Poslovni broj: Ovr-553/2025-9

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9

23000 Zadar

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru po sutkinji tog suda Ivi Brakus Marin, kao sucu pojedincu, prema prijedlogu više sudske savjetnice Milena Lokin u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja CAKI trans d.o.o., OIB 17478959244, KOŠKOVEC 1A, 42243 Koškovec zastupanog po punomoćniku Josip Kozjak, odvjetniku u Odvjentičkom društvu Kozjaki& Rendić iz Varaždina, protiv protivnice osiguranja ĐJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Vinko Ljubičić, odvjetniku u Odvjentičkom društvu Ljubičić&Vrdoljak iz Splita, radi osiguranja privremenom mjerom, 12. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja koji glasi:

„Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, CAKI trans d.o.o., Koškovec (Općina Maruševec), Koškovec 1a, OIB: 17478959244, prema protivnici osiguranja, ĐJ, [adresa], Đ [adresa]- Str. 9, OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 680,34 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima na iznos od 111,41 eura od 18. siječnja 2020. godine, na iznos od 66,36 eura od 1. prosinca 2020. godine, te na iznos od 502, 87 eura od 3. kolovoza 2021. godine, te u iznosu od 8.389,24 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 17. siječnja 2024. godine na ime troškova parničnog postupka te troškovima postupka osiguranja u iznosu prema određenju suda zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od dana donošenja rješenja o osiguranja pa do isplate po stopi koja se određuje koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena

određuje se privremena mjera

I. Zabranom Općinskom sudu u Zadru da isplati sa svog depozitnog računa IBAN:

[broj bankovnog računa] ili bilo kojeg drugog sudskog računa, dakle da izvrši isplatu novčanih sredstava, po osnovi rješenja o namirenju u okvirima ovršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zadru pod posl.br. Ovr-1730/2014, te zabranom protivnici osiguranja, ĐJ, [adresa], ĐJČ. 9, OIB: [osobni identifikacijski broj], da primi ispunjenje te obveze, odnosno da raspolaže svojim tražbinama.

II. Zabrana iz točke I. smatra se provedenom danom dostave rješenja Općinskom sudu u Zadru.

III. Ova privremena mjera trajat će do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu.“

IV. Nalaže se predlagatelju osiguranja namiriti trošak postupka protivniku osiguranja osiguranja u iznosu od 26.836,68 eura / 202.200,97 kn, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je dana 06. svibnja 2025. godine, pred ovim sudom protiv protivnice osiguranja ustao prijedlogom za osiguranjem novčane tražbine određivanjem prethodne mjere pobliže opisane u izreci ovog rješenja.

