istog Zakona, zemljište iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona koje je dokumentima prostornog uređenja utvrđeno kao kamp namijenjen za obavljanje turističko ugostiteljske djelatnosti.

17. 2. Turističko zemljište u kampovima čija vrijednost u cijelosti nije procijenjena u društvenom kapitalu u postupku pretvorbe odnosno privatizacije, prema čl. 6. st. 1. toga Zakona, vlasništvo je Republike Hrvatske, a turističko zemljište, odnosno građevine u kampovima čija vrijednost je u dijelu procijenjena u društvenom kapitalu u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije, suvlasništvo je Republike Hrvatske i trgovačkog društva u idealnim dijelovima razmjerno veličini procijenjenog i neprocijenjenog zemljišta i građevine (čl. 6. st. 2.).

17. 3. U odnosu na turističko zemljište na kojima su izgrađeni hoteli i turistička naselja propisano je da:

- kada je u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije u vrijednosti društvenoga kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine (hotel ili drugi objekt u turističkom naselju) bez zemljišta, trgovačko društvo vlasnik je građevine i zemljišta ispod građevine (zemljišta tlocrtne površine) (čl. 18. ZTOGZ),

- kada je u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije u vrijednosti društvenoga kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine i dio zemljišne čestice na kojoj je izgrađena građevina, a u postupku pretvorbe nije formirana posebna zemljišna čestica procijenjenog zemljišta, trgovačko društvo vlasnik je procijenjenog zemljišta i građevine (čl. 19. ZTOGZ).

17. 4. Preostalo turističko zemljište na kojem je društveno poduzeće imalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenoga kapitala vlasništvo je jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi to zemljište (čl. 20. ZTOGZ).

18. Prema odredbi čl. 18. ZTOGZ-a, kada je u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije u vrijednosti društvenoga kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine (hotel ili drugi objekt u turističkom naselju), bez zemljišta trgovačko društvo vlasnik je građevine i zemljišta ispod građevine (zemljišta tlocrtne površine), a odredbom čl. 19. ZTOGZ-a propisano je kada je u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije u vrijednosti društvenoga kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine i dio zemljišne čestice na kojoj je izgrađena građevina, a u postupku pretvorbe nije formirana posebna zemljišna čestica procijenjenog zemljišta, trgovačko društvo vlasnik je procijenjenog zemljišta i građevine.

19. Dakle, "preostalo turističko zemljište" u smislu čl. 20. ZTOGZ-a na kojem je društveno poduzeće imalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenoga kapitala vlasništvo je jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi to zemljište.

20. 1. Prema izričitoj odredbi čl. 27. st. 1. ZTOGZ-a oblik i veličinu z.k. čestica iz članka 18., 19., 24. i 25. toga Zakona, utvrđuje rješenjem nadležno upravno tijelo za poslove prostornog uređenja, na zahtjev osobe koja ima pravni interes, a prema st. 2. te odredbe akt o parcelaciji zemljišta provodi se u katastru zemljišta, odnosno katastru nekretnina na temelju parcelacijskog elaborata za koje je nadležno upravno tijelo za poslove prostornog uređenja izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka.

20. 2. Člankom 28. stavkom 1. toga Zakona određeno je da zemljišne čestice formirane u skladu sa člankom 27. stavkom 1. ovoga Zakona, na zahtjev osobe sa pravnim interesom, nadležno upravno tijelo za imovinskopravne poslove, na temelju pravomoćnog rješenja iz članka 27. ovoga Zakona, donosi posebno rješenje kojim utvrđuje predmet prava vlasništva sudionika u postupku te izdaje nalog zemljišnoknjižnom sudu za provedbu pravomoćnog rješenja u zemljišnim knjigama, s tim da je osoba sa pravnim interesom dužna zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnijeti nadležnom upravnom tijelu u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu toga Zakona (st. 2.), a ako osoba iz članka 27. stavka 4. ovoga Zakona ne podnese zahtjev iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, ili taj zahtjev bude pravomoćno odbačen ili odbijen sukladno odredbama ovoga Zakona, pravo vlasništva na nekretninama stječe Republika Hrvatska (st. 3.).

