Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2596/2025-3

R E P U B L I K A  H R V AT S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Tihane Pivac, kao predsjednice vijeća, Ane Grbavac, kao članice vijeća i suca izvjestitelja te Marijana Miletića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Sanja Čičin Šain, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Višić i partneri j.t.d. u Šibeniku, protiv tuženika RC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Šime Mrdeža, odvjetnik u Šibeniku, radi utvrđenja prava suvlasništva odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj 82 P-1976/2016-43 od 31. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 12. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj 82 P-1976/2016- 43 od 31. srpnja 2025. u pobijanom dijelu pod točkom I. i II. izreke te se u ukinutom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužitelj ČC, OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnik za 175/280 dijela fizičkog dijela čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], označenog žutom bojom i slovima A-B-C-D-A, u skici mjerenja OC od 7. lipnja 2010., u naravi puta povezanog s javnom prometnicom [adresa] u [adresa], ograđenog betonskim zidom prema [adresa] i nekretninama čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].“

II. Nalaže se tužitelju ČC, OIB: [osobni identifikacijski broj] da naknadi tuženiku RC, OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 EUR-a, u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika RC, OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu parničnog troška u preostalom dijelu iznad dosuđenog do zatraženog iznosa.

2. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je:

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog tužitelja ČC, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine koja glasi:

„1. Dozvoljava se tužitelju ČC, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasniku čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], dovoz i provoz motornim vozilom preko dijela nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], označenog slovima A-B-C-D-A, u skici mjerenja OC od 7. lipnja 2010., u naravi puta poveznog s javnom prometnicom, [adresa] u [adresa], radi dovoza goriva i poljodjelskih stvari, ispumpavanja septičke jame i izbacivanja glomaznog otpada, s važnošću ove mjere do pravomoćnog okončanja ovog postupka.

2. Zabranjuje se tuženiku RC, OIB: [osobni identifikacijski broj], poduzimanje građevinskih radova izgradnje zida na fizičkom dijelu nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], označenog slovima A-B-C-D-A u skici premjeravanja OC od 7. lipnja 2010., s važnošću ove mjere do pravomoćnog okončanja ovog postupka.“

3. Protiv prvostupanjske presude i to točke I. i II. izreke žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 128/22 i 155/23- dalje: ZPP), predlažući da drugostupanjski sud donese rješenje kojim će ukinuti pobijanu odluku i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Odgovor na žalbu je podnesen u kojem se navodi da nisu osnovani žalbeni navodi žalitelja pa se predlaže žalbu odbiti.

5. Žalba tužitelja je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je suvlasnik za 175/280 dijela fizičkog dijela čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], označenog žutom bojom i slovima A-B-C-D-A, u skici mjerenja OC od 7. lipnja 2010., u naravi puta povezanog s javnom prometnicom [adresa] u [adresa], ograđenog betonskim zidom prema [adresa] i nekretninama čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

7. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće činjenice:

- da iz iskaza tužitelja proizlazi da je pok. otac stranaka prije nego što je darovao sinovima zemljišta, i to čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], formirao put koji je predmet spora, a da je njemu i pok. bratu VC kazao da od njihova zemljišta daju dio za put, pa da je on dao 2,5 m širine, a da je VC trebao dati 1,5 m, ali da je dao samo 1 m, pa da je on u konačnici dao 3 m, da je otac predvidio da sva trojica sinova koriste put, a nakon što je VC dao dio zemljišta, preostali dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] da je 1981. darovao tuženiku, ali bez predmetnog puta,

- da iz iskaza tuženika proizlazi da je predmetna nekretnina sastavni dio nekretnine koju mu je darovao otac 1981., i za koji mu je prije sklapanja ugovora kazao da je prilazni put do njegove nekretnine,

- da iz iskaza svjedoka ŽC proizlazi da mu je pok. otac VC govorio da je želja pok. djeda bila da se formira jedan zajednički put kojim bi se koristila sva trojica sinova, a prilikom njegova formiranja da misli kako je njegov otac ustupio dio njegove nekretnine u širini od 1,5-2 m, tuženik također toliko i tužitelj

