Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Trgovački sud u Bjelovaru

    Bjelovar, Šetalište dr. I. Lebovića 42

    Poslovni broj: P-25/2022-66

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Trgovački sud u Bjelovaru, po sutkinji Zlati Bašek Skrba, u pravnoj stvari tužitelja OŠKERA d.o.o. [adresa], OIB: 20928403996, kojeg zastupa punomoćnik Jugoslav Puran, odvjetnik iz Bjelovara, protiv 1. tuženika HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK, Zagreb, Strossmayerov trg 9, OIB: 26702280390 i 2. tuženika VRT d.o.o., Bjelovar, Matice hrvatske 4/I, OIB: 68416812428, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Župan, Babić & Antunović d.o.o. iz Zagreba, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 18. rujna 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice 2. tuženika, 12. studenoga 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I.Odbija se tužbeni zahtjev kao neosnovan koji glasi:

    "I. Nalaže se I-tuženiku HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK, Zagreb, Strossmayerov trg 9, OIB: 26702280390 kao ovrhovoditelju u ovršnom predmetu kod Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, broj: Ovr- 4019/2018 da tužitelju OŠKERA d.o.o., Rovišće, Stjepana Radića 3, OIB: 20928403996 isplati iznos od 5.600,00 € uvećano za zakonske zatezne kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope - kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećane za osam postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od 10. rujna 2024. kao dana uplate kupovnine do isplate, pod prijetnjom ovrhe.

    II. Nalaže se I- tuženiku HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK, Zagreb, Strossmayerov trg 9, OIB: 26702280390 i II-tuženik VRT d.o.o., Bjelovar, Matice Hrvatske 4/I, OIB: 68416812428 da tužitelj OŠKERA d.o.o., [adresa], OIB: 20928403996 solidarno nadoknade trošak parničnog postupka uvećano za zakonske zatezne kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope - kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećane za osam postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od dana donošenja presude do isplate, pod prijetnjom ovrhe."

    II. Nalaže se tužitelju da 2. tuženiku VRT d.o.o., Bjelovar, Matice hrvatske 4/I, OIB: 68416812428 naknadi troškove postupka u iznosu od 1.500,00 eura u roku od 15 dana, dok se odbija kao neosnovan daljnji zahtjev 2. tuženika za naknadu troškova postupka u iznosu od 375,00 eura.

    Obrazloženje

    1. Dana 20. veljače 2022. zaprimljena je e-komunikacijom kod Općinskog suda u Bjelovaru tužba tužitelja, protiv gore navedenih tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini čkbr. [katastarska čestica] voćnjak u kunovcu s 200 čhv., upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisa brisanja založnog prava u zemljišnoj knjizi i proglašenja ovrhe koja se vodi kod Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru pod brojem Ovr-4019/2018, nedopuštenom. Općinski sud u Bjelovaru se oglasio stvarno nenadležnim za suđenje i predmet je ustupljen ovom sudu kao stvarnom nadležan.

    1.1. U tužbi tužitelj navodi da je zaključkom Općinskog suda u Bjelovaru broj:

    Ovr-4019/2018-52 od 9. veljače 2022. upućen da u roku od 15 dana od dostave tog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim postupka ovrhe na nekretnini označenoj kao čkbr. [katastarska čestica] voćnjak u kunovcu s 200 čhv., upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je zaključak zaprimio 15. veljače 2022.

    1.2. Nadalje u tužbi navodi da je rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Bjelovaru broj: Ovr-4019/18-2 od 15. siječnja 2019. određena ovrha na nekretninama 2.tuženika kao ovršenika, između ostalog i na čkbr. [katastarska čestica] voćnjak u kunovcu s 200 čhv., upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predmetna nekretnina u naravi da predstavlja djelomično izgrađeno zemljište na kojem se nalazi u površini od cca. 68 m² poslovni objekt tužitelja – mlin, a na preostaloj površini gospodarsko dvorište uz poslovni objekt, a koja činjenica da proizlazi iz nalaza mjerničkog vještaka na str. 135-141 ovršnog spisa. Pravni prednik tužitelja– FB vl. pekarskog i trgovačkog obrta „ [obrt]“ iz [adresa] kao kupac na dražbi u postupku Općinskog suda u Bjelovaru broj Ovr-1064/99 da je stekla nekretnine 2. tuženika iz tog postupka PZ Zadrugar iz Rovišća b.b. označene kao čkbr. [katastarska čestica] mlin i dvor sa 806 čhv. upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zajedno sa kompletnom opremom mlina i nekretnine iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvor sa 220 čhv. i čkbr. [katastarska čestica] dvor sa 51 čhv. u naravi dio ekonomskog dvorišta – kancelarija, nadstrešnica i dio silosa koje su mu dosuđene rješenjem o dosudi Općinskog suda u Bjelovaru, broj: Ovr-1064/99-49 od 06. rujna 2001. godine (list spisa 284-285 Ovr-1064/99). Prije provođenja javne dražbe u spisu broj: Ovr-1064/99 izvršena je identifikacija nekretnina ovršenika PZ Zadruga i procjena istih, kao i procjena opreme mlina, te je prema skici lica mjesta na str. 193 tog spisa od 15. lipnja 200. godine proizlazilo da se poslovni objekt mlina u cijelosti nalazi na čkbr. [katastarska čestica] iz k. o. [katastarska općina] koju je tužitelj stekao kupnjom na dražbi. Osim toga, kako je rečeno u cijelosti je procijenjena oprema i proizvodni pogon u objektu mlina, tako da tužitelj nije imao razloga sumnjati da kupnjom na javnoj, sudskoj dražbi ne stječe nekretninu u naravi mlin s opremom, cjelokupnim pogonom i ekonomskim dvorištem.

    1.3. Nadalje u tužbi navodi da je zaključkom Općinskog suda u Bjelovaru, broj: Ovr-1064/99-95 od 22. listopada 2001. (list tog spisa 615-616) naloženo Lui d.o.o. Bjelovar kao tadašnjem neposrednom posjedniku nekretnina i opreme mlina i silosa da tužitelju preda nekretnine u posjed što je učinjeno bez intervencije suda i od tada da se tužitelj nalazi u mirnom posjedu svih nekretnina pa i sporne čkbr. [katastarska čestica] voćnjak u kunovcu s 200 čhv., upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

    1.4. Uvidom u spis broj: Ovr-1064/99 tužitelj ukazuje da se na stranicama spisa 718-722 nalazi dodatno očitovanje mjerničkog vještaka UB glede identifikacije nekretnina i stvarnog predmeta ovrhe i kupnje od strane tužitelja, no niti iz tih dopunskih vještakovih očitovanja da ne proizlazi da bi tužitelj stekao u ovrsi nešto drugo od onoga što joj je predano u posjed i onoga što je bilo predmetom procijene vrijednosti (zemljište sa zgradom mlina i cjelokupnom opremom) predmeta ovrhe.

    1.5. Ukazuje da iz činjenice što je tužitelju nekretnina predana u posjed da proizlazi jasan zaključak da je ovršenik u spisu broj: Ovr-1064/99 PZ Zadrugar bio kvalificirani posjednik predmetnih nekretnina pa očigledno i sporne čkbr. [katastarska čestica] voćnjak u kunovcu s 200 čhv., upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi izgrađen mlin, te da nikada 2. tuženik VRT d.o.o., Bjelovar, Matice hrvatske 4/I, OIB: 68416812428 nije posjedovao tu nekretninu i da ona nije unesena u temeljni kapital njegovog prednika prije pretvorbe Društvenog poduzeća „Bjelovarske ciglane“, pa da je očigledno da ista pripada u vlasništvo tužitelju, a nikako 2. tuženiku.

    1.6. Nadalje, ukazuje da iz navedenih činjenica proizlazi i zaključak da 1. tuženik prilikom odobravanja kredita 2. tuženiku nije identificirao nekretnine na kojima je upisao založno pravo jer se pouzdavao u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga iako se u konkretnom slučaju radi o nekretninama za koje u smislu čl. 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ne vrijedi presumpcija istinitost i potpunost zemljišnih knjiga jer da su nekretnine bile upisane u društvenom vlasništvu.

    1.7. Nadalje, u tužbi tužitelj navodi budući je stekao vlasništvo prijeporne nekretnine temeljem odluke suda, da je ovlašten ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi (čl. 127. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Vlasništvo nekretnine stečeno odlukom suda ili drugoga tijela ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno odlukom suda ili drugoga tijela nije bilo upisano (čl. 127. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), pa da je ovlašten zatražiti i brisanje upisa založnog prava zasnovanog u korist 1. tuženika temeljem Sporazuma o zasnivanju založnog prava na nekretnina 2. tuženika od 23. ožujka 2011. provedenog u zemljišnim knjigama pod brojem: Z-2077/11 od 8. travnja 2011.

    1.8. Zaključno u tužbi tužitelj predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev koji glasi: " 1. Utvrđuje se da je tužitelj OŠKERA d.o.o., [adresa], OIB: 20928403996 vlasnik nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] voćnjak u kunovcu s 200 čhv., upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što mu je II-tuženik VRT d.o.o., Bjelovar, Matice hrvatske 4/I, OIB: 68416812428, dužan priznati i trpjeti da tužitelj na temelju ove presude ishodi uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime i u svoje vlasništvo u roku od 15 dana.

    2. Nalaže se upis brisanja založnog prava u iznosu od 6.280.000,00 kn na nekretnini označenoj kao čkbr. [katastarska čestica] voćnjak u kunovcu s 200 čhv., upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nastalog provedbom Sporazuma o zasnivanju založnog prava na nekretnina II-tuženika od 23. 03. 2011. sklopljenog između I. tuženika HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK, Zagreb, Strossmayerov trg 9, OIB: 26702280390 i II. tuženika VRT d.o.o., Bjelovar, Matice hrvatske 4/I, OIB: 68416812428 sve provedeno kod z.k. odjela Općinskog suda u Bjelovaru, rješenjem u spisu broj: Z-2077/11 od 8. travnja 2011. u roku od 15 dana.

    3. Proglašava se nedopuštenom ovrha na nekretnini označenoj kao čkbr. [katastarska čestica] voćnjak u kunovcu s 200 čhv., upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Bjelovaru broj: Ovr-4019/18-2 od 15. siječnja 2019. u roku od 15 dana.

    4. Nalaže se tuženicima da tužitelju solidarno nadoknade parnični trošak ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom od dana donošenja presude sve do isplate, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

    2. Tijekom postupka podneskom od 6. prosinaca 2024. (str. 56-257 spisa) tužitelj navodi da je u ovršnom postupku kod Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, broj: Ovr-4019/2018 prodana nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], opisana kao čk.br. 549/2 voćnjak u kunovcu s 200 čhv. Nadalje navodi da je najbolji ponuditelj u javnoj dražbi bio tužitelj pa je stoga predmetna nekretnina rješenjem o dosudi Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, broj: Ovr- 4019/2018-216 od 04. rujna 2024. dosuđena tužitelju. Rješenjem o namirenju Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, broj: Ovr-4019/2018-234 od 04. listopada 2024. iz kupovnine u iznosu od 5.600,00 € ostvarene ovršnom prodajom predmetne nekretnine da je namirena tražbina ovrhovoditelja, ovdje 1. tuženika.