21. Odredbom čl. 33., ZTOGZ-u, koja nosi naslov "V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE" određeno je: "Danom stupanja na snagu ovoga Zakona odredba članka 47. Zakona o privatizaciji (''Narodne novine'', broj 21/96., 71/97. i 73/00.), ne primjenjuju se na nekretnine iz članka 2. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, za nekretnine za koje nije doneseno konačno rješenje (1. srpnja 2010. stupio na snagu). Zakonom o privatizaciji (NN 21/96. i 71/97 i 73/00), u čl. 47. propisao je: "Dionice, udjeli, stvari i prava koji nisu procijenjeni u vrijednosti društvenog kapitala pravne osobe na temelju Zakona o pretvorbi, prenose se Fondu, ako ne postoje razlozi za obnovu postupka, odnosno ako prijenos ne utječe na postojeću tehnološku cjelinu.".

22. Prema odredbi članka 1. stavka 1. ZNGZ, tim Zakonom uređen je pojam, vrste, obuhvat i način identifikacije građevinskog zemljišta koje je bilo u društvenom vlasništvu ili koje je i danas uknjiženo kao društveno vlasništvo, na kojemu je društveno poduzeće imalo knjižno ili izvan knjižno pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a koje nije u dijelu ili u cijelosti procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća u trgovačko društvo i koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije. U stavku 2. članku 1. toga Zakona određeno je da se tim Zakonom uređuju imovinskopravni odnosi između vlasnika neprocijenjenog građevinskog zemljišta i vlasnika građevina koje su izgrađene na tom zemljištu, a procijenjene su u vrijednost društvenog kapitala i unesene u temeljni kapital trgovačkog društva, a koji su kao titulari prava vlasništva utvrđeni Zakonom o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (''Narodne novine'', broj 92/10.), neovisno o tome kako je u zemljišnoj knjizi provedena uknjižba prava vlasništva tog zemljišta.

23. Tako je u čl. 2. st. 1. toga Zakona pojašnjeno značenje pojedinih pojmova, kako slijedi:

- neprocijenjeno građevinsko zemljište definirano (u t. 1. tog propisa), kao zemljište koje je bilo u društvenom vlasništvu ili koje je i danas uknjiženo kao društveno vlasništvo, na kojemu je knjižno ili izvan knjižno pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imalo društveno poduzeće, a koje nije u dijelu ili u cijelosti procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća u trgovačko društvo temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (''Narodne novine'', broj 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96 i 118/99), i koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije temeljem Zakona o privatizaciji (''Narodne novine'', broj 21/96, 71/97, 16/98, 73/00 i 92/10), a na kojemu je na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (''Narodne novine'', broj 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96 i 118/99) bila izgrađena građevina gospodarske namjene, neovisno od provedene uknjižbe prava vlasništva.

- U točki 2. citirane odredbe turističko zemljište je definirano kao neprocijenjeno građevinsko zemljište na kojemu je bio ili je izgrađen hotel, turističko naselje i/ili kamp i koje s tom građevinom čini funkcionalnu cjelinu, a u t. 3., ostalo građevinsko zemljište, definirano je kao neprocijenjeno građevinsko zemljište na kojemu je izgrađena ili bila izgrađena građevina gospodarske namjene koja nije hotel, turističko naselje i/ili kamp i koje s tom građevinom čini funkcionalnu cjelinu.

- Turističko naselje je (t. 5.), složena građevina, poslovno-funkcionalna cjelina građevina i zemljišta kojoj je namjena utvrđena rješenjem upravnog tijela za poslove ugostiteljstva i turizma ili drugim propisanim aktom važećim na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (''Narodne novine'', broj 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96 i 118/99).

- Kamp je (t. 6.), definiran kao poslovno-funkcionalna cjelina turističkog zemljišta i građevina, odnosno složena građevina kojoj je takva namjena utvrđena rješenjem ili drugim propisanim aktom upravnog tijela za poslove ugostiteljstva i turizma važećim na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (''Narodne novine'', broj 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96 i 118/99), koja je na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (''Narodne novine'', broj 92/10) zatečena u prostoru i u pravilu ogradom ili sličnom preprekom odvojena od susjednih nekretnina i u kojemu je trgovačko društvo obavljalo turističko ugostiteljsku djelatnost.

