Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Poslovni broj Gž R-1007/2022-3

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ksenije Dimec, kao predsjednice vijeća, Ive Smokvina Dadasović kao sutkinje izvjestiteljice i Larise Gačanin kao članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja AF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Osnovna škola AFBE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Nataliji Đuran Tršinski, odvjetnici iz Zaboka, radi poništenja odluke i zaštite od diskriminacije, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku pod posl. br. Pr-16/2020 od 12. srpnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 12. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku pod posl. br. Pr-16/2020 od 12. srpnja 2022. u toč. I) i II) izreke.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom u točci I) izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je zahtijevao utvrđenje da je tuženik povrijedio njegovo prava na jednako i nepristrano postupanje prilikom sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme sa RF za radno mjesto učitelja informatike i prilikom provođenja postupka javnog natječaja za navedeno radno mjesto, te mu uskratio pravo na jednaku dostupnost javnih službi prilikom zapošljavanja, teško zlostavljao, sustavno i kontinuirano ga diskriminirao po osnovi obrazovanja, akademskog statusa i temeljnog ustavnog prava na rad i zaradu za život, te mu time nanio veliku materijalnu štetu budući da je nezaposlena osoba više od četiri godine, bez primanja i uzdržava dvoje roditelja koji su bolesni, stari 80 godina i bez mirovina, potom kojim je zahtijevao poništenje nezakonitog, protuustavnog i diskriminirajućeg ugovor o radu na neodređeno vrijeme za učitelja informatike sklopljenog između tuženika i RF, ..., ... od ..., te kojim bi se naložilo tuženiku da mu isplati odštetu u iznosu od 50.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počevši od datuma sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto učitelja informatike između tuženika i RF, odnosno od ... do pravomoćnog okončanja postupka.

2. Također je toč. II) izreke pobijane presude naloženo tužitelju da naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 6.562,50 kn, u roku od 15 dana, dok je toč. III) izreke odbijen kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka u daljnjem zatraženom iznosu od 4.687,50 kn.

3. Protiv toč. I) i II) izreke citirane presude žalbu podnosi tužitelj iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP-a). Predlaže preinačiti pobijanu prvostupanjsku odluku na način da se u cijelosti prihvati njegov tužbeni zahtjev.

4. U žalbi tužitelj u bitnom navodi da je tijekom postupka sudu priložio neoborive materijalne dokaze i predložio saslušanje svjedoka koji imaju neposredna saznanja o postojanju i provođenju diskriminacije i odmazde prema njemu i njegovoj obitelji, a čime da je učinio vjerojatnim postojanje diskriminacije od strane tuženika, a što da je prvostupanjski sud ignorirao, te donio nezakonitu, neustavnu i pristranu odluku. Navodi da se više od 6 godina prijavljuje na sve raspisane natječaje na području Krapinsko- zagorske županije čiji je osnivača Krapinsko-zagorska županija, međutim da kao magistar informacijskih znanosti, diplomirani informatičar, predavač i vlasnik 5 međunarodno priznatih Microsoft certifikata i 18 godina radnog iskustva stečenog u obrazovnim ustanovama, zbog osvete župana ČF, ne može dobiti posao niti na jednom radnom mjestu, a čime da je opetovano, sustavno i kontinuirano diskriminiran po osnovu političkog i javnog djelovanja, po osnovu obrazovanja i temeljnog ustavnog prava na rad jer namjerno nigdje ne može dobiti posao, a zbog čega da je bez primitaka više od 6 godina.

5. Odgovor na žalbu nije podnijet.

6. Žalba nije osnovana.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem diskriminacije zbog povrede prava na jednako i nepristrano postupanje tuženika prilikom provođenja javnog natječaja za radno mjesto učitelja informatike objavljenog na službenim mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od ..., uz zahtjev na poništenje sklopljenog ugovora o radu na neodređeno vrijeme za učitelja informatike između tuženika i RF od ..., te zahtjev za naknadom štete.

8. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nakon provedenog dokaznog postupka utvrđuje:

- da je Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio ... natječaj za prijem u radni odnos za popunu radnog mjesta učitelj/ica informatike, 1 izvršitelj na neodređeno vrijeme 8 sati i rad na određeno vrijeme – zamjena 20 sati, a koji natječaj je bio otvoren do ...,

- da se na navedeni natječaj prijavio tužitelja, te RF - magistra edukacije informatike i ŠF magistra primarnog obrazovanja,

- da je na testiranje pozvana samo kandidatkinja RF,

- da je RF završila sveučilišni diplomski studij informatike u obrazovanju na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin i stekla akademski naziv magistre edukacije informatike i sva prava koja joj pripadaju prema propisima,

- da radno iskustvo i položen stručni ispit nije bio uvjet objavljenog natječaja,

- da je tuženik uz prethodnu suglasnost školskog odbora zaključio sa RF ugovor o radu na neodređeno vrijeme za nepuno radno vrijeme od 8 sati tjedno i na određeno vrijeme do povratka na rad zaposlenice s roditeljskog dopusta za nepuno radno vrijeme od 20 sati tjedno od ...,

- da je tuženik obavijestio tužitelja ... da je ugovor o radu zaključen s RF, magistrom edukacije informatike, po provedenom natječaju,

- da su Opći uvjeti za obavljanje poslova učitelja informatike u osnovnoj školi propisani čl. 105. st. 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ( NN 87/08, 86/09, 91/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 151/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20 i 133/20, dalje ZOOOSŠ), dok da su posebni uvjeti propisani člankom 17. Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi ( NN 6/19 i 75/20)

- da je zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi uređeno čl. 107. do 111. ZOOOSŠ-a, a postupak kojim se kandidatima osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima te vrednovanje kandidata u konkretnom slučaju da je uređeno Pravilnikom o načinu i postupku zapošljavanja u Osnovnoj školi ...

AFBE [adresa] (dalje Pravilnik),

- da se prema čl. 107. st. 1. ZOOOSŠ-a, radni odnos u školskoj ustanovi zasniva ugovorom o radu na temelju natječaja koji se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, dok da se prema st. 9. način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj, odnosno kandidata koje je uputilo nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured, kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata, uređuju Pravilnikom školske ustanove, na koji suglasnost daje nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured,

- da se prema čl. 10. st. 1. Zakona o radu ( NN 93/14, 127/17 i 98/19, dalje ZR) radni odnos zasniva ugovorom o radu, a prema čl. 7. st. 4. ZR-a da je zabranjena izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i uvjeta rada, uključujući i kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu s tim zakonom i posebnim zakonima,

- da je čl. 17. Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovanoj školi ( NN 6/19 ) propisano koju vrstu obrazovanja iz čl. 105. st. 1. ZOOOSŠ mora imati učitelj informatike,

- da je tužitelj magistar znanosti i diplomirani informatičar, međutim da nema završen studijski program nastavničkog smjera, za razliku od kandidatkinje koja je izabrana i koja je zbog toga ostvarila prednost pri zapošljavanju, te je pozvana na testiranje,

- da je za postojanje diskriminacije potrebno utvrditi je li tužitelj stavljen u nepovoljni položaj po kojoj od osnova navedenih u čl. 1. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije ( NN 85/2008. i 112/2012., dalje ZSD), s time da sukladno čl. 20. st. 1. ZSD-a tužitelj treba učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije i ako to uspije, teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije prelazi na tuženika,

- da se radi o dokazivanju prima facie (na prvi pogled, prvi dojam) pri čemu tužitelj treba dokazati postojanje konkretnih postupaka i propusta tuženika kojima je doveden u nepovoljni položaj i ukazati na činjenice iz kojih je sudu moguće pretpostaviti da je nepovoljno postupanje moglo biti uvjetovano diskriminatornom osnovom, te ako tužitelj uspije dokazati prima facie diskriminaciju, tada teret dokazivanja da diskriminacije nije bilo prelazi na tuženika, odnosno tuženik treba dokazati da je sporno postupanje opravdano objektivnim razlozima koji niti na koji način nisu u vezi s kakvom diskriminacijskom osnovom,

- da je ocjena suda na temelju okolnosti konkretnog slučaja da nije bilo diskriminacije tužitelja po osnovi obrazovanja, akademskog statusa, ustavnog prava na rad i zaradu, koje činjenično navodi tužitelj, kao ni po bilo kojoj drugoj osnovi iz čl. 1. st. 1. ZSD-a, a koja bi bila u vezi s postupkom provedbe predmetnog natječaja za izbor učitelja/ice informatike od ...,

