Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29 A
Gž-2343/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Marka Pribisalića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Mirjane Rubić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja JU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Siniši Katuši, odvjetniku u Zadru, protiv tuženice ĆU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Klaudiji Šopić, odvjetnici u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru broj P-1741/2021 od 1. kolovoza 2025., na sjednici vijeća održanoj 12. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e :
Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru broj P-1741/2021 od 1. kolovoza 2025. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Utvrđuje se da je tužitelj JU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao valjanu osnovu za stjecanje prava vlasništva na nekretninama položenim u k. o. [katastarska općina] i označenim kao kat. čest. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u naravi predstavlja pašnjak, površine 96 m2 i kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja vrt, površine 1467 m2, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to za 2/10 dijela, a što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, izvrši prijenos prava vlasništva na navedenim nekretninama na svoje ime i za 2/ dijela, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženika ĆU, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.156,18 EUR-a. u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti odluke o troškovima, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja odluke o troškovima do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena."
2.Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijela tuženica, pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukinu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3.Na žalbu je odgovoreno.
4. Žalba tuženice je osnovana.
5. Predmet spora je utvrđenje da je tužitelj stekao valjanu osnovu za stjecanje prava vlasništva na nekretninama položenim u k. o. [katastarska općina] i označenim kao kat. čest. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja pašnjak, površine 96 m2 i kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja vrt, površine 1467 m2, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to za 2/10 dijela, a što da je tuženica dužna priznati i trpjeti da tužitelj na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, izvrši prijenos prava vlasništva na navedenim nekretninama na svoje ime, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženice.
6. Prema odredbi članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/08 i 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15, 94/17, u daljnjem tekstu: ZV), pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, nasljeđivanjem ili na temelju zakona. Pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.
7. Iz zk uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je tuženica upisana kao suvlasnica za 8/10 dijela na [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ŠU kao suvlasnik za 2/10 dijela.
8. Tužitelj tužbeni zahtjev temelji na Ugovoru o darovanju od 12. svibnja 2020. koji je sklopljen između RU, kao darovatelja, i tužitelja JU, kao obdarenika, kojim ugovorom darovatelj svom rođaku, sinu bratića ŠU daruje 2/10 idealnog dijela izvanknjižnog vlasništva predmetnih nekretnina, te je ugovoreno da obdarenik na dan sklapanja tog ugovora stupa u suposjed darovanih nekretnina.
9. Iz povijesti posjedovanja za predmetne nekretnine proizlazi da je od 1937. na čest. stare izmjere 1876 od koje su nastale predmetne nekretnine posjednikom bio evidentiran ČU pok. J, te tako ostaje do prve revizije 1955. kada se na čest. 1/30 posjednikom evidentira mjesni narodni odbor, a na čest. 130/1 NU, Tomin, a 1971. iza smrti AU se evidentira posjednikom ĐU udova NU. 2013. na temelju zk podataka dolazi do promjene evidencije posjednika na predmetnim nekretninama i to DU, a 2020. DU za 8/10 i ŠU i ŠU Ć svaki za 2/10 dijela. 2021. na dijelu ŠU i Ć evidentira se JU. Iz rješenja o nasljeđivanju koje je doneseno iza smrti JU NU proizlazi da je istog naslijedila supruga JU ĐU.
10. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka prvostupanjski sud zaključuje da je utvrđeno da je tužitelj pravo vlasništva predmetnih nekretnina stekao temeljem darovanja, a što proizlazi iz priloženog ugovora o darovanju iz kojeg je razvidno da mu je predmetne nekretnine darovao rođak RU **.**.2020., a iz kojeg ugovora o darovanju proizlazi da je tužitelj danom potpisivanja tog ugovora stupio u posjed predmetnih nekretnina.
11. Nadalje, prvostupanjski sud utvrđuje da prednik tuženice u odnosu na predmetne nekretnine nije bio savjestan i pošten posjednik pa samim tim to nije ni tuženica koja je njegova kćerka, a to što se prednik tuženice DU obraćao tužitelju radi prodaje njegovog suvlasničkog udjela na predmetnim nekretninama po mišljenju prvostupanjskog suda u konkretnom slučaju nedvojbeno da je da DU nije savjestan i pošten posjednik jer da se sigurno ne bi obraćao tužitelju radi prodaje njegovog suvlasničkog udjela na predmetnim nekretninama.
12. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka prvostupanjski sud zaključuje da iz priloženih isprava proizlazi da je tužitelj temeljem ugovora o darovanju stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava suvlasništva na predmetnim nekretninama za udio od 2/10 dijela, kao i da je darovatelj predmetnu nekretninu stekao u vlasništvo od svojih prednika, od svojeg oca, a ovaj od svog oca nasljeđivanjem te tužbeni zahtjev prihvaća kao osnovan.
13. Međutim, suprotno zaključku prvostupanjskog suda iz dokaza izvedenih tijekom postupka ne proizlazi pravni slijed između darovatelja RU i njegovih pravnih prednika u pogledu stjecanja predmetnih nekretnina za koje je s tužiteljem sklopio Ugovor o darovanju od 12. svibnja 2020. niti je darovatelj RU uknjižen kao suvlasnik predmetnih nekretnina. U tom Ugovoru o darovanju se navodi da je darovatelj RU izvanknjižni suvlasnik za 2/10 idealnog dijela predmetnih nekretnina koje daruje tužitelju, na formalnom dijelu nevlasnika prednika tuženice SU. Nadalje, iako se u predmetnom Ugovoru navodi da sklapanjem ugovora obdarenik stupa u suposjed darovanog dijela predmetnih nekretnina iz dokaza izvedenih tijekom postupka to ne proizlazi. U takvoj pravnoj situaciji ugovor o darovanju bez prave predaje nekretnina u suposjed je trebao biti sklopljen u formi javnobilježničkog akta ili ovjerovljene solemnizirane privatne isprave u smislu odredbe članka 53. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu. Pored navedenog u izreci presude su počinjene i gramatičke pogreške posebno u dijelu koji se odnosi na uknjižbu i brisanje suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina.
14. Kako prvostupanjski sud nije utvrdio sve pravno relevantne činjenice vezane za predmet spora, žalbeni razlozi i navodi tuženice su osnovani jer prvostupanjski sud nije pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje bitno za predmet spora, niti je pravilno primijenio materijalno, u smislu odredbi članka 355. i članka 356. ZPP-a
15. Radi toga je, temeljem odredbe članka 370. ZPP-a, prvostupanjska presuda ukinuta i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje s tim da prvostupanjski sud u ponovnom postupku raspravi sporna pitanja na koja je ukazao drugostupanjski sud.
Split, 12. studenoga 2025.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Marko Pribisalić