- Obuhvat turističkog zemljišta (t. 7.), je površina zemljišta određena granicama građevne čestice koja je aktom upravnog tijela nadležnog za prostorno uređenje temeljem zakona kojim se uređuju pitanja prostornog uređenja utvrđena kao zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i/ili turističkog naselja i/ili granicama kampa.

- Građevna čestica turističkog naselja (t. 9.) je površina zemljišta kojom se sve pojedinačne sastavnice turističkog naselja, uključujući i sadržaje koji su smješteni ili osmišljeni na tom zemljištu kao trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda turističkog naselja ili je u funkciji potreba gostiju, povezuje u jedinstvenu funkcionalno-gospodarsku cjelinu.

- Granica obuhvata kampa (t. 10.) podrazumijeva prostor katastarskih čestica na kojima su izgrađene građevine u kampu, označena mjesta za kampiranje, izgrađene interne prometnice, komunalna infrastruktura te druge sastavnice kampa koje služe pružanju ugostiteljsko-turističkih usluga u kampu.

- Preostalo turističko zemljište (t. 11.) je građevinsko zemljište koje nije obuhvaćeno građevnom česticom hotela, turističkog naselja ili nije obuhvaćeno granicama kampa na kojemu je društveno poduzeće imalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a prostornim planom koji je važio na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (''Narodne novine'', broj 92/10) mu je utvrđena ugostiteljsko-turistička namjena.

- Dijelovi kampa (t. 12.) su građevine i zemljište u kampu koji su procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala i temeljem ovoga Zakona su vlasništvo trgovačkog društva i turističko zemljište u kampu koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala i temeljem ovoga Zakona je vlasništvo Republike Hrvatske, a formirani su geodetskim elaboratom u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice u kampu, sukladno odredbama ovoga Zakona.

24. Odredbom čl. 4. navedenog Zakona određen je titular prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, a ta odredba glasi:

''(1) Kada je u postupku pretvorbe odnosno privatizacije u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine bez zemljišta, trgovačko društvo vlasnik je građevine i zemljišta tlocrtne površine ispod građevine.

(2) Kada je u postupku pretvorbe odnosno privatizacije u vrijednosti društvenoga kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine i dio katastarske čestice na kojoj je izgrađena građevina, a u postupku pretvorbe nije formirana posebna katastarska čestica procijenjenog zemljišta, trgovačko društvo vlasnik je građevine, zemljišta tlocrtne površine ispod građevine i procijenjenog zemljišta koje se dodaje zemljištu tlocrtne površine ispod građevine, pri čemu se položaj procijenjenog zemljišta utvrđuje tako da s građevinom i zemljištem tlocrtne površine ispod građevine čini tehnološku i funkcionalnu cjelinu.

(3) Turističko zemljište na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, a nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva te koje, pored zemljišta tlocrtne površine ispod građevine i procijenjenog zemljišta, služi za redovitu uporabu tih građevina, vlasništvo je jedinice lokalne samouprave. (4) Preostalo turističko zemljište vlasništvo je Republike Hrvatske.''.

25. U članku 6. citiranog Zakona propisan je način dentifikacije turističkog zemljišta na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, a ta odredba glasi:

''(1) U smislu ovoga Zakona zemljište nužno za redovitu uporabu hotela čini zemljište na kojemu su, pored hotela, izgrađene i građevine u funkciji hotela ili su na njemu smješteni ili osmišljeni trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju hotela.

(2) U smislu ovoga Zakona zemljište nužno za redovitu uporabu turističkog naselja čini zemljište na kojemu su izgrađene sve sastavnice turističkog naselja kao složene građevine, uključujući i zemljište na kojemu su izgrađeni i/ili na kojemu su smješteni ili trajno osmišljeni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju turističkog naselja.

(3) Oblik i površina zemljišta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kao građevna čestica utvrđuje se rješenjem upravnog tijela nadležnog za prostorno uređenje temeljem zakona kojim se uređuju pitanja prostornog uređenja, a prema prijedlogu građevne čestice izrađenog na geodetskoj situaciji stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu na kojoj se određuje oblik i veličina građevne čestice u skladu s ovim Zakonom.

(4) Temeljem rješenja iz stavka 3. ovoga članka izrađuje se geodetski elaborat radi njegove provedbe u katastru i zemljišnoj knjizi.

