REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Vukovarska cesta 31/III

Poslovni broj: Us I-193/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji toga Suda Jasenki Beker Rupčić, uz sudjelovanje zapisničarke Sabine Branković, u upravnom sporu tužitelja DT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Nemanja Nožinić, odvjetnik u Novoj Gradiški, Gundulićeva 4, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Margaretska 3, Zagreb, OIB: 02958272670, kojeg zastupa opunomoćenica NT, službena osoba, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, koju zastupa opunomoćenica DTJ, mag.iur., radi priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu, 12. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/23-01/803, URBROJ: 338-01-06-05-23-04 od 19. prosinca 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Osijek, Područne službe Slavonski Brod, KLASA: UP/I-502-03/23-02/165, URBROJ: 338-12- 02-23-10 od 10. kolovoza 2023.

1.1. Prvostupanjskim rješenjem tužitelju ozljeda nastala dana 27. travnja 2023. pod dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji, I21.0 nije priznata ozljedom na radu te nisu priznata niti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu.

2. Tužitelj u tužbi navodi da mišljenje Liječničkog povjerenstva nije nepristrano i adekvatno u smislu interdisciplinarnosti pristupa problematici niti utemeljeno na neposrednom pregledu tužitelja, a u davanju predmetnog mišljenja nije bio uključen vještak zaštite na radu, zbog čega je ozljeda po pitanju utjecaja rada na istu ostala lišena stvarnih uzroka, pa tako nisu cijenjene okolnosti načina i uvjeta rada kritičnog dana te druge okolnosti od utjecaja na predmetno ozljeđivanje koje okolnosti ovise o organizaciji samog rada od strane poslodavca. Naime, ocjena stvarnih utjecaja na predmetnu ozljedu je paušalna i utemeljena isključivo na prirodi ozljede koja se pogrešno cijeni kao bolest i opravdava isključivo zdravstvenim okolnostima, odnosno navikama na strani tužitelja. Smatra da tužitelju nije dana mogućnost sudjelovanja u postupku niti je provedeno nepristrano medicinsko vještačenje, odnosno kombinirano vještačenje medicinsko/zaštite na radu. Ističe da se osporavano rješenje oslanja na utvrđenje prvostupanjskog tijela i na očitovanje tužiteljeva poslodavca iz kojeg proizlazi kako tužitelj na poslu, odnosno radnom mjestu nije bio podvrgnut negativnim utjecajima kako sredstava rada, načina rada ili vremenskih uvjeta, iako niti poslodavac ne čini spornim da o okolnostima na strani tužitelja dana 27. travnja 2023. nije obavijestio inspektora zaštite na radu.

2.1. Nadalje, ističe da nalaz Liječničkog povjerenstva samo konstatira da se radi o infarktu miokarda i da je do istoga došlo povodom kronične bolesti ili urođene predispozicije, bez da isto obrazlaže niti se Liječničko povjerenstvo poziva na dokumentaciju. Također, dodaje da upravna tijela nisu isključili uvjete rada i okolnosti radnog mjesta, na koju okolnost je bilo potrebno provesti kombinirano vještačenje. Smatra da je tuženik počinio povredu odredbe članka 8. Zakona o općem upravnom postupku jer nije, kao niti prvostupanjsko tijelo, utvrdio odlučne činjenice svim raspoloživim dokaznim sredstvima propisanim Zakonom o općem upravnom postupku. Predlaže provesti dokazne prijedloge saslušanja stranaka, saslušanja svjedoka, kombinirano vještačenje medicinsko/zaštite na radu, a nakon provedenih dokaznih prijedloga, poništiti osporavano rješenje tuženika, uz naknadu troška upravnog spora.