    2.1. Nadalje, tužitelj navodi obzirom da je ovršni postupak iz kojeg je na ovu parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom tužitelj bio upućen, dovršen tako što je ovrha provedena, to da je tijekom ove parnice prestao postojati tužiteljev pravni interes radi donošenja presude kojom se zahtijeva proglašenja ovrhe nedopuštenom i utvrđenje prava vlasništva. Međutim, odredbom čl. 56. st. 1. Ovršnog zakona da je tužitelj ovlašten na preinaku tužbe, kojoj se tuženici ne mogu protiviti, kako bi tužitelj koji je na parnicu bio upućen, u istom postupku ostvario kondemnatorni zahtjev utemeljen na činjenici da je ovrha provedena prije nego što je sud odlučio o deklaratornom zahtjevu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Stoga tužitelj, iz naprijed navedenih razloga, a sukladno čl. 56. st. 1. Ovršnog zakona preinačuje tužbeni zahtjev tako da isti sada glasi:

    „I. Nalaže se I-tuženiku HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK, Zagreb, Strossmayerov trg 9, OIB: 26702280390 kao ovrhovoditelju u ovršnom predmetu kod Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, broj: Ovr- 4019/2018 da tužitelju OŠKERA d.o.o., Rovišće, Stjepana Radića 3, OIB: 20928403996 isplati iznos od 5.600,00 € uvećano za zakonske zatezne kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope - kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećane za osam postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od 10. rujna 2024. kao dana uplate kupovnine do isplate, pod prijetnjom ovrhe.

    II. Nalaže se I- tuženiku HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK, Zagreb, Strossmayerov trg 9, OIB: 26702280390 i II-tuženik VRT d.o.o., Bjelovar, Matice Hrvatske 4/I, OIB: 68416812428 da tužitelj OŠKERA d.o.o., [adresa], OIB: 20928403996 solidarno nadoknade trošak parničnog postupka uvećano za zakonske zatezne kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope - kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećane za osam postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od dana donošenja presude do isplate, pod prijetnjom ovrhe.“

    3. U odgovori na tužbu 1. tuženik navodi (str. 84 do 87 spisa) da opreza radi, ističe prigovor nepravovremenosti tužbe, te da se protivi u potpunosti navedenoj tužbi i tužbenom zahtjevu. Napominje da 1. tuženik nije bio stranka ovršnog postupka Ovr- 4019/2018 te da je apsurdan tužbeni zahtjev usmjeren na 1. tuženika, budući da ako je tužitelj čak i greškom kupio drugu nekretninu od one koju je želio kupiti u ovršnom postupku, to da je krivnja za isto isključivo na strani tužitelja, tim više jer su prema navodima samog tužitelja, nekretnine prodavane na javnoj dražbi te je tužitelj trebao kupovati nekretnine sa povećanom pažnjom, upravo zbog nemogućnosti podnošenja naknadnih prigovora. Ukazuje da začuđuje činjenica da tužitelju od kupnje tih nekretnina do danas nije bilo poznato što je kupio odnosno da mu je trebalo čak 12 godina da spozna da je „kupio krive nekretnine“. Dapače, da proizlazi da nije bilo ovog ovršnog postupka tužitelj ne bi nikada niti podnosio ovu tužbu jer da je imao 12 godina vremena za navedeno, te zaključuje da se takovo ponašanje tužitelja ni u kom slučaju ne može smatrati savjesnim. Dodaje da još više začuđuje činjenica da niti 2017. kada tužitelj povećava svoj temeljni kapital unosom nekretnina, kao što to sam tvrdi, nije izvršio provjeru tih nekretnina, te da je jasno da za sve posljedice takvog svog ponašanja ne mogu biti odgovorne druge osobe već krivnju da treba snositi isključivo tužitelj. Nadalje, 1. tuženik u odgovoru na tužbu navodi da su nejasni i kontradiktorni navodi tužitelja u tužbi da je: „ovršenik u tom postupku PZ društvo bio kvalificirani posjednik nekretnina pa i sporne čk.br. 549/2“, budući da se u samoj tužbi, samo dva odlomka prije toga navodi da je: „Zaključkom Općinskog suda u Bjelovaru, broj: Ovr1064/99-95 od 22. listopada 2001. naloženo posjedniku nekretnine Lui d.o.o. Bjelovar da nekretninu preda u posjed tužitelju“, pa da je razvidno da iz samih navoda tužbe nije uopće jasno tko je bio u posjedu nekretnine, a kamoli da bi bili točni navodi tužitelja da je PZ Zadrugar bio kvalificirani posjednik nekretnine, tim više jer da tužitelj o navedenom ne dostavlja nikakve dokaze.

    3.1. Nadalje, 1. tuženik ukazuje da tužitelj za tvrdnje da 2.tuženik nije u posjedu nekretnine i da ona nije unesena u temeljni kapital njegovog prednika da tužitelj ne daje nikakve dokaze, dapače iz navedenog da proizlazi, ako je točno da je tužitelj u posjedu nekretnine, da je isti posjed nezakonit, neistinit i nepošten, te da tužitelj tu nekretninu drži bez ikakvog valjanog pravnog temelja.

    3.2. Nadalje, 1. tuženik ističe da nisu točne tvrdnje tužitelja da prilikom odobravanja kredita ne bi identificirao nekretnine na kojima je upisivao založno pravo, budući da je upisao hipoteku upravo na čestici 549/2 k. o. [katastarska općina], koja čestica se nalazi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je da je on (1. tuženik) HBOR upisao hipoteku na svim česticama koje se nalaze upisane u tom zk. ulošku. Nadalje, čestica 549/2 k. o. [katastarska općina] upisana je na ime 2. tuženika VRT d.o.o. i u katastarskom operatu gdje je kao vlasnik naveden upravo 2.tuženik, pa da je očito da tvrdnje tužitelja nisu točne niti istinite. Ukazuje da iz uvida u zemljišnu knjige nije moguće utvrditi da bi tko drugi osim 2.tuženika bio vlasnik i posjednik nekretnine, a niti je u zemljišnoj knjizi bilo kakvih naznaka da bi bilo drugačije. Dodaje pozivom na odredbe čl. 8. st. 2. i 3. Zakona o zemljišnim knjigama 8. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine” broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13) da se nedostatak dobre vjere ne može prigovoriti nikome samo zato što nije istraživao izvanknjižno stanje.“ Dakle, da nema nikakvog razloga da bi smatrao da je zemljišnoknjižno stanje drugačije od onoga kako je navedeno u zemljišnoj knjizi niti je dužan istraživati izvanknjižno stanje, a da li će i kada doći do eventualnih izmjena istog, predmet je zemljišnoknjižnog postupka, a ne ovog parničnog postupka. Također ukazuje na odredbe čl. 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima »Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. 143/12. i 152/14., dalje: ZVDSP).

    3.3. U odnosu na navode tužitelja da je ovlašten zatražiti brisanje hipoteke, 1.tuženik ističe da te tvrdnje tužitelja nemaju uporište u propisima. Ukazuje kako je privatizacija prednika 2. tuženika provedena 1993. i brisano društveno vlasništvo, da je razvidno da se ne može primijeniti odredba čl. 388 st. 5. ZVDSP, budući da je društveno vlasništvo brisano prije stupanja na snagu ZVDSP odnosno prije 1.1.1997.

    3.4. Zaključno 1.tuženik ukazuje na odredbe čl. 130. st. 2. ZVDSP kojima je određeno da: „(2) Vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.“ Smatra da je razvidno da su tužba i tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na 1. tuženika sasvim pogrešni i neosnovani. Navodi da je nesporno da je 1. tuženik svoje založno pravo upisao temeljem rješenja Općinskog suda u Bjelovaru posl. broj: Z-2077/11 dana 08.04.2011., kada je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnina bio upisan upravo 2. tuženik (kao što je i u trenutku pisanja odgovora na tužbu), da u tom trenutku u zemljišnoj knjizi nije bilo nikakvih plombi ili zabilježbi koje bi upućivale na drugačije zemljišnoknjižno stanje, te je nesporno da je 1. tuženik postupao s načelom povjerenja u zemljišne knjige (kao što i sam tužitelj navodi), te se veća savjesnost od navedene ne može niti tražiti. Dakle, uzevši u obzir naprijed navedene odredbe ZVDSP-a, da je razvidno da ako bi tužitelj čak i bio izvanknjižni vlasnik nekretnina kao što tvrdi, iako to za sada ničim ne dokazuje, isto nema nikakvog utjecaja na uknjiženo založno pravo 1. tuženika. Nadalje navodi da je i čl. 318. ZVDSP određeno: „Na zaštitu povjerenja u zemljišne knjige glede založnih prava na nekretninama (hipoteka), na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 122. do 125. ovoga Zakona, ako nisu suprotne pravnoj naravi tih prava.“.

    3.5. Zaključno 1. tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

    4. U odgovoru na tužbu 2. tuženik navodi (str. 69 do 73 spisa) da u cijelosti osporava tužbu i navode iz tužbe tužitelja kao pravno i činjenično neutemeljene. Napominje kako je isti upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama i naglašava kako je načelo povjerenja u zemljišne knjige jedno od temeljnih načela građanskog prava generalno, a ovršnog prava specifično. Stoga ukazuje da činjenica da tužitelj, bez prilaganja ikakvih konkretnih materijalnih dokaza, navodi kako on nikada nije posjedovao predmetnu nekretninu, nije od direktnog utjecaja na njegovo vlasništvo na nekretnini, s obzirom da je za istu upisan kao vlasnik u zemljišne knjige, odnosno kao posjednik u katastarskom operatu.