(5) Zahtjev za donošenje rješenja iz stavka 3. ovoga članka podnosi trgovačko društvo u roku od 180 dana od dana ishođenja potvrde o usklađenosti iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona.

(6) Ako trgovačko društvo ne podnese zahtjev za donošenje rješenja iz stavka 3. ovoga članka, dužno je o tome bez odgađanja obavijestiti jedinicu lokalne samouprave.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka zahtjev za donošenje rješenja iz stavka 3. ovoga članka podnosi jedinica lokalne samouprave o trošku trgovačkog društva u idućem roku od 180 dana.''.

26. Postupak utvrđivanja prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja i uknjižba prava vlasništva, propisan je u čl. 7. citiranog Zakona a čl. 8. postupak donošenja rješenja o utvrđenju prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, a prema toj odredbi Ministarstvo donosi rješenje kojim se utvrđuje:

– turističko zemljište iz članka 4. stavaka 1. i 2. kao predmet prava vlasništva trgovačkog društva,

– turističko zemljište iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona kao predmet prava vlasništva jedinice lokalne samouprave,

– preostalo turističko zemljište iz članka 4. stavka 4. ovoga Zakona kao predmet prava vlasništva Republike Hrvatske, koje ujedno u tom upravnom postupku rješava i sva prethodna pravna pitanja bez čijeg rješavanja nije moguće riješiti predmetnu upravnu stvar, osim utvrđivanja granice pomorskog dobra, a stranke u tom postupku su svi uknjiženi vlasnici u zemljišnoj knjizi i svi posjednici upisani u katastru zemljišta- nekretnina.

27. Turističko zemljište na kojem su izgrađeni kampovi regulirano je u čl. 15. do čl. 27. citiranog zakona, a prema odredbi čl. 15. st. 1., u smislu toga Zakona za kampove koji su izgrađeni do dana stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (''Narodne novine'', broj 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96 i 118/99.) i koji su predmet ovoga Zakona, smatra se da su izgrađeni temeljem pravomoćnog akta za provedbu prostornih planova te da je izdana uporabna dozvola. Stupanjem na snagu ovoga Zakona za sva zemljišta i građevine u kampu koja su predmet ovoga Zakona, a koja nisu planirana važećim prostornim planom, smatra se da je u postupcima izmjena i dopuna ili izrade novih prostornih planova prema posebnom zakonu iz područja prostornog uređenja podnesen zahtjev u svrhu provedbe postupka izrade i donošenja tog plana radi zadržavanja i planiranja njihove osnovne namjene (st. 2.). U smislu toga Zakona pod prostorom kampa smatra se sve zemljište koje se na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (''Narodne novine'', broj 92/10) nalazilo u granicama kampa (st. 3.).

28. Odredbom čl. 16. citiranog zakona određen je titular prava vlasništva na turističkom zemljištu i građevinama u kampu, a ta odredba glasi:

''(1) Suvlasnička zajednica između Republike Hrvatske i trgovačkog društva na kampu osnovana temeljem članka 6. stavka 2. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (''Narodne novine'', broj 92/10), upisana u zemljišnu knjigu ili ne, ovim se Zakonom razvrgava na način da trgovačko društvo postaje vlasnik građevina i zemljišta u kampu koji su procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe i koji su uneseni u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije i zemljišta tlocrtne površine ispod građevina kojemu se pridodaje procijenjeno zemljište (u daljnjem tekstu: dijelovi kampa u vlasništvu trgovačkog društva), a Republika Hrvatska postaje vlasnik zemljišta i građevina u kampu koji nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe i koji nisu uneseni u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije (u daljnjem tekstu: dijelovi kampa u vlasništvu Republike Hrvatske).

(2) Neovisno o vlasničko pravnom statusu iz stavka 1. ovoga članka zemljište u kampu u vlasništvu Republike Hrvatske smatra se izgrađenim građevinskim zemljištem u smislu Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (''Narodne novine'', broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02 i 98/19) koje s građevinama u kampu čini jedinstvenu poslovno-funkcionalnu-tehnološku cjelinu u smislu članka 55. stavka 4. navedenog Zakona i ne vraća se u vlasništvo ovlašteniku naknade.''.

29. Prema odredbi čl. 17. obuhvat kampa, procijenjeni i neprocijenjeni dijelovi kampa i vlasnici u kampu utvrđuju se rješenjem koje donosi Ministarstvo.