3. U odgovoru na tužbu, tuženik navodi kako smatra da tužba nije osnovana iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja, a koje u cijelosti ponavlja. Tuženik predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Ističe da je tužitelj raspoređen na rad u Upravu šuma, Podružnicu Nova Gradiška, Šumariju Okučani, na radno mjesto revirnik. Dodaje da je nesporno kako je tužitelj dana 27. travnja 2023., u redovitom radnom vremenu, dok je obavljao uredske poslove u okviru radnog mjesta, doživio infarkt miokarda prednje stijenke (šifra prema MKB-10: I21.0 Akutni transmuralni infarkt miokarda prednje stijenke). Smatra da se pobijano rješenje tuženika temelji na stručno-medicinskom mišljenju nadležnog Liječničkog povjerenstva tuženika kojim je izričito i nesporno utvrđeno da se dijagnoza šifre I21.0 ne može uzročno-posljedično povezati s radom tužitelja za poslodavca dana 27. travnja 2023., pa tako niti priznati ozljedom na radu, i to iz razloga jer akutni infarkt miokarda nije ozljeda nego bolest. Ističe da je tužitelj u vrijeme događaja obavljao uredske poslove, pri čemu nije bio izložen bilo kakvim štetnim utjecajima, poremećajima, nepovoljnim vremenskim uvjetima itd., a niti fizičkom naporu. Osim navedenog, u provedenom postupku utvrđeno je i kako je dan prije predmetnog događaja tužitelj zamijetio nelagodu u prsima i bolove, da je u rizičnoj skupini za nastanak kronične koronarne bolesti obzirom na njegovu, ali i na obiteljsku anamnezu, a da je infarkt miokarda uzrokovan višegodišnjim djelovanjem čimbenika koji su doveli do promjene koronarnih krvnih žila. Iz svega navedenog nedvojbeno proizlazi da bolest tužitelja nije u uzročno-posljedičnoj vezi s njegovim radom kod poslodavca, odnosno obavljanjem djelatnosti na osnovi koje je osiguran u obveznom zdravstvenom osiguranju.

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis, spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu te je proveo dokaz izvođenjem medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku interne medicine - kardiologije, Josipu Vincelju, prof.prim.dr.sc., obzirom da je tužitelj prigovorima u svezi činjenica medicinske naravi doveo u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, a posljedično tome i sumnju u zakonitost osporavanih rješenja.

6. Dana 5. studenog 2025. održana je rasprava na koju je pristupila zamjenica opunomoćenika tužitelja koja je u cijelosti ostala kod navoda iz tužbe, navoda iz podneska od 12. svibnja 2025. u kojem se tužitelj očitovao na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka i postavljenog tužbenog zahtjeva, kao i preostalih predloženih dokaznih prijedloga. Ujedno je zamjenica opunomoćenika tužitelja zatražila trošak upravnog spora prema troškovniku od 5. studenog 2025. u ukupnom iznosu od 4.337,50 EUR. Službena osoba tuženika je ostala kod navoda iz odgovora na tužbu i obrazloženja osporavanog rješenja, kao i svih dosadašnjih očitovanja, dok se protivila izvođenju preostalih predloženih dokaznih prijedloga. Na raspravu nije pristupila uredno pozvana zainteresirana osoba te je ista održana u njezinoj odsutnosti sukladno odredbi članka 91. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24; u daljnjem tekstu: ZUS).

6.1. Na raspravi je stalni sudski vještak usmeno izložio nalaz i mišljenje (članak 82. ZUS-a) na kojoj raspravi je strankama dana mogućnost o istome se očitovati sukladno odredbi članka 6. stavka 1. i članka 49. ZUS-a.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema odredbi članka 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj: 80/13., 137/13., 98/19., 33/23., u daljnjem tekstu: Zakon), ozljedom na radu prema ovome Zakonu smatra se: 1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima; 2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju; 3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju; 4. ozljeda, odnosno bolest iz točaka 1. i 2. ovoga članka koja nastane kod osigurane osobe u okolnostima iz članka 16. ovoga Zakona.

9. Ozljedom na radu, u smislu ovoga Zakona, ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog: 1. skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.), 2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.), 3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti, 4. atake kronične bolesti, 5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest (članak 67. Zakona).

10. Odredbom članka 36. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti („Narodne novine“, broj: 75/14., 154/14., 79/15., 139/15., 105/16., 40/17., 66/17., 109/17., 132/17., 119/18., 41/19., 22/20., 39/20., 2/22., u daljnje tekstu: Pravilnik) propisano je da se ozljeda na radu može priznati osiguraniku iz članka 7. stavka 4. Zakona te osiguranoj osobi iz članka 16. Zakona kod kojih je došlo do ozljeđivanja, odnosno bolesti u smislu članka 66. Zakona.