    4.1. Nadalje, navodi da je isto isticao u podnesku od 16.06.2020. broj spisa Ovr-4019/2018 kojim se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka Branka Ćurića (točka II. podneska) te da je vještak u nalazu i mišljenju napomenuo kako su pojedine zemljišnoknjižne čestice, uključujući spornu česticu iz prigovora tužitelja, u naravi izvanknjižno vlasništvo osoba različitih od ovdje 2.tuženika, unatoč činjenici da je upravo 2. tuženik upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, odnosno kao posjednik u katastarskom operatu. U odgovoru na tužbu 2. tuženik se u odnosu na ovršni postupak broj Ovr-1064/99 očitovao kako iz tužiteljevih argumenata te iz ovršnog spisa ne proizlazi da bi u nekretnine koje je tužitelj stekao u ovršnom postupku ulazila i predmetna čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Tome da je tako jer da je i sam tužitelj u tužbi naveo točne oznake nekretnina koje je stekao u decidiranom ovršnom postupku, odnosno da je vidljivo da tužitelj nije stekao spornu nekretninu čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Tužiteljevi argumenti kako isti nije imao razloga sumnjati da kupnjom na javnoj sudskoj dražbi ne stječe nekretninu koja je njegovo vlasništvo, da se ne mogu uzeti u obzir kao pravno opravdani i relevantni za predmetni postupak, posebice iz razloga što je on (2. tuženik) upisan kao vlasnik u zemljišne knjige, odnosno posjednik u katastarskom operatu već dugi niz godina. Da je tužitelj doista stekao vlasništvo sporne nekretnine, tada bi ista nekretnina bila i predmetom navedenog ovršnog postupka, a što se ne može dokazati temeljem tužiteljevih argumenata i uvidom u spis poslovni broj: Ovr-1064/99. Štoviše, a u pogledu vlasništva nekretnina u zemljišnim knjigama, 2. tuženik napominje kako je tužitelj vlasnik upravo onih nekretnina koje je stekao u navedenom ovršnom postupku te je isto lako provjerljivo uvidom u zemljišne knjige.

    4.2. U odnosu na ovršni postupak broj Ovr-4019/2018 ukazuje da se predmetni postupak vodi radi ovrhe na njegovim nekretninama (2. tuženika) kao ovršenika te da je 1. tuženik ovrhovoditelj. Ukazuje da tužitelj nije uspio u ovršnom postupku broj: Ovr-4019/2018 dokazati svoje pravo u odnosu na spornu nekretninu čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pa da logično proizlazi da isto neće uspjeti dokazati niti u ovom postupku koji se vodi radi utvrđenja vlasništva na konkretnoj nekretnini. Nadalje, u odnosu na argument tužitelja glede čl. 388. ZVDSP-a, 2. tuženik napominje kako je, u odnosu na Društveno poduzeće „Bjelovarske ciglane” društveno vlasništvo brisano prije 01.01.1997. Ukazuje da čl. 388. stavak 5. ZVDSP propisuje: „...(5) Zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga određena ovim Zakonom neće se primjenjivati u korist stjecanja do kojih dođe do 1. siječnja 2017., ako se njime stječe nekretnina na kojoj je bilo upisano društveno vlasništvo, a nije brisano prije nego što je ovaj Zakon stupio na snagu...”. Uzimajući u obzir da je društveno vlasništvo brisano prije nego što je ZVDSP stupio na snagu, 2. tuženik ukazuje da argument tužitelja kako ne vrijedi presumpcija istinitosti i potpunosti zemljišnih knjiga je u cijelosti pravno promašen i činjenično neutemeljen. Zaključno 2. tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovane te naložiti tužitelju da 2. tuženiku naknadi trošak ovog parničnog postupka.

    5. U podnesku od 17. veljače 2023. (strana 116 do 117 spisa) kojim se očituje na odgovor na tužbu 2.tuženika, tužitelj navodi da se 2.tuženik tijekom postupka nije očitovao na ključne činjenice navoda tužbe a to da su:

    -da li se nalazi u posjedu predmetne nekretnine i je li 2.tuženik ikada samostalno ili putem svojih pravnih prednika bio u posjedu predmetne nekretnine, jer da se u tužbi upravo tvrdi na 2. tuženik, a ni njegovi pravni prednici nikada nisu posjedovali predmetnu nekretninu dok je tužitelj stupio u posjed iste nakon što mu je od strane suda predana u posjed.

    -da li je 2. tuženik prilikom davanja u zalog predmetne nekretnine i sklapanja ugovora s 1. tuženikom ukazao istome da nije posjednik i stvarni vlasnik predmetne nekretnine, te da li je prilikom sklapanja ugovora o kreditu i zasnivanja založnog prava nekretnina identificirana i procijenjena od strane 1. tuženika kao kreditora i 2. tuženika kao korisnika kredita. Ukazuje da se u tužbi ističe da 1. tuženik prilikom zasnivanja založnog prava nije postupao savjesno jer bi svakako prilikom procjene i identifikacije uočio i mogao uočiti da 2. tuženik nije posjednik predmetne nekretnine jer se ona nalazi u tužiteljevom posjedu i dio je tužiteljeve gospodarske cjeline.

    -1. tuženik argumentaciji tužitelja o vlastitoj savjesnosti prilikom stjecanja nekretnine na javnoj dražbi suprotstavlja načelo povjerenja u zemljišne knjige. Naime, tužitelj ponavlja kao u tužbi da je predmetnu nekretninu tužitelju prodao i predao u posjed upravo sud kod kojeg se vode zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, to je Općinski sud u Bjelovaru koji je prije prodaje identificirao predmet prodaje, procijenio vrijednost nekretnine pa i ove sporne i potom oglasio prodaju te nekretnine.

    Tužitelj zaključno navodi da se u cijelosti pouzdavao u rad suda i nije imao razloga sumnjati da bi mu od stane zemljišnoknjižnog suda bila prodana i predana u posjed tuđa zemljišna čestica, pa da u tom smislu tužitelj ne može snositi štetne posljedice zbog nastale situacije.

    6. U podnesku od 21. ožujka 2023. 1. tuženik je naveo da u odnosu na podnesak tužitelja od 17. veljače 2023. ističe da je razvidno da tužitelj i nadalje iznosi neosnovane prigovore 1.tuženiku da prilikom zasnivanja založnog prava u svoju korist nije postupao savjesno iako je i sam nezakoniti, neistinit i nepošten posjednik ako trenutno ima u posjedu predmetnu nekretninu čk.br. 549/2 k. o. [katastarska općina]. Nadalje navodi da prigovori tužitelja da prilikom zasnivanja založnog prava nije provjerio da se nekretnina „nalazi u tužiteljevu posjedu i dio je tužiteljeve gospodarske cjeline“, da su potpuno irelevantni za valjano zasnivanje založnog prava na nekretninama jer da je za zasnivanje založnog prava na nekretninama potpuno irelevantno u čijem posjedu se nalazi nekretnina. Dapače, u gospodarskom i poslovnom prometu da je vrlo čest slučaj da se nekretnina na kojoj se zasniva založno pravo daje u zakup i da vlasnik nekretnine nije i ujedno i njezin posjednik, pa čak i da se založno pravo zasniva samo na dijelu nekog pogona, gospodarske cjeline, tvornice ili slično, već ovisno o međusobnim gospodarskim dogovorima između poslovnih subjekata, budući da se založno pravo ne zasniva prema poslovnim dogovorima i/ili razgraničenjima gospodarskih subjekata, kao i prema tome da li neka nekretnina čini gospodarsku cjelinu ili ne, već prema pravilima zemljišnoknjižnog prava. U tom smislu i čl. 304. st. 1. i 2. ZVDSP-a da jasno određuje:

    „(1) Dobrovoljno založno pravo koje se na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku u posjed i koje ga ne ovlašćuje da drži zalog u posjedu jest hipoteka. (2) Na nekretninama je moguće osnovati založno pravo jedino kao hipoteku.“.

    6.1. Nadalje 1. tuženik navodi da prilikom zasnivanja založnog prava nije niti imao bilo kakvu obvezu, a kamoli zakonsku obvezu istraživati izvanknjižno stanje nekretnine, tim više jer je pored zemljišne knjige i kao katastarski posjednik nekretnine u katastarski operat bio upisan upravo 2. tuženik, a što da je i u trenutku pisanja podneska, te da se veća savjesnost 1. tuženiku ne može tražiti. Dapače, 1. tuženik da je na taj način odnosno bez predaje stvari u posjed jedino i mogao zasnovati založno pravo, a sve kako je to navedeno u navedenim odredbama ZVDSP, tim više jer je založno pravo zasnovao temeljem Sporazuma o zasnivanju založnog prava na nekretninama radi osiguranja novčane tražbine od 23.03.2011. kao solemnizirane ovršne javnobilježničke isprave.

    6.2. Zaključno 1. tuženik navodi da nema razloga niti nije imao razloga sumnjati da predmetna nekretnina eventualno ne bi bila vlasništvo 2. tuženika (a protivno se niti sada ničim ne dokazuje), budući da se čk.br. 549/2 nalazi upisana u zemljišnoj knjizi unutar jednog zemljišnoknjižnog uloška broj [broj ZK uloška] kao jedinstvenog zemljišnoknjižnog tijela, te da je tužitelj uistinu bio kupio čk.br. 549/2 kako navodi tada bi morao provesti u zemljišnoj knjizi otpis te čestice u novi zk uložak, jer inače ne bi niti mogao upisati svoje pravo vlasništva, a kako isto tužitelj nikada nije učinio da je razvidno da do podnošenja predmetne tužbe nije niti sam smatrao da bi bio vlasnik te čestice. Isto tako, u valjanost zasnivanja založnog prava govori upravo i ta činjenica da se čk.br. 549/2 nalazi unutar zk uloška odnosno zk tijela u kojem se nalazi još dvadesetak drugih čestica vlasništvo 1. tuženika (a koje vlasništvo tužitelj ne osporava), te se založno pravo u korist 1. tuženika nije niti moglo drugačije zasnovati nego kao zalog (teret) na cijelom tom ulošku (zk tijelu) jer se hipoteka niti ne može upisati samo kao teret pojedine čestice. Ukazuje da je odredbom čl. 35. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama određeno: „(1) Založno pravo (hipoteka) može se upisati kao teret cijeloga zemljišnoknjižnog tijela ili kao teret idealnoga dijela nekoga suvlasnika. Hipoteka se ne može upisati kao teret pojedinih sastavnih dijelova zemljišnoknjižnoga tijela.“, te i da ta okolnost govori u prilog savjesnosti 1. tuženika prilikom zasnivanja založnog prava. S druge strane, o nesavjesnosti tužitelja, čak i ako bi bilo točno da je isti posjednik nekretnine dovoljno govori okolnost da isti već skoro 12 godina ima u posjedu tuđu nekretninu, i to bez ikakvog pravnog osnova. Slijedom svega iznesenog, predlaže se da Naslovni sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan u odnosu na 1. tuženika, uz naknadu parničnog troška 1. tuženiku.