1 ili 2 m cijelom dužinom,

- da iz iskaza svjedoka ŠC i SC proizlazi da im je pok. otac (VC) govorio kako su on i tužitelj ustupili dio njihovih nekretnina kako bi tuženik imao pristup do njegove nekretnine, s tim da nemaju saznanja koliki dio nekretnine bi svaki od njih ustupio, dok svjedokinja TC nije imala bitnih saznanja vezano za predmet spora,

- da iz diobenog ugovora od 2. listopada 1970, sklopljenog između ČCD i VC, proizlazi da su stranke suglasne da je ČCD vlasnik za cijelo čest. zem. [katastarska čestica], a VC čest. zgr. [katastarska čestica] za cijelo, svaka u površini od 921,00 m2,

- da iz ugovora o darovanju od 1. kolovoza 1971. sklopljenog između ČCD, kao darovatelja i tužitelja, kao obdarenika, proizlazi da ČCD ZC daruje tužitelju za cijelo čest. zem. [katastarska čestica], u površini od 1.037,00 m2,

- da iz ugovora o darovanju od 28. srpnja 1981. sklopljenog između ČCD, kao darovatelja i tuženika, kao obdarenika, proizlazi da ČCD ZC daruje tuženiku za cijelo čest. zem. [katastarska čestica],

- da je vlasnik obiju nekretnina u vrijeme darovanja bio darovatelj za cijelo,

- da iz zemljišnoknjižnog izvatka za K.O. [katastarska općina] broj [katastarska čestica], proizlazi da je u istom upisana predmetna nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica], dok je u izvatku broj 3479 upisana nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja,

- da iz prijavnog lista, koji je sastavni dio zbirke isprava Z-1566/70, proizlazi da je, u to vrijeme, nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] imala površinu od 2.355,00 m2, da je njezinim cijepanjem formirana nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica], u površini 921,00 m2, dok preostali dio nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] iznosi 1.402,00 m2, a što da je u skladu i s priležećom kopijom katastarskog plana od 29. travnja 1970.,

- da iz prijavnog lista, koji je sastavni dio zbirke isprava Z-404/81, proizlazi da je, u to vrijeme, nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], prešla u čest. zgr. [katastarska čestica] i da je imala površinu od 1.037,00 m2, a koju da je zadržala sve do 2010. kad je prijavnim listom došlo do njezina povećanja jer joj je pripojen dio koji je pok. ČCD darovao u površini od oko 500,00 m2 supruzi, majci tužitelja, te ista od tad iznosi 1.540,00 m2 sukladno zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina],

- da je evidentiranim promjenama površine nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] za koju tužitelj tvrdi da je dio njezine površine prešao u površinu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], nema uporišta u povijesti promjena iste,

- da iz zahtjeva za izdavanje urbanističkih uvjeta i priloga zahtjevu, preslika katastarskog plana iz 1982. proizlazi da je 1982. predmetni put bio sastavni dio nekretnine tuženika, a što da proizlazi i iz skica premjeravanja od 18. ožujka 1981.,

- da iz oporuke ČCD od 23. prosinca 1993. proizlazi da je sinovima VC (Č), ČCD (tuženiku) i ČC (tužitelju) za života dao cca 1.000,00 m2, a supruzi R 500,00 m2, zemlje zvane „Kraje“,

- da iz izjave tužitelja od 24. lipnja 1998. ovjerene kod Aljoše Gojanovića, javnog bilježnika u [adresa] po brojem ovjere pod brojem OV-1703/98, proizlazi da tužitelj, kao vlasnik susjedne nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], daje suglasnost tuženiku u postupku izdavanja lokacijske dozvole na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina],

- da iz prijavnog lista, koji je sastavni dio zbirke isprava Z-1191/99, proizlazi da je istim vršen ispravak pogrešno obračunate površine čest. zem. [katastarska čestica], i to na način da se njezina površina umanjuje za 184,00 m2 tako da ubuduće iznosi 1.218,00 m2,

- da iz prijavnog lista koji je sastavni dio zbirke isprava Z-1192/99 proizlazi da je predmetni put već tad bio formiran i da je bio sastavni dio nekretnine darovane tuženiku, da bi površina nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] tada bila 1.218,00 m2 te da je provedbom prijavnog lista dobila novu oznaku čest. zgr. [katastarska čestica],