30. Pravo vlasništva na ostalom (''preostalom'') građevinskom zemljištu uređeno je u čl. 18., koji glasi:

''(1) Ostalo građevinsko zemljište odnosno građevina čija vrijednost nije procijenjena u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (''Narodne novine'', broj 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96 i 118/99) odnosno nije unesena u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (''Narodne novine'', broj 21/96, 71/97, 16/98, 73/00 i 92/10) vlasništvo je Republike Hrvatske.

(2) Ostalo građevinsko zemljište odnosno građevina čija je vrijednost je u dijelu procijenjena u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (''Narodne novine'', broj 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96 i 118/99), odnosno čija je vrijednost u dijelu unesena u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (''Narodne novine'', broj 21/96, 71/97, 16/98, 73/00 i 92/10.) suvlasništvo je Republike Hrvatske i trgovačkog društva.

(3) Ako je u temeljni kapital trgovačkog društva procijenjena samo građevina, trgovačko društvo vlasnik je građevine i zemljišta tlocrtne površine ispod građevine.

(4) Ako je u temeljni kapital trgovačkog društva procijenjen samo dio građevine, Republika Hrvatska i trgovačko društvo suvlasnici su građevine i zemljišta tlocrtne površine ispod građevine.''.

31. Postupak i način razvrgnuća suvlasništva na ostalom građevinskom zemljištu propisan je u čl. 29., a ta odredba glasi:

''(1) Suvlasnička zajednica iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona razvrgava se na način propisan ovim Zakonom.

(2) Ako je zgrada koja je procijenjena ili djelomično procijenjena u društvenom kapitalu i unesena u temeljni kapital trgovačkog društva izgrađena na zemljištu koje nije procijenjeno ili je djelomično procijenjeno, a po površini i drugim kriterijima u skladu s posebnom propisom predstavlja zemljište nužno za redovitu uporabu te zgrade, suvlasnička zajednica između Republike Hrvatske i trgovačkog društva razvrgava se isplatom Republike Hrvatske za njezin suvlasnički dio.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka vrijednost suvlasničkog dijela u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđuje se procjenom vrijednosti tog dijela u skladu s posebnim propisima kojim je uređeno područje procjene vrijednosti nekretnina.

(4) Ako je zgrada koja je procijenjena u društvenom kapitalu i unesena u temeljni kapital trgovačkog društva izgrađena na zemljištu koje nije procijenjeno ili je djelomično procijenjeno, a to zemljište po površini i kriterijima u skladu s posebnom propisom kojim je uređeno područje prostornog uređenja je površine veće od zemljišta nužnog za redovitu uporabu te zgrade, suvlasnička zajednica između Republike Hrvatske i trgovačkog društva razvrgava se na način da trgovačko društvo postaje vlasnik građevine, procijenjenog zemljišta i zemljišta tlocrtne površine ispod građevine na koje se pridodaje procijenjeno zemljište, a Republika Hrvatska postaje vlasnik neprocijenjenog zemljišta i građevina.''.

32. Prema navedenim odredbama nedvojbeno proizlazi da i ZTOGZ-u i ZNGZ-u jasno razlikuju turističko zemljište (građevinsko zemljište koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe, odnosno zemljište koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije, a za koje je na dan stupanja na snagu toga Zakona dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko-turistička namjena i zemljište na kojemu su izgrađene građevine turističko ugostiteljske namjene (kampovi, hoteli i turistička naselja), na kojem su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća), od ostalog (''preostalog'') građevinskog zemljišta (zemljište koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe, odnosno koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije, a za koje na dan stupanja na snagu toga Zakona dokumentima prostornog uređenja nije određena ugostiteljsko turistička namjena, na kojem su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća).

33. Razlika između tih zemljišta je u tome da se turističko zemljište iz čl. 2. st. 1. mora nalaziti u prostoru za koji je određena ugostiteljsko-turistička namjena i zemljište na kojemu su izgrađene građevine turističko ugostiteljske namjene, dok je za "ostalo građevinsko zemljište" odlučno da na dan stupanja na snagu toga Zakona dokumentima prostornog uređenja za to zemljište nije određena ugostiteljsko turistička namjena.