    7. Tužitelj se u podnesku od 31. svibnja 2023. na navode odgovora na tužbu tuženika dodatno očitovao ( str. 183-184) kako u cijelosti ostaje kod tužbe i tužbenih zahtjeva i podneska od 17. veljače 2023., time da precizira i ispravlja tužbeni zahtjev tako da označava novi z.k. uložak u koji je nakon zabilježbe spora prenesena sporna čkbr. [katastarska čestica] – VOĆNJAK U KUNOVCU s 200 čhv., i to: z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje navodi da se tuženici u svojim odgovorima na tužbu pozivaju na načelo povjerenja u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga, te osporavaju tužitelju poštenje njegova posjeda, no tuženici međutim da potpuno zanemaruju način na koji je tužitelj stekao nekretninu: naime tužitelju je predmetna nekretnina predana u posjed od strane suda – zaključkom o predaji donesenim u spisu OPS Bjelovar, broj: Ovr- 1064/99. Prije toga nekretnina je identificirana od strane sudske komisije uz sudjelovanje mjerničkog vještaka koji je na zapisnik na uredovanju u [adresa] dana 15. lipnja 2000. naveo: „Uviđajem i identifikacijom te izmjerom na licu mjesta u [adresa] kod kućnog broja 43 utvrdio sam da je predmet identifikacije čkbr. [katastarska čestica] prizemna poslovna zgrada, dvor na kojem dijelu je i dio silosa sa površinom od 220 čhv., a sve prema gruntovnom stanju i parcelaciji izvršenoj 24. 12. 1954. godine prilikom konfiskacije i odvojenja mlina sa ostalim zemljištem, a koje je danas stanje upisano u gruntovnici u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a nacrt parcelacije se nalazi u zbirki isprava u Križevcima, pod brojem: Z-275/55 koju kopiju i službeni primjerak mi je poslala uprava gruntovnice u Križevcima kod koje se zbirka nalazi. Pristup objektu je direktno sa ulice kolskim ulazom prema silosima dok samo dvorište zgrade je iza objekta i silosa. Navedena čestica čkbr. [katastarska čestica] dvor sa 51 čhv., prema izvornom nacrtu Z-275/55 se nalazi na južnoj strani dvorišta mlina ostavljene kao parcele za obradu (vrt) dosadašnjem vlasniku ĐB i F iz [adresa] kod konfiskacije mlina“.

    Nadalje navodi da je naknadno isti mjernički vještak UB dopunio nalaz i mišljenje na str. 719 spisa OPS Bjelovar, broj: Ovr-1064/99 na način kako slijedi: „U postupku nacionalizacije mlina 1954. godine, Z-275/55 koji se nalazi u zbirci isprava Općinskog suda u Križevcu, Nacrtom br. 4533 od 24. 12. 1954. godine izvršeno je snimanje mlina i stambenog objekta. Izdvajanjem stambenog objekta od nacionalizacije, tadašnjih vlasnika RB i U iz [adresa] izvršena je preparcelacija čkbr. [katastarska čestica] or. sa 748 čhv. i 548/4 or sa 256 čhv., te čkbr. [katastarska čestica] or. sa 154 čhv. Kod ucrtavanja mlin je ukartiran na pogrešno mjesto, sjevernije od prave lokacije za cca. 15 m, a time stambena zgrada današnja upravna zgrada sjevernije u odnosu na ukartirani mlin. Uvidjevši da dio mlina prelazi na čkbr. [katastarska čestica] on je poništava i upisuje kao čkbr. [katastarska čestica] sa mlinom površine 806 čhv., čkbr. [katastarska čestica] sa ucrtanim objektom površine 220 čhv. imenuje dotadašnju čkbr. [katastarska čestica] koju u nacrtu briše. Čkbr. [katastarska čestica] i dalje ostaje upisana u zemljišnoj knjizi u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kulture voćnjak u Kunovcu sa 200 čhv. Društveno vlasništvo na korisniku Bjelovarske ciglane. …. vještak je dodao: „Za sada mislim da bi trebala ostati čkbr. [katastarska čestica] na zadruzi, a kasnije dati snimiti taj cijeli kompleks, jer ovo nije jedino odstupanje mape, gruntovnice sa terenom radi usaglašavanja.“ Iz naprijed navedenog tužitelj navodi da nedvojbeno proizlazi da je mjernički vještak mlin i ekonomsko dvorište koje tužitelj nesporno posjeduje, a 2.tuženik i njegovi pravni prednici Bjelovarske ciglane d.d. u stečaju nikada nisu posjedovali identificirao kao dio nekretnina kupljenih od strane prednika tužitelja OB kao vlasnice obrta „ [obrt]“. Vještak je sam objekt mlina identificirao u potpunosti na čkbr. [katastarska čestica], a ekonomsko dvorište sa ucrtanim objektom na čkbr. [katastarska čestica]. Vještak je izričit da je položaj mlina pogrešno ukartiran i da je to razlog odstupanja stvarnog stanja s mapama i gruntovnicom.

    Nadalje navodi da je nakon identifikacije, mlin sa svim što tužitelj danas posjeduje je procijenjen od strane suda i uz pomoć građevinskog vještaka, a potom u ovršnom postupku unovčen i kupljen od strane tužitelja, te u konačnici kao zadnju radnju u postupku prije namirenja sud je te nekretnine tužitelju predao u posjed. Stoga, tužitelj zaključuje da argumentacija tuženika kojim se poziva na načelo potpunosti i istinitosti podataka u zemljišnim knjigama u ovom slučaju nije relevantna jer je tužitelj svoje nekretnine stekao u sudskom postupku kod OPS Bjelovar, broj:

    Ovr-1064/99 u kojem je sud izričito utvrdio da objekti, odnosno nekretnine koje su predmetom postupka nisu pravilno „ukartirani“, a sud je iste nekretnine prodao kao dio imovine ovršenika PZ Zadrugar Rovišće koji je te nekretnine i posjedovao odijeljene od nekretnina 2.tuženika.

    Nadalje, tužitelj ukazuje da iz povijesnog z.k. izvatka za z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je PZ Zadrugar objekt mlina sagrađenog na čkbr. [katastarska čestica] (a kasnije kupljen od strane tužitelja) stekao temeljem presude Općinskog suda u Bjelovaru, broj: P-1003/95 od 17. studenog 1995., a ista nekretnina je rješenjem istog suda broj: Z-5082/97 od 10. prosinca 1997. prenesena s Bjelovarskih ciglana na PZ Zadrugar Rovišće. Iz povijesnog z.k. izvatka za z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] da proizlazi da je 2. tuženik prijepornu nekretninu čkbr. [katastarska čestica] stekao, temeljem Ugovora o kupoprodaji od 22. rujna 2003. u stečajnom postupku iza Bjelovarskih ciglana d.d. u stečaju koji je proveden u zemljišnim knjigama rješenjem suda broj: Z-4412/03 od 29. rujna 2003. Ukoliko se prijeporna čkbr. [katastarska čestica] doista nalazi u posjedu tužitelja, a ne 2. tuženika, to je da je sasvim sigurno moglo i moralo biti poznato stečajnom upravitelju Bjelovarskih ciglana d.d. u stečaju PB koji je tu nekretninu prodao 2. tuženiku u stečajnom postupku koji se kod naslovnog suda vodio pod brojem: St- 21/99, odnosno nije moglo ostati nepoznato samom 2.tuženiku. Nadalje tužitelj navodi da je znao što je predmetom kupnje jer mu je to pokazano i predano u posjed od strane ovršnog suda, ali da ostaje nejasno je li 2. tuženik znao što je predmetom kupnje u stečajnom postupku broj: St-21/99 te je li prijeporna čkbr. [katastarska čestica] identificirana i procijenjena u tom stečajnom postupku.

    7.1. Tužitelj nadalje ukazuje da u konkurenciji tužiteljeva i tuženikovih prava na mirno uživanje vlasništva kao ustavnog prava (čl. 3. i 48. st. 1. Ustava RH) i konvencijskog prava (čl. 1. Protokola 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda), tužitelj smatra da sud mora provesti test razmjernosti pri čemu se kao pitanje postavlja je li Republika Hrvatska koja odgovara za pravilnost i zakonitost rada sudova i državne geodetske uprave poduzela sve potrebne radnje kako bi osigurala potpunost i istinitost zemljišnih knjiga, te osigurala tužitelju mirno uživanje vlasništva slijedom čega da tužitelj ima opravdani pravni interes da se o ovoj parnici u smislu čl. 211. ZPP-a obavijesti Republika Hrvatska s pozivom da se RH uključi u parnicu kao umješač na strani tužitelja.

    8. Republika Hrvatska je tijekom postupka 21. kolovoza 2023. dostavila podnesak (str.197-198) kako smatra da u konkretnom slučaju od ishoda parnice ne ovisi nikakvo pravo ili obveza Republike Hrvatske te da stoga ne postoji pravni interes da se kao umješač uključi u predmetni parnični postupak.

    9. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u priloženu presliku zaključka o upućivanju u parnicu i uvid u spis broj: Ovr-4019/2018. s prigovorom i prilozima (str. 8-55 spisa), izvršen je uvid u povijesni izvadak iz sudskog registra (str. 75-79), rješenje Županijskog suda u Vukovaru od 14. lipnja 2022. (str. 80-82), podatke Nacionalnog arhivskog informacijskog sustava (str. 83), prijepis posjedovnog lista i izvadak iz zemljišne knjige (str. 101-104), sporazum o zasnivanju založnog prava na nekretninama radi osiguranja novčane tražbine s prilozima (str. 122-176) izvadak iz zemljišne knjige i arhivski izvadak (str. 186-192), izvršen je uvid u podnesak Republike Hrvatske od 21. kolovoza 2023. (str. 197-198).

    Nadalje izvršen je uvid u dostavljene isprave od strane Općinskog suda u Bjelovaru iz zbirki isprava Z predmeta (str. 213-229 spisa).

    Nadalje izvršen je uvid u spise broj: Ovr-1064/99 i Ovr-4019/2018 Općinskog suda u Bjelovaru te u priloženi spis ovog suda broj St-21/99. Time da se spis Ovr- 1064/99 nalazi priložen ovom predmetu dok je spis Ovr-4019/18 nakon uvida vraćen budući je u tijeku te je izvršena preslika dijelova tog spisa te je u kuverti priložen ovom predmetu.

    Izvršen je uvid u rješenje Općinskog suda u Bjelovar, Stalna služba u Pakracu, broj: Ovr-4019/2018-216 od 04. rujna 2024. (str. 258-261 spisa), u zaključak Općinskog suda u Bjelovar, Stalna služba u Pakracu, broj: Ovr-4019/2018-225 od 17. rujna 2024. (str. 262-264), rješenje Općinskog suda u Bjelovar, Stalna služba u Pakracu, broj: Ovr-4019/2018-234 od 04. listopada 2024. (str. 265-269) i potvrdu o uplati kupovnine (str. 270-273).

    Dana 17. svibnja 2024. održan je očevid na licu mjesta (str. 244 do 245 spisa) uz sudjelovanje mjerničkog vještaka Ivana Tomljanovića radi identifikacije nekretnine čkbr. [katastarska čestica], voćnjak u Kunovcu s 200 čhv, te je izvršen uvid u dostavljeni pisani nalaz i mišljenje (st. 277-303).

    Izvršen je uvid u zk izvadak sa stanjem na 26. prosinca 2024. (str. 310, 312 spisa).

    Tužitelj je tijekom postupka odustao od personalnih dokaza saslušanjem stranaka te isti nije izveden.