11. Ozljeda na radu neće se priznati osiguranoj osobi iz članka 36. ovog Pravilnika u slučajevima iz članka 67. Zakona (članak 37. Pravilnika).

12. Iz spisa upravnog postupka razvidno je da je tužitelj 8. svibnja 2023. podnio zahtjev za priznavanje ozljede na radu u svezi događaja ozljeđivanja pretrpljenog na poslu dana 27. travnja 2023.

13. Nadalje, prvostupanjsko tijelo zatražilo je od tužiteljeva poslodavca Hrvatske šume d.o.o., Zagreb očitovanje na što se isti očitovao da prijava ozljede na radu nije podnesena jer je utvrđeno da tužitelj nije pretrpio ozljedu, već bolest koja nije u uzročno-posljedičnoj vezi s poslovima opisa njegova radnog mjesta.

14. Također, zatraženo je i očitovanje od tužiteljevog izabranog doktora opće/obiteljske medicine te se ZT, dr.med., pisano očitovala kako se tužitelj javio u ordinaciju dana 2. svibnja 2023. s otpusnim pismom kardiologije Opće bolnice Slavonski Brod u kojem mu je postavljena dijagnoza I21.0 radi propisivanja daljnje terapije te da nije upoznata sa zahtjevom za priznavanje ozljede na radu.

15. U provođenju postupka zatraženo je stručno-medicinsko mišljenje Liječničkog povjerenstva Zavoda koje je svojim nalazom, mišljenjem i ocjenom KLASA: UP/I- 502-03/23-02/165, URBROJ: 338-14-45-23-9 od 10. kolovoza 2023. utvrdilo da se ne može uspostaviti uzročno-posljedična veza između dijagnoze I21.0 i poslova koje je tužitelj obavljao za poslodavca dana 27. travnja 2023.

16. Stoga je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Osijek, Područna služba Slavonski Brod donijela rješenje KLASA: UP/I-502-03/23-02/165, URBROJ: 338-12-02-23-10 od 10. kolovoza 2023. kojim tužitelju ozljeda nastala dana 27. travnja 2023. pod dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji, I21.0 nije priznata ozljedom na radu.

17. Tuženik je u drugostupanjskom postupku, a sukladno odredbi članka 19. stavka 2. Pravilnika o ovlastima, obvezama i načinu rada liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje („Narodne novine“, broj: 8/15, 17/15., 41/15., 104/17. i 34/18.) zatražio stručno medicinsko mišljenje liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda koje je svojim nalazom, mišljenjem i ocjenom KLASA: UP/II-502-03/23-01/803, URBROJ: 338-01-10-04-23-03 od 18. prosinca 2023. potvrdilo nalaz, mišljenje i ocjenu Prvostupanjskog liječničkog povjerenstva. Naime, isti ocjenjuju da se dijagnoza šifre prema MKB-10 klasifikaciji, I21.0 (Akutni transmuralni infarkt miokarda prednje stijenke) ne može uzročno-posljedično povezati s predmetnim događajem od 27. travnja 2023. niti priznati ozljedom na radu obzirom na mehanizam njezinog nastanka te iz razloga jer akutni infarkt miokarda nije ozljeda, već bolest.

18. Kao što je već navedeno, imajući u vidu navode tužbe iz kojih je razvidno da su u konkretnom slučaju između stranaka prvenstveno sporne činjenice medicinske naravi Sud je, s ciljem potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, usvojio dokazni prijedlog tužitelja te je odredio izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku interne medicine - kardiologije, Josipu Vincelju, prof.prim.dr.sc., rješenjem ovoga Suda poslovni broj: Us I-193/2024-8 od 5. veljače 2025.