- da iz prerisa katarskog plana od 22. veljače 1999., koji je sastavni dio iste zbirke isprava, proizlazi da je predmetni put sastavni dio novonastale čest. zgr. [katastarska čestica], ranije čest. zem. [katastarska čestica], da su u to vrijeme međe na terenu bile vidno označene te da sporova nema, da je već tad postojao ogradni zid prema nekretnini tužitelja,

- da iz spisa Općinskog suda posl.br. P-2300/2011 proizlazi da je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja koji traži osnivanje prava služnosti puta (kolnika) u korist povlasne nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u njegovom vlasništvu, a na teret poslužne nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika, da iz spisa istog suda posl. br. P-1051/2016 proizlazi kako je navedena služnost ukinuta jer je izgubila razumnu svrhu,

- da iz skice mjesta očevida od 8. veljače 2019. izrađene po AC, geod., a na koju stranke nisu imale prigovora, proizlazi da predmet spora ima površinu od 291,00 m2, a ogradni zid prema nekretnini tužitelja da je dug 70,7 m, iz čega da proizlazi da tužitelj tražeći da se utvrdi suvlasnikom za 175/280 dijela predmetne nekretnine traži da se utvrdi suvlasnikom za veći dio nego što tvrdi da mu pripada,

- da je pok. otac stranaka, ČCD, tužitelju darovao nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] (sada čest. zgr. [katastarska čestica]), a tuženiku čest. zem. [katastarska čestica] (sada čest. zgr. [katastarska čestica]), obje K. O. [katastarska općina], te da upis prava vlasništva kao takav egzistira u zemljišnim knjigama otkako je zatražen.

8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj nema valjan pravni osnov za stjecanje prava suvlasništva predmetne nekretnine, a posebice kad se isto dovede u vezu s ranijom traženjim tužitelja da se osnuje pravo služnosti u korist nekretnine u njegovom vlasništvu na teret nekretnine u vlasništvu tuženiku, i to baš na dijelu koji je predmet ovog spora. Ogradni zid prema nekretnini u vlasništvu tužitelja (čest. zgr. [katastarska čestica]) da je već bio izgrađen i bio je formiran predmetni put koji je bio sastavni dio darovane nekretnine. Suviše, iz navoda tužitelja proizlazi kako je predmetni put bio formiran i prije nego što je pok. otac njemu darovao njegovu nekretninu čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (1. kolovoza 1971.). Uviđajem na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika utvrđeno je da predmet spora ima površinu od 291,00 m2, a ne 280,00 m2, kako to u tužbenom zahtjevu navodi tužitelj tražeći da se utvrdi suvlasnikom za 175/280. Kraj tako postavljenog tužbenog zahtjeva, te različitih navoda tužitelja o tome koliki je dio svoje nekretnine ustupio radi formiranja puta, je li 2,5 m kako navodi u tužbi ili 3 m kako navodi u stranačkom iskazu, odnosno 1,5 - 2 m kako navodi svjedok ŽC, nije moguće sa sigurnošću utvrditi u kolikom suvlasničkom dijelu bi tužitelj uopće bio suvlasnik predmetne nekretnine, sve da je i tužbeni zahtjev osnovan. Tužitelj da tvrdi da je ustupio točno određeni dio predmetne nekretnine i to onaj koji se nalazi s lijeve strane predmetnog puta oznake A-B-C-D-A, uz nekretninu u njegovom vlasništvu oznake čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u cijeloj dužini po liniji A-B a u širini 2,5 m, dakle tvrdi da je vlasnik točno određenog fizičkog dijela predmetne nekretnine, a traži da se utvrdi suvlasnikom cijele za 175/280 dijela. Člankom 13. stavkom 1. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91 i 92/94, dalje ZOVO), a sad člankom 36. stavkom 1. ZVDSP-a da je propisano da je suvlasništvo pravo vlasništva više osoba na fizički nepodijeljenoj nekretnini u idealnim dijelovima, radi čega osoba koja je vlasnik točno određenog dijela nekretnine ne može istovremeno biti (su)vlasnik idealnog dijela, jer je tom suvlasniku na ime njegovog idealnog dijela već pripao točno određeni dio. Dakle, sve i da je tužitelj stekao dio predmetne nekretnine darovanjem, stekao bi točno određeni dio iste, kakav zahtjev tužitelj ne postavlja, pa je i iz tih razloga tužbeni zahtjev neosnovan, a s obzirom da s tuženikom, kao ni njegovom pravnim prednikom nema nikakav ugovorni odnos kojim bi mu tuženik, odnosno njegov pravni prednik, prenio svoja vlasnička ovlaštenja na predmetnoj nekretnini, to da isti nema nikakvu pravnu osnovu za suvlasništvo, pa da je zahtjev valjalo odbiti.