    10. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio odlučne činjenice i tužbeni zahtjev ocijenio neosnovanim.

    11. Predmet spora je prema konačno postavljenom zahtjevu isplata 5.600,00 eura koji novčani iznos tužitelj potražuje od 1. tuženika kao ovrhovoditelja na ime primljenog po osnovi prodane nekretnine u ovršnom postupku Općinskog suda u Bjelovaru broj: Ovr-4019/18 i to nekretnine sada upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica], voćnjak u Kunovcu 200 čhv (ranije zk. ul. [broj ZK uloška]) i zahtjev tužitelja za solidarnu isplatu troškova postupka od tuženih. Sporna je tijekom postupka osnovanost tužbenog zahtjeva. Sporno je tijekom postupka bilo je li tužitelj stekao vlasništvo prijeporne nekretnine temeljem odluke suda, je li bio ovlašten ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi temeljem te odluke i brisanje zaloga upisnog u korist 1. tuženika i time je li osnovano traženo proglašenje ovrhe nedopuštenom, a po dovršetku ovrhe je li osnovan konačan tužbeni zahtjev tužitelja sukladno čl. 56. Ovršnog zakona za isplatu onog što je ovrhovoditelj primio u ovrsi na temelju unovčenja predmetne nekretnine u iznosu od 5.600,00 eura.

    12. Iz isprava u spisu proizlazi:

    -Iz zaključka Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Ovr-4019/2018-52 od 9. veljače 2022. proizlazi da je upućen tužitelj kao treća osoba da protiv stranaka i to ovrhovoditelja, ovdje 1. tuženika i ovršenika, ovdje 2. tuženika u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica], voćnjak u Kunovcu 200 čhv na kojoj nekretnini se ovršenik vodi kao vlasnik (str. 8 do 13 spisa), te iz prigovara treće osobe u toj ovrsi (str. 14 do 16 spisa) proizlazi da je tužitelj podnio prigovor kojim je predložio da sud proglasi ovrhu nedopuštenom u odnosu na predmetnu nekretninu, jer da je isti vlasnik nekretnine, a rješenjem broj Ovr-4019/2018-52 od 9. veljače 2022. je odbijen prijedlog za odgodu ovrhe. Iz rješenja Županijskog suda u Vukovaru broj Gž Ovr- 110/2022-2 od 14. lipnja 2022. proizlazi da je odbijena žalba treće osobe i potvrđeno predmetno rješenje (str. 80-82).

    -Iz odluke o povećanju temeljnog kapitala te o izmjeni temeljnog akta tužitelja od 3. svibnja 2017. (strana 17 do 24 spisa) proizlazi da je istom povećan temeljni kapital tužitelja i to unosom stvari nekretnina u temeljni kapital društva i to, između ostalih čkbr. [katastarska čestica] voćnjak kod kuće površine 200 čhv upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

    -Iz izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška]. ko [katastarska općina] sa stanjem na 16. srpanj 2022. (92-92 spisa) proizlazi da je kao vlasnik, između ostalih, i predmetne nekretnine čkbr. [katastarska čestica] voćnjak u Kunovcu sa 200 čhv upisan kao vlasnik 2.tuženik. Nadalje proizlazi da je u teretovnici upisano zaprimljeno 08.04.2011. broj Z-2077/11 Na temelju sporazuma o zasnivanju založnog prava na nekretninama radi osiguranja novčane tražbine od 23. ožujka 2011.g. uknjižuje se pravo zaloga radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 6.280.000,00 kn po osnovi Ugovora o kreditu broj IPARD-04/2011 s Prilogom 1 i 2, za kredit u iznosu od 6.280.000,00 kn što je na dan 05.01.2011.g. godine predstavljalo protuvrijednost od 849.875,92 EUR uz valutnu klauzulu vezanu na EUR, uvećano za kamatnu stopu od 2% godišnje na iznos kredita iskazan u EUR, koja je promjenjiva sukladno Odluci Uprave založnog vjerovnika, interkalarnu kamatu u visini redovne kamate, zateznu kamatu 14 % godišnje, promjenjiva sukladno Odluci o kamatnim stopama založnog vjerovnika, naknade, troškove i ostalo sve sukladno Ugovoru o kreditu broj IPARD-04/2011 i predmetnom sporazumu, u korist: *HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK, OIB: 26702280390, ZAGREB, STROSSMAYEROV TRG 9.

    -Iz priloženog nalaza i mišljenja građevinskog vještaka NB zbog utvrđenja tržišne vrijednosti (str. 25 do 46) proizlazi da je izrađeno za potrebe predmeta broj Ovr-2756/97 odnosno Ovr-1064/99 u kojem je ovršenik PZ "ZADRUGAR" ROVIŠĆE. U navedenom nalazu i mišljenju izvršena je procjena i to mlina, pilane, nadstrešnice, silosa sa armirano betonskim temeljima, dvorišno objekt, spremnik vode, građevinsko zemljište, te je priložena skica premjeravanja.

    -Iz rješenja broj Z-2209/07 od 13. travnja 2007. (str. 39 spisa) proizlazi da je Općinski sud u Bjelovaru dopustio bezteretni otpis čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvor sa 220 čhv i čkbr. [katastarska čestica] mlin i dvor sa 806 čhv iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s imena OB te prijenos u novi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz uknjižbu prava vlasništva u korist [obrt]

    -Iz rješenja Općinskog suda u Bjelovaru (str. 40 do 41 spisa) proizlazi da je doneseno 6. rujna 2001. u ovršnom predmetu Ovr-1064/99, nadalje iz zaključka broj Ovr-1064/99-95 od 22. listopada 2021. (strana 44 do 48 spisa) proizlazi da su nekretnine predane kupcu OB te je pozvan Lui d.o.o. Bjelovar u roku od 8 dana predati posjed nekretnina i to čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica].

    -Iz zapisnika od 15. lipnja 2000. iz predmeta Ovr-408/00 proizlazi da su na istom iskaz dali mjernički vještak UB i građevinski vještak GB te je priložena skica lica mjesta od 15. lipnja 2000. (strana 42 do 46 spisa).

    -iz nalaza mjerničkog vještaka UB od 18. siječnja 2002. iz predmeta Ovr-1064/99 priložen ovom spisu (strana 49 do 55 spisa) proizlazi da se isti očituje u odnosu na pitanje je li zgrada bivše željezarije na čkbr. [katastarska čestica] ili 548/1.

    -Iz povijesnog izvatka iz sudskog registra (strana 75 do 79 spisa) proizlazi da se odnosi na društvo BJELOVARSKE CIGLANE d.d., Bjelovar, Frankopanska 54.

    -Iz Sporazuma o zasnivanju založnog prava na nekretninama radi osiguranja novčane tražbine od 23. ožujka 2011. sa svim prilozima proizlazi (str. 122-176) da je istim u korist 1. tuženika kao založnog vjerovnika radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 6.280.000,00 kn po Ugovoru o kreditu broj IPARD-04/2011 s Prilogom 1 i 2, sudužnik i založni dužnik 2. tuženik (tada naziva VOĆARSTVO RATARSTVO I TRGOVINA d.o.o.) dozvolio opterećenje svojih nekretnina pravom zaloga uknjižbom hipoteke u korist založnog vjerovnika između ostalih i odnosu na čkbr. [katastarska čestica] voćnjak u Kunovcu površine 200 čhv. Kao korisnik kredita je naznačeno društvo VOĆNJAK d.o.o Nadalje, priložen je Sporazumu i ugovor o kreditu od 22. veljače 2011., kojim je kreditor 1.tuženik a korisnik kredita Voćnjak d.o.o. Gorjani 175, Ivankovo, dok je kao sudužnik, između ostalih navedeno i VOĆARSTVO RATARSTVO I TRGOVINA d.o.o.

    -Iz izvatka iz zemljišne knjige sa stanjem na 10. ožujka 2011. za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (strana 154 do 155 spisa) u kojem je upisana između ostalih čkbr. [katastarska čestica], voćnjak u Kunovcu sa 200 čhv proizlazi da je na taj dan kao vlasnik upisano VOĆARSTVO RATARSTVO TRGOVINA d.o.o. za proizvodnju, sjemenarstvo, trgovinu i usluge, Bjelovar. Iz izvatka iz sudskog registra za društvo OIB: 68416812428, dakle OIB- a ovdje [osobni identifikacijski broj]. tuženika sa stanjem na dan 15. ožujka 2011. naveden je naziv VOĆARSTVO RATARSTVO I TRGOVINA d.o.o. ( str. 172-175).

    -Iz izvatka iz zemljišnih knjiga broj zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je na dan 31. svibnja 2023. u istom upisana čkbr. [katastarska čestica], voćnjak u Kunovcu 200 čhv. (str. 186-187) i kao vlasnik 2. tuženik.

    -iz povijesnog izvadak za z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na 5. prosinca 2006. (strana 188 do 191 spisa i str. 291-294) sa potvrdom zemljišnoknjižnog odjela od 31. svibnja 2023. (strana 192 spisa) proizlazi slijed promjena u odnosu na nekretnine upisane u tom zk. ul., između ostalih i predmetnu nekretninu. Proizlazi da je 1991. upisano u vlasničkom listu društveno poduzeće "Bjelovarske ciglane" Bjelovar, te da je PZ Zadrugar čkbr. [katastarska čestica] (a kasnije kupljen od strane tužitelja) stekao temeljem presude Općinskog suda u Bjelovaru, broj: P- 1003/95 od 17. studenog 1995., a ista nekretnina je rješenjem istog suda broj: Z- 5082/97 od 10. prosinca 1997. prenesena s Bjelovarskih ciglana na PZ Zadrugar Rovišće. Nadalje, proizlazi prema stanju spisa i zk. izvatku da je 2. tuženik prijepornu nekretninu čkbr. [katastarska čestica] stekao, temeljem Ugovora o kupoprodaji od 22. rujna 2003. u stečajnom postupku iza Bjelovarskih ciglana d.d. u stečaju koji je proveden u zemljišnim knjigama rješenjem suda broj: Z-4412/03 od 29. rujna 2003.

    -iz kupoprodajnog ugovora (str. 214-217) proizlazi da je sklopljen 22. rujna 2003. i da je prodavatelj BJELOVARSKE CIGLANE D.D. U STEČAJU, a kupac RATARSTVO PROMET D.O.O. kao kupac, te su navedene nekretnine koje su predmet prodaje, između ostalih i čkbr. [katastarska čestica], voćnjak sa 200 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. ko [katastarska općina]. Iz rješenja Tt-98/746-2 od 25. kolovoza 1998. proizlazi da je osnovnao društvo RATARSVO PROMET društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge ( str. 218 spisa). Iz rješenja ovog suda br. St-21/99-11 od 21. listopada 1999. proizlazi da je otvoren stečajni postupka nad tvrtkom BJELOVARSKE CIGLANE D.D., Bjelovar, Frankopanska 54. (str. 219-221). Iz presude na temelju priznanja Općinskog suda u Bjelovaru broj P-1003/95-5 od 17. studenoga 1995. proizlazi da je tužena Bjelovarske ciglane Bjelovar obvezana na izdavanje tabularne isprave tužitelju PZ Zadrugar Rovišće u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] mlin i dvor sa 806 čhv, jer da će inače takvu ispravu zamijeniti presuda (str. 223).

