REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4127/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari 1. predlagatelja AŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. predlagatelja KŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. predlagateljice IŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 4. predlagateljice ŽŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Jasna Matičević, odvjetnica u Zagrebu, radi upisa zabilježbe pokretanja postupka, odlučujući o prijedlogu 1. - 4. predlagatelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zadru broj Gž Zk-12/2025-2 od 19. svibnja 2025., kojom je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Z-34690/2024-7 od 14. siječnja 2025., na sjednici održanoj 12. studenog 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povrede temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1.1. Predlagatelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zadru broj Gž Zk-12/2025-2 od 19. svibnja 2025., kojom je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Z-34690/2024-7 od 14. siječnja 2025., postavljajući tri pitanja koja drže važnim za rješenje spora, ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:
„1. Da li drugostupanjski sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka kada u obrazloženju rješenja nije ocijenio žalbene navode koji su bili odlučni za suđenje?
2. Je li postupak čiji je predmet pobijanje odluke o kojoj ovisi mogućost stvarnopravnog raspolaganja nekretninom vrsta postupka koja može biti predmet zabilježbe pokretanja u smislu odredbe čl. 90. ZZK?
3. Je li odluka o kojoj ovisi valjanost pravog posla, koji pravni posao predstava osnov upisa u zemljišnu knjigu, može biti predmet zabilježbe spora u smislu odredbe čl. 90. ZZK?“.
1.2. Kao razlog zbog kojeg pitanja smatraju važnima za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, predlagatelji navode da u odnosu na prvo postavljeno pravno odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse revizijskog suda dok u odnosu na treće postavljeno pravno pitanje još nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
1.3. Predlagatelji su naveli da su im povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14 - dalje: Ustav), sadržana i u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17) - pravo na pravično suđenje (čl. 29. Ustava) te pravo vlasništva, imovine (članak 1. Protokola 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda).
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije nije riječ o važnim pravnim pitanjima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
3.1. Naime, postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj sud je ocijenio da pravna pitanja koja su predlagatelji postavili u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3.2. Prvo postavljeno pravno pitanje polazi od pogrešne pretpostavke da drugostupanjski sud nije ocijenio sve žalbene navode odlučne za suđenje. Žalitelji u svom prijedlogu, u bitnome, ponavljaju razloge iznesene u žalbi, a drugostupanjski sud je prilikom donošenja odluke cijenio sve činjenice i okolnosti važne za donošenje odluke.
3.3. U odnosu na drugo i treće pitanje pobijana presuda ne odstupa od ustaljene sudske prakse i pravnih shvaćanja izraženih u odlukama ovog suda (Rev-1332/2024- 2 od 12. studenog 2024. i dr.), a nije riječ niti o pitanjima u odnosu na koje bi bilo potrebno preispitati ustaljenu sudsku praksu (tako i ovaj sud u Rev-2442/2021 od 15. studenog 2023., Revd-3149/2023 od 17. listopada 2023. i dr.).
4.1. Nadalje, prema ocjeni ovog suda predlagatelji navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu učinili vjerojatnim da su im tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a kako to tvrde u prijedlogu za dopuštenje revizije (točka 1.3.). To stoga što je u postupku pred nižestupanjskim sudovima predlagateljima bilo omogućeno da iznesu sve činjenice i žalbene navode koje smatraju relevantnima za rješavanje ove pravne stvari i na taj način ravnopravno sudjeluju u postupku. U svojoj je odluci drugostupanjski sud odgovorio na sve odlučne žalbene navode, donesena odluka je dostatno obrazložena te su izneseni relevantni i uvjerljivi razlozi za ocjenu o osnovanosti prijedloga pa se odluka ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Stoga, ništa ne upućuje na zaključak da predlagatelji nisu imali pravično suđenje niti da bi bili dovedeni u neravnopravan položaj po bilo kojoj osnovi, a činjenica da predlagatelji nisu zadovoljni tumačenjem i primjenom materijalnog prava od strane suda i posljedično ishodom spora ne dovodi do povrede prava na pravično suđenje.
4.2. Što se tiče pritužbe koja se odnosi na navodnu povredu prava vlasništva zajamčenog čl. 48. Ustava RH odnosno prava na mirno uživanje imovine zajamčenog čl. 1. Protokola 1. uz EKLJP, ovaj sud smatra da se odluke nižih sudova, temelje na jasnoj odredbi Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22 i 127/24 - dalje: ZZK), konkretno čl. 90. i da su stoga zakonite. Navedena odredba jasno određuje da je zabilježba pokretanja postupka upis kojim se čini vidljivim da je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige, a za koji se ne može upisati zabilježba spora. Međutim u ovom sporu predlagatelji su predložili da se zabilježi pokretanje postupka u kojem tužbeni zahtjev nije određen na način koji bi za posljedicu imao određivanje upisa u zemljišnu knjigu jer se radi o sporu na utvrđenje da ugovor o kupoprodaji nije nastao i da ne proizvodi pravne učinke. Ništa ne ukazuje da su u danim okolnostima niži sudovi primijenili tu odredbu na način koji bi doveo do povrede prava vlasništva predlagatelja odnosno njihovog prava na mirno uživanje imovine. Kako, dakle, predlagatelji nisu učinili vjerojatnim da im je u postupku pred nižim sudovima bilo povrijeđeno pravo vlasništva odnosno pravo na mirno uživanje imovine, prijedlog za dopuštenje revizije je trebalo odbaciti kao nedopušten.
5. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga predlagatelja za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP - zbog pravnih pitanja koje predlagatelji smatraju važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava - valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i. 2. ZPP, odlučiti kao pod stavkom I. izreke, dok je u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP - u pogledu pozivanja na povrede temeljnih prava zajamčenih Ustavom i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda - valjalo na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 12. studenog 2025.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Ante Perkušić
