Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2956/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog Suda: Nediljka Bobana, predsjednika vijeća, Karmen Novak Hrgović i Davorka Kučana, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Marcele Soljačić Prester kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ČN, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj: 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 89/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Općine Viškovo, Jedinstvenog upravnog odjela Klasa: 340-01/23-02/915, Urbroj: 2170-35-07/08-23-2, protiv presude Općinskog suda u Rijeci, od 12. veljače 2024., broj: Pp-2949/2023-3, na sjednici vijeća održanoj 12. studenoga 2025. godine,

p r e s u d i o j e:

Odbija se žalba ovlaštenog tužitelja Općine Viškovo, Jedinstvenog upravnog odjela Klasa: 340-01/23-02/915, Urbroj: 2170-35-07/08-23-2, kao neosnovana i potvrđuje se pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, oslobođen je optužbe temeljem članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona, okrivljenik ČN, da bi na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s obrazloženjem da je sud u povodu prigovora okrivljenika ispitao pobijani obavezni prekršajni nalog, te je po službenoj dužnosti našao da u činjeničnom opisu obaveznog prekršajnog naloga – sada optužnog prijedloga, nedostaje bitno obilježje djela, odnosno konstitutivni elemenat koji čini biće djela iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i to podatak o vlasništvu vozila za koje se okrivljenik trebao očitovati, odnosno dostaviti vjerodostojni podatak o vozaču predmetnog vozila.

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio ovlašteni tužitelj Općina Viškovo, Jedinstveni upravni odjel, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, jer da u činjeničnom opisu se ne nalazi naznaka da je okrivljenik vlasnik vozila, ali da navedeno jasno i nedvojbeno proizlazi iz spisa predmeta – izvještaja o počinjenom prekršaju. U prilog svojih tvrdnji dostavljaju uz žalbu sudsku praksu u odnosu na predmetni prekršaj, iz koje proizlazi da je Općinski sud u Rijeci u više predmeta donio osuđujuće presude u kojima je podatak o vlasništvu vozila proizašao iz izvještaja o počinjenom prekršaju.

3. Žalitelj predlaže da se iz žalbenih razloga, žalba prihvati.

4. Žalba nije osnovana.

5. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/2022) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Naime, prvostupanjski je sud pravilno primijenio odredbu članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona i u stadiju ispitivanja obaveznog prekršajnog naloga u povodu prigovora okrivljenika po službenoj dužnosti našao da djelo kako je činjenično opisano u izreci obaveznog prekršajnog naloga, koji je ulaganjem prigovora postao optužni prijedlog, nije prekršaj iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a što je i pravna osnova za presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, propisana člankom 182. točka 1. Prekršajnog zakona.

7. Odredbom članka 229. stavak 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, izričito je bilo propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1999,00 EUR-a (Narodne novine broj: 114/2022), kazniti za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ako, u roku od 15 dana, ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.

8. Dakle, u činjeničnom opisu prekršaja za koji se tereti okrivljenika u konkretnom slučaju nedostaje bitni element prekršaja za koji se tereti okrivljenika, pa je stoga pravilna odluka prvostupanjskog suda kojom je okrivljenik oslobođen od optužbe za prekršaj iz članka 229. stavak 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

9. Nadalje, u konkretnom slučaju, a kako proizlazi iz stanja spisa predmeta, u postupku izdavanja obaveznog prekršajnog naloga koji je prethodio pobijanoj presudi, nije utvrđeno tko je u stvari vlasnik vozila, je li to okrivljenik ČN ili pravna osoba Capital Partners d.d., kojoj je dostavljena obavijest o počinjenom prekršaju i koja je zaprimila obavijest, a na što je opravdano ukazivao podnositelj prigovora na obavezni prekršajni nalog i što govori u prilog činjenici da je u činjeničnom opisu predmetnog prekršaja nužno navesti da se radi o vozilu u vlasništvu okrivljenika.

10. U odnosu na sudsku praksu i presude priložene uz žalbu, za istači je da se radi o pravomoćnim osuđujućim prvostupanjskim presudama, protiv kojih nije dopuštena žalba okrivljenika (članak 244. Prekršajnog zakona), dakle ovaj Sud nije bio u prilici odlučivati, niti izraziti svoje stajalište.

9. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za prihvaćanje žalbe ovlaštenog tužitelja, te je ista odbijena kao neosnovana i na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 12. studenoga 2025.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Marcela Soljačić Prester, v.r.

Nediljko Boban, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci, u 3 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.