    -Iz priloženog rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu broj Ovr-4019/2018-216 od 4. rujna 2024. proizlazi da je nekretnina kčbr. [katastarska čestica] voćnjak u Kunovcu 200 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dosuđena tužitelju kao kupcu za iznos od 5.600,00 eura (strana 262 do 264 spisa).

    -iz priloženog zaključka od 17. rujna 2024. broj Ovr-4019/2017-225 proizlazi (strana 258 do 261 spisa) da je ovršeniku VRT d.o.o. Bjelovar određeno da je dužan predmetnu nekretninu predati ovdje tužitelju s obrazloženjem da je rješenje o dosudi postalo pravomoćno i da je uplaćena razlika kupovnine.

    -Iz rješenja broj Ovr-4019/2018-234 od 4. listopada 2024. (strana 265 do 269 spisa) proizlazi da su iz ukupne kupovnine za sve nekretnine navedene u izreci tog rješenja u iznosu od 245.370,00 eura namiruje u cijelosti tražbina orvhovoditelja i založnog vjerovnika ovdje prvo tuženika u iznosu od 233.132,88 eura. U odnosu na predmetnu nekretninu naveden je iznos kupovnine od 5.600,00 eura. Nadalje je određeno da se iznos kupovnine od 12.237,12 eura preostao nakon namirenja tražbine ovrhovoditelja vraća ovršeniku VRT d.o.o. Bjelovar. Istim rješenjem utvrđeno je da je ovrha broj Ovr-4019/2018 dovršena.

    -Iz podataka NetBanking od 10. rujna 2024. proizlazi da je tužitelj izvršio uplatu kupovnine u provedbi ovrhe u iznosu od 4.900,00 eura dana 10. rujna 2024. u odnosu na kupnju predmetne nekretnine (strana 270 do 271 spisa). Nadalje iz podataka NetBanking od 1. kolovoza 2024. proizlazi da je tužitelj izvršio uplatu jamčevine za javnu dražbu u iznosu od 700,00 eura dana 1. kolovoza 2024. (strana 272 do 273 spisa).

    -iz stečajnog spisa ovog suda broj St-21/1999 proizlazi da je stečajni postupak nad društvom Bjelovarske ciglane d.d. Bjelovar otvoren rješenjem broj St-21/1999-11 od 21. listopada 1999. (str. 20-22 tog spisa) te da je priložen i izvod iz sudskog registra za Bjelovarske ciglane (str. 280-284 tog spisa) i da je 18. kolovoza 1993. upisana promjena statusa društvenog poduzeća u dioničko društvo pretvorbom te je upisan subjekt upisa Bjelovarske ciglane d.d. Bjelovar. Raniji upis bio je Bjelovarske ciglane p.o. društveno poduzeće za proizvodnju opeke, blokova za zidanje od gline, šupljih opečnih blokova za stropove i svodove, trgovina na veliko i malo. Iz stečajnog spisa proizlazi da je predmet prodaje kao stečajna masa bila između ostalog Ciglana Rovišće te da je najbolju ponudu za Ciglanu Rovišće dao ponuđač Ratarstvo-promet d.o.o. 16. rujna 2003. na ročištu za javnu dražbu (str. 302-303). Nadalje proizlazi da je sklopljen i kupoprodajni ugovor i to između Bjelovarskih ciglana d.d. u stečaju zastupanih po stečajnom upravitelju Marijanu Belaniu kao prodavatelju i kupca Ratarstvo-promet d.o.o. Bjelovar kao kupca (str. 344-346 spisa) te je navedena kao predmet prodaje i čkbr. [katastarska čestica] voćnjak sa 200 čhv te je u navedenom ugovoru navedeno kako prodavatelj jamči da su prodane nekretnine njegovo isključivo vlasništvo te da u posjed kupljenih nekretnina kupac stupa nakon potpisa ugovora.

    - nadalje iz predmetnog stečajnog spisa proizlazi da je taj stečajni postupak obustavljen i zaključen rješenjem broj St-21/1999-201 od 28. prosinca 2007. (str. 462-463 spisa).

    - iz priloženog ovršnog spisa Općinskog suda u Bjelovaru broj Ovr-1064/99 proizlazi da je ovršni postupak pokrenut 3. prosinca 1999. po prijedlogu ovrhovoditelja Republike Hrvatske protiv ovršenika PZ "ZADRUGAR" Rovišće te proizlazi da je doneseno rješenje o ovrsi broj Ovr-1064/1999 dana 7. prosinca 1999. kojim je određena ovrha na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] mlin i dvor sa 806 čhv. Nadalje proizlazi da je u istom priložen nalaz i mišljenje građevinskog vještaka NB o procjeni tržišne vrijednosti iz listopada 1998. koja je priložen u preslici ovom parničnom spisu. Nadalje proizlazi da je izvršena i procjena mlinarske opreme (str. 142-146 ovršnog spisa).

    - nadalje iz tog spisa i to zapisnika od 6. rujna 2021. (str. 270-272 spisa) broj Ovr-1064/99-44 proizlazi da su nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvor sa 220 čhv te čkbr. [katastarska čestica] dvor sa 51 čhv u naravi dio ekonomskog dvorišta-kancelarija, nadstrešnica i dio silosa dosuđeni kupcu Pekarski [obrt] " [obrt]" iz [adresa] vlasnika FB. Nadalje, proizlazi da je donesen zaključak 22. listopada 2021. o predaji predmetnih nekretnina kupcu OB te je pozvano društvo Lui d.o.o. Bjelovar u roku od 8 dana predati u posjed nekretninu kupcu (str. 621-622 spisa). Također se nalazi dopis od 28. prosinca 2021. (str. 718 spisa) od SB i dr. u kojem se obrazlaže da se traži ispravak rješenja o dosudi i briše prijenos čkbr. [katastarska čestica] s imena OB i uspostava ranijeg zk. stanja te je priložen i nalaz mjerničkog vještaka UB. Međutim iz stanja spisa proizlazi da po navedenom dopisu nadalje nije postupljeno te je predmet i arhiviran.

    -Iz priložene preslike spisa broj Ovr-4019/2018 Općinskog suda Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru proizlazi da je prijedlog za ovrhu podnijela Hrvatska banka za obnovu i razvitak protiv ovršenika VRT d.o.o. Bjelovar, radi naplate tražbine u iznosu od 4.474.013,35 kn na nekretninama ovršenika te je određena ovrha u odnosu na sve nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to temeljem ovršne isprave Sporazuma o zasnivanju založnog prava na nekretninama radi osiguranja novčane tražbine od 23. ožujka 2011. te je doneseno rješenje o ovrsi broj Ovr- 4019/18-2 od 15. siječnja 2019. te je predmetnim rješenjem obuhvaćena i čkbr. [katastarska čestica] voćnjak u Kunovcu ukupne površine 200 čhv upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U nalazu i mišljenju vještaka Metra d.o.o. od 10. ožujka 2020. proizlazi da su predmetne nekretnine u naravi dio poslovne zgrade i dvorište. Iz nalaza građevinskog vještaka proizlazi da je izvršena procjena tržišne vrijednosti predmetne čkbr. [katastarska čestica] te je u odnosu na predmetnu nekretninu čkbr. [katastarska čestica] navedeno da se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu.

    Nadalje prema i podatcima navedenog predmeta broj Ovr-4019/2018 proizlazi da je zaključak o upućivanju u ovu parnicu treća osoba [obrt] zaprimila po punomoćniku Jugoslavu Puranu 15. veljače 2022., a tužba je podnesena dana 20. veljače 2022., stoga je pravovremeno podnesena.

    13. Dana 13. prosinca 2024. zaprimljen je nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka Ivana Tomljanovića, dipl. ing. geodezije sa prilozima (strana 274 do 303 spisa). U nalazu i mišljenju vještak navodi (str. 274-276) da je izvršio identifikaciju nekretnina u K. o. [katastarska općina]: - čkbr. [katastarska čestica] VOĆNJAK U KUNOVCU s 200 čhv upisane sada u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ranije zk. ul. br. [broj ZK uloška] sada upisana u posjedovni list 1436 kao kuća i dvorište s 719 m2 ranije upisana u posjedovni list 737. Nadalje, navodi da je za potrebe izrade nalaza i mišljenja naručena je digitalna kopija plana iz Područnog ureda za katastar Bjelovar. Snimanje na terenu izvršeno je GPS uređajem Stonex S10 i mjernom vrpcom. Na skici lica mjesta br. 1 crvenom linijom označena je predmetna čkbr. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] koja ima površinu od 200 čhv upisana sada u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ranije zk. ul. br. [broj ZK uloška]. Iskolčio je na terenu međnu liniju službenog katastarskog plana za čkbr. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina], te izmjerom na terenu utvrdio da dio postojećeg objekta postrojenja mlina prelazi na predmetnu česticu 549/2 K. o. [katastarska općina]. Ti objekti su prikazani na fotografiji br. 1 i br. 2, a u naravi se radi o dijelu poslovne zgrade uz mlin. Izmjerom na terenu i usporedbom snimljenih podataka na terenu i podataka na službenoj kopiji katastarskog plana utvrdio sam da svi ucrtani objekti na službenoj kopiji katastarskog plana na kčbr. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] nisu ucrtani na pravom mjestu u odnosu na stvarno stanje na terenu. Na skici lica mjesta br. 1 cyan bojom prikazan je položaj objekata na službenoj kopiji katastarskog plana, a purpurnom bojom je prikazan stvarni položaj objekata na terenu. Dio objekta koji prelazi na predmetnu čkbr. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] osjenčan je u purpurnoj boji na skici lica mjesta br. 1. U Područnom uredu za katastar Bjelovar pronađen je plan na kojem je prikazan položaj osnovnih čestica 547, 548 i 549 K. o. [katastarska općina] (fotografija br. 3). Prijašnjim vještačenjem mjerničkog vještaka UB utvrđeno je da je u postupku nacionalizacije mlina 1954. godine izvršena parcelacija čkbr. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] kada je mlin pogrešno ucrtan (skica u zbirci isprava Z-276/55). Tim postupkom je i predmetna čkbr. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] brisana s katastarskog plana, ali je ostala upisana u tadašnji zk. ul. [broj ZK uloška] samo u pisanom dijelu. U Područnom uredu za katastar Bjelovar pronađen je plan na kojem je prikazan položaj svih čestica koje su spojene u novu česticu 548/4 K. o. [katastarska općina] (fotografija br. 4). Stanje na službenoj kopiji katastarskog plana do 2016. godine prikazano je na fotografiji br. 5 i nije se mijenjalo do izrade geodetskog elaborata koji je izradila Državna geodetska uprava Područni ured za katastar Bjelovar po službenoj dužnosti KLASA: 932-06/16-02/489 dana 15.9.2016. Tim elaboratom je usklađeno stanje prema knjizi računanja površina i stanju 1990. godine po promjeni broj 186 (prilog nalazu). Kako bi se uskladio katastarski plan sa knjižnim dijelom katastarskog operata i zemljišnom knjigom tim elaboratom je vraćen katastarski plan na staro stanje kakvo je bilo prije promjene iz 1990. godine. Ucrtali su na katastarski plan kčbr. [katastarska čestica]. (Geodetski elaborat prilog nalazu). Tim elaboratom je i kčbr. [katastarska čestica] prenumerirana u 547/6 jer postoji još jedna 547/3 evidentirana na katastarskom planu i nalazi se južno uz kčbr. [katastarska čestica], kao kčbr. D547/3. Nakon provedbe elaborata postojeći objekti su ostali ucrtani na krivom mjestu u odnosu na stvarni položaj na terenu. Na fotografiji br. 6 prikazan je preklop sadašnje službene kopije katastarskog plana i stanja iz 1990. godine. Predmetna čkbr. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] je bila upisana u posjedovni list 737 kao kuća i dvorište s 719 m2 na VRT D.O.O., OIB: 68416812428, MATICE HRVATSKE 4I, 43000 BJELOVAR, a sada je upisana u posjedovni list 1436 kao kuća i dvorište s 719 m2 na OŠKERA D.O.O., OIB: 20928403996, ULICA STJEPANA RADIĆA 3,ROVIŠĆE 43000 BJELOVAR. Naručen je arhivski ZK izvadak za čkbr. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] (prilog nalazu) u kojem nije došlo do promjene površine i broja čestice već je predmetna čkbr. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] prešla iz zk. ul. [broj ZK uloška] u novi zk. ul. [broj ZK uloška]. Dana 4.9.2024. godine Rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu BROJ OVR-4019/2018-216 nastala je promjena vlasništva u zk. ul. [broj ZK uloška] iz VRT D.O.O., OIB: 68416812428, MATICE HRVATSKE 4I, 43000 BJELOVAR u OŠKERA D.O.O., OIB: 20928403996, ULICA STJEPANA RADIĆA 3, ROVIŠĆE 43000 BJELOVAR. Dana 17.9.2024. godine Rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu BROJ OVR-4019/2018-216 briše se založno pravo u zk. ul. [broj ZK uloška] HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK, OIB:26702280390, ZAGREB, STROSSMAYEROV TRG 9. Povijesni ZK izvadak zk. ul. [broj ZK uloška] je priložen nalazu.