19. Slijedom toga, vještak prof.prim.dr.sc. Josip Vincelj je 14. travnja 2025. u sudski spis dostavio svoj nalaz i mišljenje iz kojega u bitnome proizlazi da je tužitelju 27. travnja 2023. na radnom mjestu pozlilo te ga je hitna pomoć prevezla u OB Slavonski Brod u kojoj je hospitaliziran od 27. travnja 2023. do 28. travnja 2023. radi akutnog koronarnog sindroma - akutnog infarkta miokarda prednje stijenke s elevacijom ST-spojnice (STEMI), podvrgnut je invazivnoj kardiološkoj obradi (koronarografiji) i intervencijskom zahvatu primarnoj perkutanoj koronarnoj intervenciji (pPCI) na trombotski okludiranoj LAD uz implantaciju jednog stenta (DES- engl. drug eluting stent). Od dosadašnjih bolesti navedene su šećerna bolest, hiperlipidemija, pušenje, pozitivna obiteljska anamneza za koronarnu bolest srca i visoki krvni tlak RR 160/106 mmHg. Tijek liječenja bio je bez komplikacija. Dana 28. travnja 2023. premješten je u OB Nova Gradiška radi daljnjeg liječenja, liječen je do 1. svibnja 2023. U otpusnom pismu OB Nova Gradiška, uz već navedene dijagnoze, pridodana je pretilost i stenoza desne karotidne arterije. Tijek liječenja bio je bez komplikacija. Čimbenici rizika za koronarnu bolest srca i infarkt miokarda kao jednu od manifestacija koronarne bolesti jesu: arterijska hipertenzija, šećerna bolest, hiperlipidemija, pušenje duhanskih proizvoda, prekomjerna tjelesna težina, dob, spol, pozitivna obiteljska anamneza za koronarnu bolest srca, tjelesna neaktivnost i psihološki stres. Mehanizam nastanka akutnog infarkta miokarda u predmetnom slučaju je sljedeći: tužitelj ima ustanovljene brojne čimbenike rizika za koronarnu bolest srca koji uzrokuju aterosklerotske promjene na krvnim žilama pa tako i na koronarnim arterijama, dolazi do nastanka zadebljanja tj. plakova na unutrašnjoj stijenci koronarne arterije zbog čega dolazi do suženja žile i do otežane opskrbe krvlju srčanog mišića. Nastanak koronarne bolesti srca traje više godina u osoba sa čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, a u kojih nije liječenjem i promjenom loših životnih navika došlo do uklanjanja čimbenika rizika koji su promjenjive naravi. U takvih osoba tijekom života vrlo vjerojatno će nastati neki od neželjenih kardiovaskularnih ili cerebrovaskularnih događaja. U predmetnom slučaju došlo je do neželjenog kardiovaskularnog događaja - akutnog infarkta miokarda. Nastala je ruptura plaka, nakupljanje trombocita i stvaranja tromba u ogranku lijeve koronarne arterije (LAD) koji je u potpunosti okludirao tj. zatvorio krvnu žilu i uzrokovao prekid cirkulacije krvi u srčani mišić (miokard) i nastanak infarkta miokarda prednje stijenke (opskrbnog područja (LAD)). Na koronarografiji je ustanovljena trombotski okludirana LAD i rubne aterosklerotske promjene na desnoj koronarnoj arteriji i na cirkumfleksnoj arteriji (Cx). U OB Nova Gradiška ustanovljena je stenoza desne karotidne arterije. Znači, kod tužitelja su dokazane aterosklerotske promjene na koronarnim arterijama (LAD, RCA, Cx) i na karotidnoj arteriji.

19.1. Vještak ističe da je tužitelj dana 27. travnja 2023. na radnom mjestu kod poslodavca Hrvatske šume d.o.o. doživio akutni infarkt miokarda. Temeljem svega navedenog, bolest tj. oštećenje zdravlja kod tužitelja po dijagnozi šifre prema MKB- 10 klasifikaciji: I21.0 zbog koje je uspješno liječen u OB Slavonski Brod i u OB Nova Gradiška ne može se uzročno-posljedično povezati s događajem od 27. travnja 2023. u vrijeme radnog odnosa kod poslodavca Hrvatske šume d.o.o. Predmetna bolest kod tužitelja ne može se priznati ozljedom na radu u smislu članka 66. Zakona i članka 36. Pravilnika. Naime, u kliničkoj praksi, u stručnoj i znanstvenoj medicinskoj literaturi nema podataka o tome da bi uredski posao mogao uzrokovati akutni infarkt miokarda. Poslodavac navodi da je tužitelj 27. travnja 2023. obavljao uredske poslove u okviru opisa poslova svoga radnog mjesta, pri čemu nije bio izložen bilo kakvim štetnim utjecajima sredstava i načina rada, vremenskih uvjeta, kao niti bilo kakvim poremećajima u radnom procesu. Prema tome, akutni infarkt miokarda koji je kod tužitelja dijagnosticiran 27. travnja 2023. nije uzrokovan poslovima i radnim zadacima koje je obavljao toga dana kod poslodavca.

