REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2494/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u ostavinskom postupku iza pok. IŽ (sina IŽ), OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođenog **.**.1931., a umrlog **.**.2022., odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije nasljednice JŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Tomo Ljubić, odvjetnik u Zagrebu, protiv rješenja Županijskog suda u Sisku, poslovni broj Gž-1070/2024-3 od 30. prosinca 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj O-8317/2022-21 od 26. kolovoza 2024., u sjednici održanoj 12. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-1070/2024-3 od 30. prosinca 2024. kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj O-8317/2022-21 od 26. kolovoza 2024. jer smatra da su naznačena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi.
2. Naznačena pravna pitanja glase:
„1) Je li odredba članka 224. stavka 2. ZN obvezujuća za sve prigovore kojima nasljednici ospore sadržaj javnih isprava ili je samo selektivno obvezujuća, a ako je selektivno obvezujuća, u kojim slučajevima se ista primjenjuje;
2) Može li nasljednica naslijediti poslovne udjele u trgovačkom društvu koje dulji niz godina ne posluje i samo je formalno upisano u sudski registar, a isto je temeljem zakona trebalo biti brisano po službenoj dužnosti?“.
2.1. Pored toga, predlagateljca smatra i da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljeno ljudsko pravno na pravično suđenje u aspektu prava na obrazloženu odluku i pravu na procesnu ravnopravnost.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije ne udovoljavaju temeljnim pretpostavkama dopustivosti najprije zbog toga što predlagateljica u prijedlogu ne navodi nijedan indikator važnosti primjerice naveden u odredbi članka 385.a stavka 1. ZPP poput neujednačenosti sudske prakse drugostupanjskih sudova ili nepodudarnosti prakse nižestupanjskih sudova s praksom Vrhovnog suda, Suda Europske unije ili Europskog suda za ljudska prava.
4.1. Što se, pak tiče potreba razvoja prava kroz sudsku praksu kao razloga važnosti za dopuštenje revizije, ovaj sud ocjenjuje da sadržaj prijedloga i njegovih priloga ne ukazuju da bi, u skladu s javnom funkcijom revizije, bilo potrebno uskladiti pobijano rješenje s ustaljenom sudskom praksom, niti da bi sudsku praksu bilo potrebno uskladiti sa suvremenim društvenim okolnostima, standardima zaštite ljudskih prava uspostavljenima u praksi europskih ili domaćih sudova ili da postoje drugi razlozi na temelju kojih bi dopuštenjem revizije u odnosu na bilo koje od naznačenih pitanja bila ostvarena javnopravna funkcija revizije koja se očituje u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
5. Prema ocjeni ovog suda, predlagateljica navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinili vjerojatnim ni da joj je tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje u naprijed navedenim aspektima zajamčeno člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 - dalje: Konvencija) te člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 2/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav).
5.1. Naime, odredba članka 6. stavka 1. Konvencije i članka 29. stavka 1. Ustava sadrže određena procesna jamstva, a revizijski sud ocjenjuje da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima svakoj stranci bilo omogućeno izjasniti se o navodima protivne stranke, iznositi činjenice i predlagati dokaze te na taj način ravnopravno sudjelovati u postupku. Iz priloženih nižestupanjskih rješenja je, k tome, razvidno da su sudovi u svojim presudama odgovorili na sve odlučne navode nasljednika. U tom su smislu rješenja sudova detaljno obrazložena ozbiljnim, relevantnim, razboritim i dostatnim razlozima i ne mogu se smatrati arbitrarnima niti očito nerazumnima, a sadržaj prijedloga i njegovih priloga ne ukazuje da je predlagateljica po bilo kojoj osnovi u procesnom smislu u postupku stavljena u neravnopravan položaj, već ukazuje na nezadovoljstvo razlozima koje su sudovi dali za neprihvaćanje njezinih određenih tvrdnji istaknutih u postupku. U takvim okolnostima sadržaj prijedloga ni njegovi prilozi na upućuju na zaključak da predlagateljica nije imala pravično suđenje.
5. Stoga je prijedlog predlagateljice valjalo odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavka 3., 4. i 5. ZPP radi čega je riješeno kao u izreci.
Zagreb, 12. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