    13.1. Zaključak je vještaka da je geodetskim elaboratom KLASA: 932-06/16- 02/489 od 15.9.2016. ponovo uspostavljena predmetna čkbr. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] na službenoj kopiji katastarskog plana prema nekadašnjem planu (fotografija br. 4).Na planu su pogrešno ucrtani objekti u odnosu na stvarni položaj na terenu. Na čkbr. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] se nalazi dio objekta koji je osjenčan u purpurnoj boji na skici lica mjesta br. 1.

    14. Tužitelj se očitovao na nalaz i mišljenje podneskom od 30. prosinca 2024. (str. 307 spisa) na način da nema primjedbi na dostavljeni nalaz i mišljenje. Zaključak je vještaka da je geodetskim elaboratom KLASA: 932-06/16-02/489 od 15.9.2016. ponovo uspostavljena predmetna čkbr. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] na službenoj kopiji katastarskog plana prema nekadašnjem planu (fotografija br. 4). Na planu su pogrešno ucrtani objekti u odnosu na stvarni položaj na terenu.

    15. Podneskom od 2. siječnja 2025. 1. tuženik se očitovao (str. 308-309) da je 6. prosinca 2024. zaprimio podnesak tužitelja kojim isti preinačava tužbu te navodi da se protivi preinaci tužbe i tužbenog zahtjeva jer da su isti potpuno neosnovani ali i nezakoniti ukazujući i da tužitelj nije ovršenik tako da niti ne može temeljem čl. 56. st. 1. Ovršnog zakona preinačiti tužbu te da u ovršnom postupku tuženik nije ništa stekao od tužitelja niti je pretrpio bilo kakvu štetu. Navodi da tužitelj u odnosu na prvo postavljenu tužbu i tužbeni zahtjev tako i u odnosu na preinačenu tužbu i tužbeni zahtjev više nema pravnog interesa za voditi parnični postupak. Ukazuje da tužiteljevo eventualno pravo bilo zaštićeno i zabilježbom ovog spora pod broj Z- 2982/2023 te da tužitelj nije imao razloga na javnoj dražbi kupovati predmetnu nekretninu te prilaže zemljišnoknjižni izvadak sa stanjem na dan 26. prosinca 2024. (strana 310 spisa). Nadalje navodi da tužitelj nema pravo preinačiti tužbu jer da je prethodni postupak zaključen 19. rujna 2023. i stoga predlaže da sud ne dopusti preinaku tužbe te da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

    15.1.tuženik je dostavio i očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka dana 16. siječnja 2025. (strana 311 spisa) u kojem navodi kako je tužitelj sada vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da više nema pravnog interesa za vođenje ovog postupka pa da je posljedično tome i predmetni nalaz i mišljenje postao irelevantan.

    16. Iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka (strana 310 do 312 spisa) proizlazi da je na dan 16. siječnja 2025. kao vlasnik upisan tužitelj te da je brisana hipoteka koja je bila upisana u korist 1. tuženika.

    17. Ovaj sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka kao obrazložen i stručan te dan u skladu s pravilima struke i temelji se na priloženoj dokumentaciji. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je izmjerom na terenu utvrđeno da dio postojećeg objekta postrojenja mlina prelazi na predmetnu česticu 549/2 K. o. [katastarska općina], a u naravi se radi o dijelu poslovne zgrade uz mlin. Izmjerom na terenu i usporedbom snimljenih podataka na terenu i podataka na službenoj kopiji katastarskog plana utvrđeno je da svi ucrtani objekti na službenoj kopiji katastarskog plana na kčbr. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] nisu ucrtani na pravom mjestu u odnosu na stvarno stanje na terenu. Nadalje, vještak navodi kako je i ranije mjernički vještak UB utvrdio da je u Područnom uredu za katastar Bjelovar pronađen plan na kojem je prikazan položaj svih čestica koje su spojene u novu česticu 548/4 K. o. [katastarska općina]. Stanje na službenoj kopiji katastarskog plana do 2016. godine prikazano je na fotografiji br. 5 i nije se mijenjalo do izrade geodetskog elaborata koji je izradila Državna geodetska uprava Područni ured za katastar Bjelovar po službenoj dužnosti KLASA: 932-06/16-02/489 dana 15.9.2016. Tim elaboratom je usklađeno stanje prema knjizi računanja površina i stanju 1990. godine po promjeni broj 186 (prilog nalazu). Kako bi se uskladio katastarski plan sa knjižnim dijelom katastarskog operata i zemljišnom knjigom tim elaboratom je vraćen katastarski plan na staro stanje kakvo je bilo prije promjene iz 1990. godine. Ucrtali su na katastarski plan kčbr. [katastarska čestica]. Tim elaboratom je i kčbr. [katastarska čestica] prenumerirana u 547/6 jer postoji još jedna 547/3 evidentirana na katastarskom planu i nalazi se južno uz kčbr. [katastarska čestica], kao kčbr. D547/3. Nakon provedbe elaborata postojeći objekti su ostali ucrtani na krivom mjestu u odnosu na stvarni položaj na terenu.

    18. Odredbe čl. 56. Ovršnog zakona («Narodne novine» broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24) glase:

    "(1) Ako se ovrha na temelju rješenja o ovrsi protiv kojega je podnesena žalba iz članka 52. i 53. stavka 1. ovoga Zakona provede prije nego što se glavna rasprava u prvostupanjskom parničnom postupku zaključi, ovršenik može do zaključenja glavne rasprave, i bez pristanka ovrhovoditelja kao tuženika, preinačiti tužbu tako što će zatražiti od suda da ovrhovoditelju naloži da mu vrati ono što je neosnovano stekao ovrhom te da mu naknadi štetu koju je zbog toga pretrpio, uključujući i troškove ovrhe u kojoj je ovrhovoditelj ostvario svoju tražbinu.

    (2) Šteta na čiju naknadu ovršenik ima pravo obuhvaća i razliku između vrijednosti unovčenog predmeta ovrhe i cijene po kojoj je on unovčen.

    (3) Na novčane iznose iz stavka 1. ovoga članka ovršenik ima pravo na zakonsku zateznu kamatu od kada je ovrhovoditelj neosnovano stekao novčana sredstva iz njegove imovine, odnosno od unovčenja dijelova imovine ovršenika."

    19. Prema ocjeni ovog suda u odnosu na preinaku tužbenog zahtjeva ovaj sud ocjenjuje da se imaju odgovarajuće primijeniti odredbe čl. 56. Ovršnog zakona bez obzira što navedene odredbe nose naslov o ovršenikovom pravu na naknadu štete, a tužitelj nije ovršenik, već treća osoba.

    Odredbe čl. 59. i 60. Ovršnog zakona glase:

    (1) Osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom.

    (2) Podnositelj prigovora je dužan u prigovoru iznijeti razloge pobijanja te uz prigovor priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svoga prava.

    (3) Ako podnositelj prigovora ne postupi u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, sud će prigovor odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući podnositelja da ga dopuni ili ispravi.

    (4) Prigovor se može podnijeti do dovršetka ovršnoga postupka. Podnošenje prigovora ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine. (5) Sud će prigovor dostaviti ovrhovoditelju i ovršeniku i pozvati ih da se u roku od osam dana očituju o prigovoru.

    Članak 60.

    (1) Ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru, sud će podnositelja prigovora zaključkom uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svoga prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

    (2) Ako podnositelj prigovora dokaže njegovu opravdanost pravomoćnom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji prigovor općepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o prigovoru odlučiti u ovršnom postupku. (3) Podnositelj prigovora može parnicu pokrenuti i nakon proteka roka koji mu je sud odredio sve do dovršetka ovršnoga postupka, ali je u tom slučaju dužan snositi troškove prouzročene prekoračenjem toga roka.

    (4) U parnici iz stavka 1. ovoga članka treća osoba može tražiti da se utvrdi postojanje njezina prava ako joj ga koja od stranaka osporava.