34. Tim zakonima je, s obzirom na sadržaj citiranih odredbi, jasno određen titular prava vlasništva na turističkom i ostalom građevinskom zemljištu zavisno od toga nalazi li se to zemljište u granicama kampa (koja se utvrđuje u upravnom postupku po propisanoj proceduri i rokovima), odnosno radi li se o zemljištu na kojemu su izgrađene građevine turističko ugostiteljske namjene (kampovi, hoteli i turistička naselja), ili se radi o zemljištu koje je u dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko-turistička namjena, ili nije, te zavisno od toga je li cijela zgrada, odnosno takvo zemljište ili samo njihov jedan dio u postupku pretvorbe procijenjen i unesen u temeljni kapital društvenog poduzeća koje je imalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, kako i postupak utvrđivanja prava vlasništva na tim nekretninama. U njima je jasno propisano tko, u kojoj vrsti postupka i na koji način se utvrđuje titular prava (su)vlasništva na nekretninama na koje se odnose ZTOGZ i ZNGZ.

35. Zakonom o upravljanju državnom imovinom (''Narodne novine'' broj 145/10, 70/2012), na koji se poziva tužiteljica, u čl. 58. propisano je:

" (1) Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona Hrvatski fond za privatizaciju nastavlja raditi na temelju Zakona o privatizaciji (''Narodne novine'', broj 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.), Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (''Narodne novine'', broj 19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95 i 118/99) i Zakona o Hrvatskom fondu za privatizaciju (''Narodne novine'', broj 84/92, 70/93, 76/93, 19/94, 52/94 i 87/96) te propisa donesenim na temelju tih zakona, a Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom na temelju Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (''Narodne novine'', broj 199/03, 30/04, 136/04, 22/05, 44/06, 5/08, 27/08 i 77/09) i propisa donesenih na temelju tog Zakona.

(...)

(3) Agencija na dan 31. ožujka 2011. godine preuzima poslove, imovinu, prava, obveze, uredsku i drugu opremu, arhiv Hrvatskog fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, te radnike Hrvatskog fonda za privatizaciju i državne službenike i namještenike Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, dionice, poslovni udjeli u trgovačkim društvima i nekretnine u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju na dan 31. ožujka 2011. godine postaju vlasništvo Republike Hrvatske.''.

36. Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (''Narodne novine'', broj 94/13, 18/16 i 89/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), odnosno Zakonom o upravljanju državnom imovinom (''Narodne novine'' broj 52/2018), u čl. 56., koji nosi naslov "X. NEPROCIJENJENA IMOVINA U

POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE" propisao je:

"(1) Neprocijenjena imovina, u smislu ovoga Zakona, su dionice u trgovačkim društvima, poslovni udjeli u trgovačkim društvima, građevinska zemljišta, poslovni prostori, stanovi, tražbine i pokretnine koje nisu, u cijelosti ili u dijelu, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (''Narodne novine'', broj 19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95 i 118/99), odnosno koje nisu unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (''Narodne novine'', broj 21/96, 71/97, 16/98 i 73/00), a na kojoj su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća.

(...)

(3) Neprocijenjena imovina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka je imovina Republike Hrvatske.

(4) Centar će, na zahtjev nadležnog državnog odvjetništva, izdati potvrdu o nekretninama koje nisu procijenjene ni unesene u temeljni kapital kao javnu ispravu. (5) Na temelju potvrde iz stavka 4. ovoga članka provest će se uknjižba prava vlasništva Republike Hrvatske u zemljišnim knjigama.

(6) Prava Republike Hrvatske na imovinu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i prava po osnovi te imovine ne podliježu zastari niti posljedicama neprijavljivanja u predstečajnom postupku.''.

37. S obzirom na sadržaj odredbe čl. 33. ZTOGZ-u i sadržaj naprijed citiranih odredbi na koje se poziva tužiteljica jasno proizlazi da su za pitanje vlasništva (pretvorbe) predmetne nekretnine mjerodavne odredbe ZTOGZ i ZNGZ, a ne odredbe čl. 47. Zakona o privatizaciji (''Narodne novine'' 21/96, 71/97 i 73/00), a u svezi s člankom 58. stavkom 4. Zakona o upravljanju državnom imovinom (''Narodne novine'' 145/10), jer su odredbe ZTOGZ i ZNGZ lex specijalisima glede pretvorbe predmetne vrste zemljišta.