- da u konkretnom slučaju nije utvrđeno da bi tužitelju od strane tuženika bilo onemogućeno sudjelovanje u javnom natječaju za učitelja/icu informatike, a činjenica što je komisija utvrdila da se na natječaj javila osoba koja ostvaruje formalne uvjete i ostvaruje prednost pri zapošljavanju sa završenim studijskim programom nastavničkog smjera, zbog čega tužitelj nije pozvan na testiranje, ne predstavlja diskriminaciju ni po osnovi obrazovanja, niti po bilo kojoj drugoj zakonskoj osnovi,

- da je osoba koja je izabrana na javnom natječaju i s kojom je tuženik zaključio ugovor o radu ispunjavala sve formalne uvjete natječaja i imala propisanu stručnu spremu i to nastavničkog smjera, a izabrana osoba da je prošla pismeno testiranje s traženim brojem bodova u smislu čl. 9. Pravilnika i s njom je obavljen razgovor, nakon čega je tuženik s njom zaključio ugovor o radu na određeno i na neodređeno vrijeme, uz prethodnu suglasnost školskog odbora,

- da činjenica višegodišnje kontinuirane nezaposlenosti tužitelja i obveza uzdržavanja starih i bolesnih roditelja bez prihoda predstavlja tešku životnu situaciju za tužitelja, no nije dokazano da bi tuženik tužitelja diskriminirao i prouzročio mu štetu, niti da bi na bilo koji način bio odgovoran tužitelju za bilo kakvu štetu zbog neizbora tužitelja za učitelja informatike po predmetnom javnom natječaju,

- da diskriminaciju ne predstavlja niti činjenica da je izabrana osoba s kojom je zaključen ugovor o radu po predmetnom natječaju, ranije radila kod tuženika,

- da sa predmetnim javnim natječajem nije u uzročno-posljedičnoj vezi, niti predstavlja diskriminaciju, činjenica da se tužitelj javljao na brojne javne natječaje u

Krapinsko-zagorskoj županiji na kojima nije izabran,

- da je tužbeni zahtjev na poništenje odluke tuženika o izboru RF svakako neosnovan jer da niti odredbama ZSD-a, niti odredbama ZR-a kao općim propisom nije propisano pravo kandidata, koji nije izabran na javnom natječaju, da traži poništenje ugovora kojeg je poslodavac zaključio sa izabranim kandidatom.

9. Slijedom navedenog prvostupanjski sud primjenom odredbe čl. 1., čl. 16. i čl. 20. ZSD-a odbija u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja, dok odluku o trošku donosi na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a.

10. Ispitujući pobijanu odluku i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a. Stoga su žalbeni navodi u tom smislu neosnovani.

11. Također pravilno je i potpuno utvrđeno činjenično stanje i pravilno je primijenjeno mjerodavno materijalno pravo kada je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, a za što je prvostupanjski sud dao valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

12. Naime, odredbom čl. 1. st. 1. ZSD-a propisano je da se tim zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rasne ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog druga ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

13. Nadalje prema čl. 1. st. 2. ZSD-a diskriminacijom u smislu tog zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz st. 1. tog članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskom li drugim vezama.

14. Prema čl. 2. st. 1. ZSD-a izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz čl. 1. st. 1. tog zakona kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji, a prema st. 2. neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz čl. 1. st. 1. tog zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.

15. Prema čl. 16. st. 1. ZSD-a svatko tko smatra da mu je zbog diskriminacije povrijeđeno neko pravo može tražiti zaštitu tog prava u postupku u kojem se o tom pravu odlučuje kao o glavnom pitanju, a može tražiti i zaštitu u posebnom postupku propisanom čl. 17. tog zakona kojim su propisane posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije, s time da prema čl. 20. st. 1. ZSD-a ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama tog zakona, dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije i u tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci.

16. Suprotno žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio da u konkretnom slučaju tužitelju nije bilo onemogućeno sudjelovanje na objavljenom javnom natječaju za učitelja informatike, te da je na tom javnom natječaju izabrana osoba ( RF ) koja je ispunjavala sve formalne uvjete natječaja i imala propisanu stručnu spremu, te koja je prošla pismeno testiranje sa traženim brojem bodova i sa kojom je obavljen razgovor, nakon čega je tuženik sa njom zaključio ugovor o radu.