2. U prijedlogu za osiguranje predlagatelj je istakao da ima tražbinu prema protivnici osiguranja temeljem ovršne isprave – Presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, posl.br. P-1848/2021-31 od dana 17. siječnja 2024. godine, a koja je potvrđena Presudom Županijskog suda u Vukovaru, posl.br. Gž- 234/2024-3 od dana 2. srpnja 2024. godine. Naime, osnovanost tražbine iz tužbe temelji se na sljedećoj činjenici: pravomoćnoj i ovršnoj Presudi Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, posl.br. P-1848/2021-31 od dana 17. siječnja 2024. godine kojom je protivnici osiguranja naloženo da predlagatelju osiguranja isplatiti novčani iznos od 680,34 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima na iznos od 111,41 eura od 18. siječnja 2020. godine, na iznos od 66,36 eura od 1. prosinca 2020. godine, te na iznos od 502, 87 eura od 3. kolovoza 2021. godine, te iznos od 8.389,24 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 17. siječnja 2024. godine na ime troškova parničnog postupka. Sukladno navedenom, a temeljem odredbe iz čl. 344. st. 1. OZ-a predlagatelj osiguranja dokazuje vjerojatnost postojanja tražbine prema protivniku osiguranja. Protivnica osiguranja nema apsolutno nikakve imovine iz koje bi potencijalno bilo moguće provođenje namirenja potraživanja predlagatelja osiguranja. Naime, predlagatelj osiguranja ima saznanja da se protivnica osiguranja nalazi u inozemstvu, stoga postoji opasnost da se predlagatelj osiguranja neće moći namiriti. Predlagatelj osiguranja, navedenom nadodaje i činjenicu da protivnica osiguranja ima znatnih dugova (ovrha banke Erste&Steiemarkische Bank d.d. Rijeka protiv ovršenice ĐJ) te stoga osnovano postoji opasnost sprječavanja ili znatnog otežavanja naplate tražbine predlagatelja osiguranja. Međutim, iako je ovdje predlagatelj osiguranja dokazao opasnost kao drugu traženu pretpostavku iz čl. 344. st. 1. OZ-a, st. 3. istog članka navedeno je da se smatra da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu. U konkretnom slučaju, budući da protivnica osiguranja nema imovine na prostoru Republike Hrvatske, a što predlagatelj osiguranja dokazuje popisom nekretnina Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, tražbina bi se imala ostvariti u Njemačkoj gdje protivnica osiguranja ima boravište. Nesporno je, dakle, da bi se tražbina trebala ostvariti u inozemstvu, sukladno čl. 344. st. 3. OZ-a smatra se da opasnost sprječavanja ili znatnog otežavanja naplate tražbine postoji ako se tražbina treba ostvariti u inozemstvu stoga predlagatelj osiguranja nije ni u obvezi dokazivanja navedene opasnosti. Sukladno čl. 99. OZ-a o davanju jamčevine i čl. 105. OZ-a o polaganju kupovnine te Rješenju o dosudi Općinskog suda u Zadru od dana 8. ožujka 2016. godine pod posl. br. Ovr-1730/2014, predlagatelj osiguranja je u navedenom ovršnom postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Zadru uplatio sljedeće iznose: dana 7. ožujka 2016. godine iznos od 16.458,72 eura (124.000,00 kn) na ime jamčevine, dana 14. travnja 2016. godine iznos od 65.569,42 eura (496.000,00 kn) na ime kupovnine, oboje na depozitni račun Općinskog suda u Zadru IBAN: [broj bankovnog računa]. S obzirom da je predlagatelj osiguranja postupio sukladno zakonskim odredbama i Rješenju o dosudi, pravomoćnošću istog postao je vlasnik dosuđene nekretnine te je sukladno čl. 124. OZ-a određeno ročište za diobu kupovnine. Budući da prednost prema redoslijedu namirivanja tražbine ima Erste&Steiemarkische Bank d.d. Rijeka kao založni vjerovnik koji ima potraživanje prema ĐJ, te da je predlagatelj osiguranja već pokrenuo postupak radi osiguranja novčane tražbine s osnova potraživanja radi bespravnog posjedovanja nekretnine protivnice osiguranja, a da drugih vjerovnika nema, preostali iznos kupovnine pripada ranijem vlasniku prethodno opisane nekretnine, ovdje protivnici osiguranja. Naime, postoji opasnost da u slučaju ako preostali iznos kupovnine pripadne ĐJ kao ranijem vlasniku, da se predlagatelj osiguranja ne bi mogao namiriti, obzirom da protivnica osiguranja nema imovine u Republici Hrvatskoj. Slijedom navedenog, jedina imovina koju protivnica osiguranja ima, a iz koje je moguće namirenje potraživanja predlagatelja osiguranja, jest iznos kupovnine koji se nalazi na depozitnom računu Općinskog suda u Zadru. Nastavno, a slijedom ovlaštenja iz članka 345. Ovršnog zakona, predlagatelj osiguranja predlaže da Sud kao mjeru osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja odredi: zabranu dužniku protivnice osiguranja (Općinskom sudu u Zadru) da dobrovoljno isplati iznos od 9.069,58 eura sa svog depozitnog računa protivnici osiguranja te zabrana protivnice osiguranja da primi ispunjenje te obveze, odnosno da raspolaže svojim tražbinama, te slijedom svega do sada navedenog, predlaže da se donese rješenje o privremenoj mjeri.

3. Prijedlog predlagatelja osiguranja sud je dostavio na očitovanje protivnici osiguranja, te je podneskom od 21. svibnja 2025. ista se usprotivila prijedlogu, navodeći da je prijedlog u cijelosti neosnovan, te da nisu ispunjene pretpostavke propisane čl. 346. i 347.Ovršnog zakona (dalje: OZ) za određivanje privremene mjere. Predlagatelj da na niti jedan način nije dokazao hitnost i nužnost donošenje mjera sadržajno opisane u prijedlogu, kao niti predložio dokaz kojim bi osnovanim učinio navode da istome prijeti nastanak nenadoknadive štete, a na što se isti poziva kao odlučnu okolnost za donošenje rješenja. Sam predlagatelj u svojem prijedlogu detaljno i iscrpno navodi razloge zbog kojih bi eventualno postojali razlozi koji bi ukazivali na činjenicu da postoji opasnost da bez donošenja predložene mjere postoji izvjesna vjerojatnost da će protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine kao i da će ista biti onemogućena jer se protivnica nalazi u inozemstvu. U odnosu na prethodno navedeno prvo je za istaknuti kako sve tvrdnje predlagatelja osiguranja ostaju u sferi sumnje i „saznanja“ predlagatelja, a dok za niti jedan od istih navoda nije dostavljen dokaz koji bi potvrdio takve navode. Dodatno se ukazuje i kako iz dosadašnjeg postupanja protivnice osiguranja ni na koji način ne proizlazi da bi ista činila ikakve radnje u smjeru onemogućenja naplate tražbine predlagatelja osiguranja jer ista takve radnje nije niti činila, a što je vidljivo iz činjenica da ista takvo što nije niti navela u svojem prijedlogu.