38. Ovaj sud je u podudarnim činjeničnim okolnostima u predmetu Revt 14/2018-2 od 5. ožujka 2024. zauzeo slijedeće pravno shvaćanje prema kojem:

''(...) odredbu čl. 20. ZTZ potrebno je tumačiti kao logičan nastavak čl. 18. i 19. ZTZ (zato se uostalom i nalazi zajedno s tim odredbama u glavi 2. tog Zakona), odnosno na način da termin ''preostalo zemljište'' predstavlja ono zemljište koje je preostalo od izgrađenih nekretnina. Međutim, da bi zemljište bilo vlasništvo jedinice lokalne samouprave potrebno je da je sukladno čl. 27. ZTZ oblik i veličinu z.k. čestica iz članka 18., 19., 24. i 25. Zakona, utvrdi rješenjem nadležno upravno tijelo za poslove prostornog uređenja, na zahtjev osobe koja ima pravni interes. (...), jedinica lokalne samouprave vlasnik je samo onog zemljišta koje preostane nakon što se za izgrađene nekretnine iz čl. 18. i 19. formiraju čestice sukladno citiranoj odredbi čl. 27. st. 1. ZTZ, za koje na zahtjev osobe sa pravnim interesom, nadležno upravno tijelo za imovinskopravne poslove, donosi posebno rješenje kojim utvrđuje predmet prava vlasništva sudionika u postupku te izdaje nalog zemljišno knjižnom sudu za provedbu pravomoćnog rješenja u zemljišnim knjigama (čl. 28. st. 1. ZTZ). Ako trgovačko društvo i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina ne podnesu zahtjev iz čl. 27. st. 1. ZTZ, ili taj zahtjev bude pravomoćno odbačen ili odbijen sukladno odredbama ZTZ, pravo vlasništva na nekretninama stječe Republika Hrvatska (čl. 28. st. 3. ZTZ)''.

39. U predmetu ovoga suda poslovni broj Rev-954/2023-2 od 6. studenoga 2024., imajući u vidu navedeno, zauzeo je pravno shvaćanje prema kojem:

''Prilikom ocjenjivanja je li određena nekretnina u smislu čl. 20. ZTZ ''preostalo zemljište'' pravno je relevantno je li to zemljište koje je preostalo od izgrađenih nekretnina i je li sukladno čl. 27. ZTZ i nadležno upravno tijelo za poslove prostornog uređenja na zahtjev osobe koja ima pravni interes rješenjem utvrdilo oblik i veličina z.k. čestica iz članka 18., 19., 24. i 25. Zakona, utvrdi rješenjem nadležno upravno tijelo za poslove prostornog uređenja, na zahtjev osobe koja ima pravni interes. Ako trgovačko društvo i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina ne podnesu zahtjev iz čl. 27. st. 1. ZTZ, ili taj zahtjev bude pravomoćno odbačen ili odbijen sukladno odredbama ZTZ, pravo vlasništva na nekretninama stječe Republika Hrvatska (čl. 28. st. 3. ZTZ).''.

40. Prema svemu iznesenom ZTOGZZ i ZNGZ reguliraju titulara vlasništva zavisno o tome radi li se o turističkom zemljištu na kojem je izgrađen kamp, o turističkom zemljištu na kojem je izgrađen hotel ili turističko zemljište, o ''preostalom turističkom zemljištu'', kao zemljištu na kojem je društveno poduzeće imalo pravo korištenja i koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala, a ne može se smatrati turističkim zemljištem na kojem je izgrađen kamp, hotel ili turističko naselje te o ''ostalom građevinskom zemljištu'', kao zemljištu na kojem je društveno poduzeće imalo pravo korištenja i koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala, a to zemljište na dan 1. kolovoza 2010., kao dana stupanja na snagu ZTZ, nije bilo određeno za ugostiteljsko turističku namjenu, a tituar se određuje na temelju samog zakona i u Zakonom propisanom odgovarajućem upravnom postupku pred nadležnim Ministarstvom.

41. Slijedom navedenog odgovori na naznačena pitanja glase:

1. Odredbe članka 2. i članka 18. - 22. Zakona o ostalom turističkom i građevinskom zemljištu te odredbe čl. 4. – 32. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu predstavljaju pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojem nisu izgrađeni hoteli i turistička naselja.

