REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4470/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić- Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Jure Grbavac, odvjetnik u Splitu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Splitu posl. broj Gž- 481/2025-3 od 7. srpnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu posl. broj P-2158/2020-25 od 5. prosinca 2024., u sjednici održanoj 12. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u odnosu na pravna pitanja se odbija.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi, u smislu članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 , 114/22 i 155/23 dalje: ZPP), a smatra da mu reviziju treba dopustiti i na temelju stavka 2. toga članka zato što mu je, prema njegovom mišljenju, povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 14..stavkom 2 i čl. 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 dalje: Ustav) i člankom 6. stavkom 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 - dalje: Konvencija).
2. Tužitelj je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavio tri pitanja koja glase:
"1. Ako jedna stranka u žalbi tvrdi da sud nije presudio sukladno dokazima iz spisa, odnosno da je obrazloženje kontradiktorno stanju spisa, je li to žalba u pogledu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja ili je pak žalba iz razloga propisanog u članku 354. stavku 2. točki 11. ZPP-a?
2. Ako sud ne upozori stranke da prvostupanjski postupak provodi po pravilima koja su propisana za spor male vrijednosti (načelo otvorenog pravosuđenja), te povrh toga kroz cijelu proceduru NE primjenjuje odredbe ZPP-a o tzv. maličnim sporovima, može li drugostupanjski sud predmet sagledati kroz prizmu pravila o tzv. maličnim sporovima, odnosno odbiti žalbu iz razloga što se presuda ne može pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja?
3. Ako je predmet tužbe novčano potraživanje manje od 1.320,00 €, ali se tiče određenih pravnih odnosa u pogledu nekretnina (npr. prekomjerno ograničenje prava vlasništva od strane države kao kod slučaja „Statileo“), koje predstavljaju prethodno pitanje, može li to biti spor male vrijednosti (neovisno o visini predmeta spora) ili je riječ o sporovima iz članka 459. ZPP-a: “Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, prema odredbama ove glave, sporovi o nekretninama, sporovi iz radnih odnosa koje je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu i sporovi zbog smetanja posjeda?".
4. Tuženica nije odgovorila na prijedlog za dopuštenje revizije.
5. Prijedlog za dopuštenje je djelomično neosnovan, a djelomično nedopušten.
6. Polazeći od odredbe čl. 387. ZPP i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće je ocijenilo da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava u sudskoj praksi.
7. Revizijski sud je ocijenio da prvo postavljeno pravno pitanje zbog kojeg je podnesen prijedlog za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer iako je tužitelj formalno naveo da podnosi žalbu na drugostupanjsku presudu iz svih zakonskih razloga, on u žalbi ne obrazlaže da se oni odnose na žalbeni razlog propisan u članku 354. stavak 2. točka 11. ZPP, kako to tvrdi tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije.
8. U odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje, ovaj sud je ocijenio da nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer u samoj žalbi niti nije jasno navedeno zbog kojih žalbenih razloga se ona podnosi odnosno da li se podnosi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a zbog kojeg razloga se u tzv. maličnim sporovima prvostupanjska presuda niti ne može pobijati. Naime, u pobijanoj odluci sud je utvrdio da se radi o sporu male vrijednosti, pa da se slijedom toga prvostupanjska presuda može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti,a da to znači da se ne može pobijati zbog žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno činjeničnog stanja. Drugostupanjski sud je ispitujući pobijanu presudu utvrdio da ne postoji bitna povreda parničnog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti, pa žalbu nije odbio s obrazloženjem da se ne može pobijati zbog žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno činjeničnog stanja.
9. Treće postavljeno pravno pitanje, ovaj sud je ocijenio da nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer u odluci na koju se tužitelj poziva kao razlog važnosti nije slična ili podudarna činjenična i pravna situacija kao u pobijanoj odluci.
10. Slijedom navedenog, nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP riješio kao pod točkom I. izreke.
11. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP koji tužitelj podnosi zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom (poglavito povrede na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava) i čl. 6 Konvencije, valja reći da tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu nekom osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno Ustavom zajamčeno pravo na zakonito i pravično suđenje te pravo na obrazloženu odluku kao i pravo na jednakost svih pred zakonom. Nižestupanjske odluke su obrazložene, sadrže dostatne i relevantne razloge i ne mogu se po ocjeni ovoga suda smatrati arbitrarnima niti očito nerazumnima, pa slijedom navedenog nije učinjeno vjerojatnim da bi zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
12. U opisanim okolnostima tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje pa je zato njegov prijedlog temeljen na citiranoj odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP-a valjalo riješiti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 12. studenoga 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