17. Također je suprotno žalbenim navodima pravilno prvostupanjski sud zaključio da tužitelj tijekom postupka nije uspio dokazati da bi u provođenju predmetnog natječaja došlo do povrede njegova prava na jednako postupanje, odnosno diskriminacije po osnovi obrazovanja, akademskog statusa, ustavnog prava na rad i zaradu, kao niti po bilo kojoj drugoj osnovi iz čl. 1. st. 1. ZSD, koja bi bila u vezi s postupkom provedbe predmetnog natječaja za izbor učitelja informatike od ..., odnosno u vezi s izborom kandidatkinje RF.

18. Pri tom se ističe da na valjanost provedenog natječaja ne utječe subjektivno viđenje tužitelja da je on bio „objektivno bolji“ kandidat jer je izabrana kandidatkinja ispunjavala sve formalne uvjete natječaja.

19. Također niti činjenica da tužitelju nije dostavljena preslika natječajne dokumentacije ne predstavlja diskriminaciju s obzirom da je tuženik nesporno obavijestio tužitelja o rezultatu natječaja i omogućio mu da pregleda natječajnu dokumentaciju, a čime mu je omogućeno daljnje postupanje.

20. Isto tako činjenica višegodišnje kontinuirane nezaposlenosti tužitelja i obveza uzdržavanja roditelja bez prihoda, kao i činjenica da je izabrana osoba s kojom je zaključen ugovor o radu po predmetnom natječaju ranije radila kod tuženika, kao i da se tužitelj javljao na brojne javne natječaje u Krapinsko-zagorskoj županiji na kojima nije izabran, nisu u uzročno-posljedičnoj vezi s neizborom tužitelja na predmetnom natječaju, te ne predstavljaju diskriminaciju tužitelja i ne povlače odgovornost tuženika za bilo kakvu štetu zbog neizbora tužitelja na predmetnom natječaju.

21. Stoga je pravilno prvostupanjski sud odbio dokazne prijedloge tužitelja usmjerene na dokazivanje okolnosti da se nad njime vrši sustavna diskriminacija na drugim natječajima i činjenje kaznenih djela od strane trećih osoba ( župana i dr. ) jer po prirodi stvari okolnosti iz drugih natječaja ne mogu ići na teret tuženika, niti se te okolnosti tiču predmetnog natječaja slijedom čega nisu niti od utjecaja na presuđenje u ovoj pravnoj stvari. Slijedom navedenog žalbeni navodi u tom smislu su neosnovani.

22. Valja istaknuti i da prvostupanjski sud sukladno odredbi čl. 2. st. 1. ZPP-a odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku, a što znači da je prvostupanjski sud u ovom parničnom predmetu ovlašten odlučivati samo o osnovanosti konkretnog tužbenog zahtjeva koji se odnosi na točno određeni natječaj za zapošljavanje učitelja informatike od ..., dok nije ovlašten odlučivati o eventualnoj povredi prava tužitelja i zakonitosti odluka koje su donesene u svim prethodnim natječajima za zapošljavanje u javnim službama na području Krapinsko- zagorske županije na koje se tužitelj prijavljivao u posljednjih 6 godina. Stoga su irelevantni žalbeni navodi kojima se tužitelj poziva na dugogodišnju sustavna i kontinuirana diskriminacija, odmazdu, osvetu i teško zlostavljanje njega i njegove obitelji.

23. Obzirom na navedeno, a kako provedenim dokaznim postupkom nije utvrđeno da bi tužitelj od strane tuženika i vezano za provođenje predmetnog natječaja bio diskriminiran, odnosno kako nije utvrđena nejednakost u postupanju motivirana nekom od nedopuštenih osnova diskriminacije iz čl. 1. st. 1. ZSD-a koja bi bila vezana za izbor kandidatkinje RF, odnosno stavljanja u nepovoljniji položaj u odnosu na izabranu kandidatkinju u usporednoj situaciji, to je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da tužitelju ne pripada pravo na zaštitu u smislu odredbe čl. 17. ZSD-a, kao niti pravo na naknadu štete u smislu odredbe čl. 11. ZSD-a.

24. Također je pravilna i odluka prvostupanjskog suda o naknadi parničnog troška obzirom da je tuženik u cijelosti uspio u sporu. Pored toga tužitelj u žalbi ne navodi zbog čega odluka o trošku ne bi bila pravilna, a ovaj sud temeljem čl. 365. st. 2. ZPP- a ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

25. Slijedom navedenog, a primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove presude.

26. Prvostupanjska presuda, kao nepobijana, ostaje neizmijenjena u toč. III) izreke.

U Rijeci, 12. studenog 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Ksenija Dimec