2. Pravna osnova stjecanje prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojem nisu izgrađeni hoteli i turistička naselja, ne predstavlja odredba članka 47. Zakona o privatizaciji (''Narodne novine'' broj 21/96, 71/97 i 73/00), a u svezi s člankom 58. stavkom 4. Zakona o upravljanju državnom imovinom (''Narodne novine'' broj 145/10).

3. Turističko naselje je prema definiciji toga pojma sadržanoj u čl.. 2. t. 5. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (''Narodne novine'' broj 50/20), složena građevina, poslovno-funkcionalna cjelina građevina i zemljišta kojoj je namjena utvrđena rješenjem upravnog tijela za poslove ugostiteljstva i turizma ili drugim propisanim aktom važećim na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (''Narodne novine'', broj 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96 i 118/99), dok je preostalo turističko zemljište (t. 11.), građevinsko zemljište koje nije obuhvaćeno građevnom česticom hotela, turističkog naselja ili nije obuhvaćeno granicama kampa na kojemu je društveno poduzeće imalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a prostornim planom koji je važio na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (''Narodne novine'', broj 92/10.) mu je utvrđena ugostiteljsko-turistička namjena čije se granice definiraju prostornim planovima i odlukom nadležnog Ministarstva.

42. Kako, prema utvrđenjima nižestupanjskih sudova nije izvršeno razgraničenje između kampova, turističkih naselja i hotela, odnosno prostorno planskom dokumentacijom nije određena granica kampova, hotela niti turističkih naselja, neovisno što je čl. 36. st. 1. ZNGZ-u propisao da se na dan stupanja na snagu toga Zakona obustavljaju postupci za donošenje rješenja temeljem članka 27. ZTZ-a u kojima nije doneseno izvršno rješenje o utvrđivanju oblika i veličine katastarskih čestica iz članaka 18., 19., 24. i 25. tog Zakona, s obzirom da je rok za podnošenje novog zahtjeva za donošenje rješenja kojim se utvrđuju relevantne činjenice vezano za stjecanje prava vlasništva na takvim nekretninama propisan u čl. 47., prema kojem se novi zahtjev za donošenje rješenja iz članka 8. toga Zakona (donošenje rješenja o utvrđenju prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja), podnosi u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu toga Zakona, zahtjev za donošenje rješenja iz članka 17. toga Zakona (identifikacija obuhvata kampa, dijelova kampa i vlasnika), podnosi se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona, te zahtjev za donošenje rješenja iz članka 31. toga Zakona (donošenje rješenja radi utvrđenja prava vlasništva na neprocijenjenom građevinskom zemljištu), podnosi se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u sudskom postupku se ne mogu utvrđivati granice kampa, niti turističkog naselja jer to nije u njegovoj nadležnosti, a ta činjenica je odlučna za rješenje predmetnog spora.

43. S obzirom da u provedenom postupku, uz navedeno, nije ispitano ni je li Sporazum na koji se pozivaju tuženici ništetan, te u smislu navedenoga nije ispitan status predmetne čestice, osobito iz razloga što tužiteljica tvrdi da sporna čestica predstavlja kamp te da u odnosu na status ''preostalog turističkog zemljišta'' nije izvršeno razgraničenje u smislu čl. 27. ZTOGZ da bi se utvrdilo što isto predstavlja izvan čl. 18., odnosno 19. ZTOGZ, odnosno odgovarajućih odredbi ZNGZ, zbog pogrešnog pravnog pristupa u primjeni materijalnog prava činjenično stanje nije potpuno utvrđeno.

44. Kako je iz navedenih razloga revizija osnovana, a nema uvjeta za preinaku pobijane presude, na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP prihvaćena je revizija tužiteljice te su ukinute obje nižestupanjske odluke i predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu, a kako nije izvjestan uspjeh u sporu, ukinuta je i odluka o troškovima postupka.

45. U nastavku postupka prvostupanjski sud će utvrditi sve relevantne činjenice na koje je ukazano ovim rješenjem, sukladno dokazanim prijedlozima stranaka, vodeći računa o izraženom shvaćanjima u ovoj odluci.

46. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije donesena je na temelju ovlasti iz odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 12. studenoga 2025.

Predsjednik vijeća

Darko Milković