9. Prijedlog za osiguranje privremenom mjerom radi osiguranja nenovčane tražbine da se ukazuje neosnovanim, a posebice jer je, provedenim uviđajem, u postupku proizašlo kako tužitelj ima izravan pristup njegovoj nekretnini iz [adresa], kojom pristupa južnom dijelu iste te iz [adresa] i južnog dijela nekretnine tužitelja kojim pristupa sjevernom dijelu, stoga da je odlučeno kao u izreci rješenja.

10. Navedena utvrđenja prvostupanjskog suda i zauzeti pravni stav ne može se za sada sa sigurnošću prihvatiti kao pravilan, jer je žalbenim navodim doveden u sumnju.

11. Naime, iz činjeničnih navoda tužbe kao i tijeka postupka proizlazi da tužitelj utvrđenje prava suvlasništva spornog puta traži s osnova dosjelosti, odnosno korištenja istog u određenom vremenskom razdoblju, dok prvostupanjski sud u pobijanoj odluci analizira stjecanje prava suvlasništva spornog puta s osnova darovanja zaključujući da je tuženik darovanjem dobio cijelu nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u sastavu koje je već tada bio formiran sporni put i da između stranaka nije zaključen odgovarajući ugovor za stjecanje tog prava, pa da tužitelj nema valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava suvlasništva spornog puta a posebno kada se isto dovede u vezu s ranijim traženjem tužitelja da se osnuje pravo služnosti u korist nekretnine u njegovom vlasništvu na teret nekretnine u vlasništvu tuženika i to baš na spornom dijelu.

12. Dakle, činjenični osnov predmetnog spora je stjecanje suvlasništva dosjelošću sporne nekretnine što i proizlazi iz sadržaja tužbe te je sud pogrešno postupio kada se nije zadržao na utvrđivanju samo tog činjeničnog osnova za utvrđivanje prava suvlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini.

13. Sud je vezan činjeničnim navodima tužbe te kako je činjenična osnova tužbe od presudnog značaja za individualizaciju tužbenog zahtjeva, a sud prvog stupnja se upustio u ispitivanje drugog činjeničnog supstrata kojeg tužitelj nije istaknuo u tužbi, a to je stjecanje prava suvlasništva s osnova darovanja, niti je tijekom raspravljanja preinačio činjenični osnov tužbe to je sud prekoračio granice odlučivanja o postavljenom tužbenom zahtjevu (čl. 2. ZPP).

14. U konkretnom slučaju ne radi se o različitim pravnim osnovama za koje sud nije vezan temeljem odredbe čl. 186. st. 3. ZPP već o zahtjevu tužitelja za utvrđenje suvlasništva temeljem dosjelosti, činjenični osnov je dosjelost.

15. Dakle, iz navedenog proizlazi da prvostupanjski sud nije odlučio o zahtjevu tužitelja, kako je traženo tužbenim zahtjevom (članak 2. ZPP), slijedom čega je počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 1. toč. 11. ZPP jer u pobijanoj odluci nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama a navedeni razlozi su nejasni i proturječni pa je ostalo i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, slijedom čega je došlo i do pogrešne primjene materijalnog prava.

16. Budući da su ostvareni žalbeni razlozi, valjalo je žalbu tužitelja prihvatiti kao osnovanu i ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, te predmet vratiti sudu na ponovno suđenje, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pozivom na odredbu članka 369. stavak 1. ZPP.

17. U nastavku postupku prvostupanjski sud će otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka i eventualne nerazumljivosti u odnosu na predmetnu česticu te će pravilnom ocjenom izvedenih dokaza utvrditi sve odlučne činjenice i pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelja.

18. S obzirom da je pobijana odluka ukinuta u dijelu koji se odnosi na glavni zahtjev, ukinuta je i odluka o troškovima postupka (točka II. izreke), pa je odluka o troškovima ostavljena za konačnu odluku na temelju odredbe članka 166. stavak 3. ZPP.

Splitu, 12. studenog 2025.

Predsjednica vijeća:

Tihana Pivac