4. Podneskom od 23. lipnja 2025. predlagatelj osiguranja očitovao se na odgovor protivnice osiguranja od dana 21. svibnja 2025. godine te ističe kako je prijedlog predlagatelja osiguranja neosnovan, kako nisu ispunjene pretpostavke propisane čl. 346. i čl. 347. Ovršnog zakona te kako predlagatelj nije dokazao da postoji opasnost temeljem koje je opravdano donijeti predloženu mjeru. Međutim ističe da je prijedlog predlagatelja osiguranja je osnovan. Dakle, predlagatelj osiguranja je u svom prijedlogu za određivanje privremene mjere jasno istaknuo vjerojatnost tražbine prema protivnici osiguranja, kao i osnovu temeljem koje istu potražuje. Nadalje, kao drugu propisanu pretpostavku potrebnu za određivanje privremene mjere zakon propisuje da predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Sukladno navedenom, predlagatelj osiguranja je naveo sve relevantne okolnosti koje upravo upućuju na opasnost da isti neće moći namiriti svoju tražbinu. U odnosu na navod protivnice osiguranja kako predlagatelj osiguranja nije dostavio dokaz koji bi potvrdio njegove navode o postojanju opasnosti te da su sve tvrdnje predlagatelja osiguranja u sferi sumnje i ,,saznanja'' predlagatelja, predlagatelj osiguranja ističe da je isti u svom prijedlogu za određivanje privremene mjere naveo egzaktne podatke, kao i dostavio dokaze koji potvrđuju da u konkretnom slučaju postoji druga propisana pretpostavka za određivanje privremene mjere iz čl. 344. Ovršnog zakona (dalje u tekstu: OZ). Uostalom, navedenim je člankom propisano da predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnica osiguranja spriječila ili znatno otežala naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, dakle riječ je o stupnju vjerojatnosti, stoga predlagatelj osigurao nije dužan isto dokazati, kao što protivnica osiguranja uporno tvrdi i naglašava u svom podnesku. I sama protivnica osiguranja navodi: Sam predlagatelj u svojem prijedlogu detaljno i iscrpno navodi razloge zbog kojih bi eventualno postoji razlozi koji bi ukazivali na činjenicu da postoji opasnost da bez donošenja predložene mjere postoji izvjesna opasnost da će protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati kao i da će ista biti onemogućena jer se protivnica nalazi u inozemstvu. Dakle, sama protivnica osiguranja navodi kako predlagatelj osiguranja navodi razloge koji bi ukazivali na činjenicu da postoji opasnost da isti neće namiriti svoju tražbinu, i to u skladu s odredbama mjerodavnog zakona, stoga predlagatelj osiguranja smatra nelogičnim tvrdnju protivnice osiguranja da njegov zahtjev nije osnovan kao i da nisu ispunjeni uvjeti propisani OZ-om za određivanje privremene mjere. Uzgred rečeno, ovdje se radi o tražbini koja se ima ostvariti u inozemstvu, te s obzirom na tu činjenicu sam OZ u čl. 344. st. 3. postavlja presumpciju da opasnost sprječavanja ili znatnog otežavanja naplate tražbine postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu, čime je predlagatelj oslobođen bilo kakvog dokazivanja navedene opasnosti. Slijedom navedenog, predlagatelj osiguranja ostaje kod prijedloga radi osiguranja novčane tražbine te predlaže Naslovu da bez odgode donese rješenje radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, te da protivnicu osiguranja obveže na nadoknadu troškova ovog postupka predlagatelju osiguranja.

5. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u materijalne dokaze koje je dostavio predlagatelj osiguranja i to presudu ovog suda, Stalne službe u Biogradu na Moru posl. br. P-1848/21, Presudu Županijskog suda u Vukovaru posl. br. Gž-234/24 od 2. srpnja 2024., pretraživanje popisa nekretnina kao dokaz da protivnica osiguranja nije upisana u zemljišne knjige, Izvadak o stanju i prometu Raiffeisen Bank od 07. ožujka 2016., 14. travnja 2016.

6. Sud je izvršio uvid u e-spis ovog suda posl. br. Ovr-1730/2014, odnosno u rješenje od 21. srpnja 2016. u kojem rješenju u točki III se utvrđuje da je cjelokupno potraživanje ovrhovoditeljice Erste&Steiermärkische d.d. Rijeke, prema rješenju o ovrsi podmireno, te da će razlika između uplaćene kupovnine (620.000,00 kuna) te tražbina ovrhovoditeljice (187.765,93 kuna) u iznosu od 432.234,07 kuna biti isplaćena ovršenici.

6.1. Uvidom u financijsku karticu predmeta Ovr-1730/2014 (sada Ovr-98/2020) razvidno je da je na pologu ostao preostali iznos od 57.675,73 eura. (432.234,07 kuna).

7. Prijedlog za osiguranjem novčane tražbine određivanjem privremene mjere prethodne mjere nije osnovan.

8. Prema članku 344. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne Novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20; u daljnjem tekstu: OZ) propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti i li na drugi način njome raspolagati. Nadalje predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

9. Naime, naprijed navedenim pretpostavkama treba udovoljiti do stupnja vjerojatnosti, posljedica izostanka vjerojatnosti jedne od pretpostavki jest nedopuštenost osiguranja privremenom mjerom. Nadalje predlagatelj osiguranja dužan je učiniti vjerojatnim subjektivnu opasnost da će protivnik osiguranja raspolagati svojom imovinom ne odredi li se osiguranje privremenom mjerom. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da se za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine traži kumulativno ispunjenje pretpostavke postojanje tražbine predlagatelja osiguranja te učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti i ili na drugi način njome raspolagati. S obzirom na prednje izneseno stav je ovog suda kako je predlagatelj dokazao prvu od naprijed navedenih pretpostavki odnosno vjerojatnost postojanja svoje tražbine obzirom da istoj treba udovoljiti samo do stupnja vjerojatnosti, a o vjerojatnosti postojanja tražbine predlagatelja sud odlučuje temeljem dokaza koji se nalaze u toj parnici, u konkretnom slučaju rješenja o namirenju ovršnog postupka Ovr-1730/2014. Međutim nije ispunjena druga, subjektivna pretpostavka, jer predlagatelj nije učinio vjerojatnim opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti i li na drugi način njome raspolagati.

10. Naime, predlagatelj osiguranja mora upozoriti na konkretne radnje odnosno propuštanja dužnika koje radnje ili propuštanja moraju biti svjesno poduzeti radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. Naime oni moraju stvarno ugrožavati buduću naplatu predlagateljeve tražbine, a sud mora utvrditi postojanje takvih radnji odnosno propuštanja dužnika i subjektivni odnos dužnika prema njima. Nadalje, to znači da se ne može smatrati da je opasnost učinjena vjerojatnom već zbog same objektivno postojeće činjenice da protivnik osiguranja nije platio određenu tražbinu, a koja je, između ostalog, među strankama sporna.

11. Nadalje prema odredbi čl. 14. st. 4. Ovršnoga zakona (Narodne Novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20; u daljnjem tekstu: OZ) ovršenik je dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu. Nadalje, prema st. 7. istoga članka o troškovima postupka odlučuje sud u ovršnom postupku i u tom postupku određuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja. Nadalje, stavkom 5. istog članka ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni su ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke ovog Rješenja, odnosno protivniku osiguranja je, a temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/2014, 118/2014 i 107/2015) priznat trošak sastava odgovora na prijedlog Tbr.8.1. u visini 100 boda, što prema vrijednosti boda od 2,00 eura, uvećano za pripadajući PDV, ukupno iznosi 250,00 eura.

12. Slijedom svega prednje navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Zadar, 12. studenog 2025.

Viša sudska savjetnica

Sutkinja

Milena Lokin

Iva Brakus Marin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. CAKI trans d.o.o., KOŠKOVEC 1A, 42243 Koškovec po punomoćniku Josip Kozjak

2. ĐJ, ĐHEUSS-STR. 9, [adresa] Harthausen po punomoćniku

Vinko Ljubičić