19.2. Vještak zaključuje da su Liječnička povjerenstva Zavoda pravilno utvrdila da se dijagnoza šifre prema MKB-10 klasifikaciji I21.0 Akutni infarkt miokarda ne može uzročno-posljedično povezati s poslovima koje je osiguranik obavljao za poslodavca dana 27. travnja 2023. godine, niti priznati ozljedom na radu s obzirom na mehanizam nastanka bolesti. Naime, akutni infarkt miokarda je bolest, a ne ozljeda.

20. Tuženik uz podnesak od 22. travnja 2025. dostavlja očitovanje Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda koje je u cijelosti suglasno s nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka.

21. Tužitelj u podnesku od 12. svibnja 2025. osporava nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka u cijelosti jer vještak paušalno iznosi kako uredski posao nije uzrok infarkta miokarda, zanemarujući uzročno-posljedičnu vezu između naravi posla i zdravstvenih stanja kojih je posljedica infarkt miokarda. Ističe da se vještak ne očituje jesu li hipertenzija, šećerna bolest i psihološki stres kao stanja koja predstavljaju ozbiljan rizik za nastup infarkta miokarda prirodna posljedica uvjeta i naravi samog radnog mjesta, odnosno uredskog posla. Smatra da na navedeno vještak nije niti mogao odgovoriti uslijed nepostojanja interdisciplinarnosti u pristupu, odnosno pristupa problematici iz perspektive zaštite na radu. Tužitelj je također stajališta kako sjedilački rad povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, dok vještak ističe kako ne postoji veza između takvog načina rada i infarkta miokarda. S druge strane, takav način rada vještak propušta obrazložiti u kontekstu uzročno-posljedične veze sa zdravstvenim stanjem koje uobičajeno dovodi do infarkta miokarda, a koje zdravstveno stanje tužitelja vještak u nalazu konstatira. Dakle, tužitelj je stajališta da je vještačenje manjkavo i nepotpuno te proturječno, zbog čega predlaže Sudu pozvati vještaka da na ročištu iznese nalaz i mišljenje, isti pojasni i otkloni ukazane proturječnosti, podredno da se provede novo kombinirano vještačenje.

22. U postupku usmenog izlaganja nalaza i mišljenja, na ročištu održanom 5. studenog 2025., vještak je naveo da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja te je, u odnosu na navode, pitanja i prigovore tužitelja iz podneska od 12. svibnja 2025. izjavio da je detaljno obrazložio stanje tužitelja te dijagnoze, bolesti i stanja koje tužitelj ima i koje su mogle dovesti do akutnog infarkta miokarda. Što se tiče čimbenika rizika za infarkt miokarda, to su šećerna bolest, arterijska hipertenzija, hiperlipidemija tj. povišena masnoća u krvi, pušenje duhanskih proizvoda, prekomjerna tjelesna težina i pozitivna obiteljska anamneza, a sve to je prisutno kod tužitelja, dok iz stručne i znanstvene literature proizlazi da će osobe sa tolikim brojem čimbenika rizika vjerojatno u budućnosti dobiti neku kardiovaskularnu bolest. Također je dodao da tjelesna neaktivnost ima utjecaj na razvoj koronarne bolesti srca, ali ona nije razlog infarkta te da sjedeći odnosno uredski posao koji obavlja tužitelj ne može biti uzrok infarkta, ali može pripomoći da se koronarna bolest ranije razvije.

22.1. Zamjenica opunomoćenika tužitelja stavila je primjedbu na iskaz vještaka što se tiče sjedilačkog načina rada jer, kako je i vještak naveo, on povećava rizik od kardiovaskularne bolesti, što bi se moglo uzročno-posljedično povezati sa zdravstvenim stanjem tužitelja, pri čemu su onda hipertenzija, šećerna bolest i psihološki stres zapravo doveli do infarkta miokarda.

23. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka, kao i njegovo očitovanje na raspravi, obzirom da su sačinjeni vrlo detaljno opisujući svu priloženu medicinsku dokumentaciju u spisu predmeta, kao i tijek bolesti te je predmetni nalaz dan u skladu s pravilima struke, sukladno medicinskoj dokumentaciji, dok je svojim očitovanjem otklonio iznesene prigovore tužitelja.

24. Naime, sudski vještak se vrlo decidirano izjasnio da se dijagnoza šifre prema MKB-10 klasifikaciji I21.0 Akutni infarkt miokarda ne može uzročno-posljedično povezati s poslovima koje je tužitelj obavljao za poslodavca dana 27. travnja 2023. niti priznati ozljedom na radu obzirom da je akutni infarkt miokarda bolest, a ne ozljeda.

25. Stoga je Sud na raspravi održanoj dana 5. studenog 2025. sukladno odredbi članka 93. stavka 2. ZUS-a odbio dokazne prijedloge tužitelja za saslušanje stranaka, saslušanje svjedoka i provođenje (kombiniranog) vještačenja i po vještaku zaštite na radu, pri tome imajući u vidu i odredbu članka 8. ZUS-a kojom je, između ostaloga, propisano da će Sud upravni spor provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova (načelo učinkovitosti).

26. Nakon ovako sačinjenog nalaza i mišljenja od strane stalnog sudskog vještaka razvidno je da je putem provedenog vještačenja utvrđeno istovjetno činjenično stanje, kao i putem ovlaštenih vještaka u upravnom postupku. Dakle, u ovoj upravnoj stvari provedena su tri vještačenja u kojima su vještaci suglasni u svojoj ocjeni da zatražena dijagnoza šifre prema MKB-10 klasifikaciji I21.0 Akutni infarkt miokarda ne može smatrati ozljedom na radu obzirom da je akutni infarkt miokarda bolest, a ne ozljeda te se ne može uspostaviti uzročno-posljedična povezanost između zatražene dijagnoze i poslova koje je tužitelj obavljao za poslodavca dana 27. travnja 2023.

27. Slijedom navedenog, Sud je ocijenio kako je pravilna ocjena prvostupanjskog tijela, odnosno tuženika, kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje zadobivene ozljede dijagnoze prema MKB-10: I21.0 ozljedom na radu u smislu odredbe članka 66. Zakona.

28. Tužitelj svojim navodima nije Sud doveo u dvojbu u pogledu medicinskih utvrđenja iz predmetnih nalaza i mišljenja, već iznosi svoja stajališta u svezi zadobivene ozljede te da mu ista treba biti priznata ozljedom na radu. Pri tome valja reći da se ovdje radi o činjeničnim pitanjima medicinske naravi, koja su prije svega u nadležnosti vještaka liječnika, koji su u konačnici zaključili da se zatražena dijagnoza šifre prema MKB-10 klasifikaciji I21.0 Akutni infarkt miokarda ne može smatrati ozljedom na radu obzirom da je akutni infarkt miokarda bolest, a ne ozljeda te se ne može uspostaviti uzročno-posljedična povezanost između zatražene dijagnoze i poslova koje je tužitelj obavljao za poslodavca dana 27. travnja 2023.

29. Slijedom svega navedenog, kako je osporavano rješenje doneseno na temelju mjerodavne stručne prosudbe, na način i u postupku propisanim zakonom, a koja mjerodavna stručna prosudba je potvrđena i od strane stalnog sudskog vještaka u ovom upravnom sporu, Sud ne nalazi osnove za ocjenu da bi osporavano rješenje bilo utemeljeno na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, odnosno pogrešnoj primjeni materijalnog prava te je stoga na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, odnosno odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

30. Odlučujući o zahtjevu za naknadu troškova upravnog spora, Sud je odluku utemeljio na odredbi članka 147. stavku 1. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

30.1. Budući da je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom, sam snosi sve troškove upravnoga spora u skladu s odredbom članka 147. stavka 1. ZUS-a te je stoga zahtjev za naknadu troška upravnoga spora, odnosno zastupanja po opunomoćeniku odbijen i odlučeno je kao u izreci presude pod točkom II.

31. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Osijeku 12. studenog 2025.

Sutkinja

Jasenka Beker Rupčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Tužitelju, po opunomoćeniku

2. Tuženiku

3. Zainteresiranoj osobi