    20. Odgovarajućom primjenom citiranih odredba Ovršnog zakona prema ocjeni ovog suda nije potreban pristanak tuženih u ovom predmetu za preinaku tužbe. Nadalje, sve kada se ne bi primjenjivale odgovarajuće odredbe Ovršnog zakona prema ocjeni ovog suda primjenom i odredbe čl. 191. st. 2. u svezi čl. 190. st. 2. ZPP-a tužitelj u ovom predmetu ovlašten je na predmetnu preinaku budući iz iste činjenične osnove da ima takvo pravo koje sprječava ovrhu sada potražuje radi dovršetka ovrhe i to prodajom između ostalih i predmetne nekretnine u ovršnom predmetu iznos od 5.600,00 eura koliko je iznosila kupovnina za predmetnu nekretninu u ovršnom postupku i za koji iznos tužitelj tvrdi da je ovrhovoditelj namiren u ovrsi. Radi navedenog budući za predmetnu preinaku nije potreban pristanak tuženika stoga ovaj sud posebnim rješenjem nije odlučivao o tom dopuštenju preinake.

    21. Tužitelj je tijekom postupka odustao od dokaznog prijedloga saslušanja stranaka jer da je činjenica posjedovanja utvrđena očevidom na licu mjesta a niti da 2.tuženik nije nikada osporavao da bi ikada bio u posjedu predmetne nekretnine. Tijekom postupka niti jedna stranka nije predlagala izvođenje dokaza saslušanjem stranaka na okolnosti utvrđenja eventualne nesavjesnosti 1. tuženika kao založnog vjerovnika prilikom zasnivanja založnog prava. Stoga nisu izvedeni personalni dokazi tijekom ovog postupka.

    22. Iz prijepisa posjedovnog lista sa stanjem na dan 17. srpnja 2022. (90-91 spisa) proizlazi da je u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ulica Stjepana Radića, kuća i dvorište površine 719 m2 kao posjednik na taj dan upisan 2. tuženik.

    23. Iz podneska tužitelja od 31. svibnja 2023. i priloženog zemljišnoknjižnog izvatka sa stanjem na dan 31. svibnja 2023. proizlazi da je predmetna nekretnina na taj dan upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

    24. Iz svih priloženih zemljišnoknjižnih izvadaka proizlazi da u trenutku uknjižbe založnog prava u korist 1. tuženika iz stanja zemljišne knjige nije proizlazilo da je izvršen upis ili zatražen upis prava vlasništva tužitelja u odnosu na predmetne nekretnine niti da bi postojali bilo koji upisi na temelju kojeg bi 1. tuženik imao osnova posumnjati da predmetna nekretnina nije vlasništvo društva VRT d.o.o..

    25. Tužitelj tijekom postupka svojim navodima i priloženim dokazima prema ocjeni ovog suda nije dokazao da je 1. tuženik postupao suprotno načelu savjesnosti i poštenja niti prilikom sklapanja ugovora o kreditu, niti predmetnog sporazuma niti zasnivanja zaloga niti upisa istog u zemljišne knjige.

    26. Činjenični navodi tužitelja da je tužitelju nekretninu prodao i predao u posjed upravo sud kod kojeg se vode zemljišne knjige i da se pouzdavao u rad suda i da nije imao razloga sumnjati da mu od strane zemljišnoknjižnog suda bi bila prodana i predana u posjed tuđa zemljišna čestica i da u tom smislu ne može snositi štetne posljedice, prema ocjeni ovog suda ne ukazuju da bi postojala nesavjesnost na strani 1.tuženika prilikom zasnivanja založnog prava. Naime, za zasnivanje založnog prava ne postoji obveza istraživanja izvanknjižnog stanja nekretnine te u tom smislu osnovano 1. tuženik u podnesku od 21. ožujka 2023. navodi da nije imao obvezu istraživati izvanknjižno stanje tim više jer je pored zemljišne knjige i kao katastarski posjednik nekretnine u katastarski operat bio upisan upravo 2.tuženik te se i bez predaje stvari u posjed zasniva založno pravo upisom hipoteke.

    27. U odnosu na potrebu provođenja testa razmjernosti na koju ukazuje tužitelj u podnesku od 31. svibnja 2023. valja navesti da 1. tuženi ne može prema ocjeni ovog suda snositi odgovornost u odnosu na eventualni nezakoniti rad Republike Hrvatske koja odgovara za pravilnost i zakonitost rada sudova i državne geodetske uprave.

    28. Prema stanju spisa proizlazi da je 1. tuženik zasnovao hipoteku na predmetnoj nekretnini u trenutku kada je kao vlasnik na utuženoj nekretnini u zemljišnim knjigama bio upisan 2. tuženik, te je i ovrha u zemljišnim knjigama zabilježena kada u zemljišnim knjigama nije postojala naznaka prava vlasništva trećih osoba, pa ni tužitelja.

    29. Sukladno odredbama čl. 318. ZVDSP određeno je : „Na zaštitu povjerenja u zemljišne knjige glede založnih prava na nekretninama (hipoteka), na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 122. do 125. ovoga Zakona, ako nisu suprotne pravnoj naravi tih prava.“

    Prema čl. 122. st. 1. ZVDSP-a smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona. Odredbom članka 122. stavka 2. ZVDSP-a je propisano da je stjecatelj bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kada je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju dok prema stavku 3. istoga članka navedenog Zakona nedostatak dobre vjere ne može se prebaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje.

    Jednako tako, i prema članku 8. stavku 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama izvaci iz zemljišnih knjiga imaju dokaznu snagu javnih isprava te se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta, dok prema stavku 3. istoga članka Zakona o zemljišnim knjigama stjecatelj koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, pravno je zaštićen, ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja te se (kao i prema članku 122. stavku 3. ZVDSP) nedostatak dobre vjere ne može se prebaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje.

    30. Tužitelj tijekom postupka ističe da 1. tuženik prilikom odobravanja kredita 2. tuženiku nije identificirao nekretnine na kojima je upisao založno pravo jer se pouzdavao u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga iako se u konkretnom slučaju radi o nekretninama za koje u smislu čl. 388. ZVDSP-a ne vrijedi presumpcija istinitost i potpunost zemljišnih knjiga jer da su nekretnine bile upisane u društvenom vlasništvu.

    31. 1.tuženik je u odnosu na navode tužitelja da je ovlašten zatražiti brisanje hipoteke, istakao da te tvrdnje tužitelja nemaju uporište u propisima. Ukazuje kako je privatizacija prednika 2. tuženika provedena 1993. i brisano društveno vlasništvo, da je razvidno da se ne može primijeniti odredba čl. 388 st. 5. ZVDSP, budući da je društveno vlasništvo brisano prije stupanja na snagu ZVDSP odnosno prije 1.1.1997.

    Identično navodi i 2. tuženik.

    32. Prema podatcima sudskog registra priloženih u spisu St-21/99 proizlazi da je privatizacija BJELOVRSKIH CIGLANA DD provedena 1993. Nadalje iz podataka Nacionalnog arhivskog informacijskog sustava (str. 83), proizlazi da poduzeće Bjelovarske ciglane početkom 1990. dobiva status samostalne pravne osobe izdvajanjem iz poduzeća "Tehnogradnja" Bjelovar te da je 1993. završen proces privatizacije poduzeća koje je dobilo status dioničkog društva. Podatci sudskog registra su javni podatci. Sukladno navedenom proizlazi da društveno poduzeće nije imalo upravljačkih niti vlasničkih ovlaštenja na predmetnoj nekretnini u trenutku stupanja na snagu ZVDSP-a ( 1.1.1997.).

    33. Prema ocjeni ovog suda tužitelj tijekom postupka svojim navodima i priloženim i izvedenim dokazima nije dokazao da je 1. tuženik postupao suprotno načelu savjesnosti i poštenja niti prilikom sklapanja ugovora o kreditu, niti predmetnog sporazuma niti zasnivanja zaloga niti upisa istog u zemljišne knjige.

    34. Sve specifične okolnosti ovog slučaja i to činjenice da:

    - tužitelj tvrdi da je ranije stekao predmetnu nekretninu kupnjom u ovršnom postupku Ovr-1064/99 i to da je pravni prednik tužitelja– FB vl. pekarskog i trgovačkog obrta „ [obrt]“ iz [adresa] kao kupac na dražbi u postupku Općinskog suda u Bjelovaru broj Ovr-1064/99 stekla nekretnine 2. tuženika iz tog postupka PZ Zadrugar iz Rovišća b.b. označene kao čkbr. [katastarska čestica] mlin i dvor sa 806 čhv. upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zajedno sa kompletnom opremom mlina i nekretnine iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvor sa 220 čhv. i čkbr. [katastarska čestica] dvor sa 51 čhv. u naravi dio ekonomskog dvorišta – kancelarija, nadstrešnica i dio silosa koje su mu dosuđene rješenjem o dosudi Općinskog suda u Bjelovaru, broj: Ovr-1064/99-49 od 06. rujna 2001. godine (list spisa 284-285 Ovr-1064/99)

    -da iz nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka proizlazi da su postojali pogrešni upisi u katastru u odnosu na predmetni nekretninu čkbr. [katastarska čestica],

    - da tuženi ne mogu prema ocjeni ovog suda snositi odgovornost u odnosu na eventualni nezakoniti rad Republike Hrvatske koja odgovara za pravilnost i zakonitost rada sudova i državne geodetske uprave u odnosu na pogrešne upise

    -činjenica da tužitelj nije poduzeo radnje radi sređivanja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja predmetne nekretnine do pokretanja ovršnog postupka Ovr- 4019/2018, niti je do tog trenutka poduzeo radnje radi upisa svog prava vlasništva za koje tvrdi da je stečeno sudskom odlukom u predmetu Ovr-1064/99

    - da iz povijesnog z.k. izvadka za z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je 2. tuženik prijepornu nekretninu čkbr. [katastarska čestica] stekao, temeljem Ugovora o kupoprodaji od 22. rujna 2003. u stečajnom postupku iza Bjelovarskih ciglana d.d. u stečaju koji je proveden u zemljišnim knjigama rješenjem suda broj: Z-4412/03 od 29. rujna 2003.

    - da prema stanju spisa ne proizlazi da je 1. tuženik postupao suprotno načelu savjesnosti i poštenja niti prilikom sklapanja ugovora o kreditu, niti predmetnog sporazuma niti zasnivanja zaloga niti upisa zaloga-hipoteke u zemljišne knjige, već da je postupao s povjerenjem u stanje zemljišnih knjiga prema kojima je vlasnik predmetne nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] ko [katastarska općina] bio 2. tuženik, te se i u katastru vodio kao posjednik

    - da je 1. tuženik svoje založno pravo upisao temeljem rješenja Općinskog suda u Bjelovaru posl. broj: Z-2077/11 dana 08.04.2011., kada je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnina bio upisan upravo 2. tuženik i da u tom trenutku u zemljišnoj knjizi nije bilo nikakvih plombi ili zabilježbi koje bi upućivale na drugačije zemljišnoknjižno stanje, niti je utvrđeno da je imao saznanja da je izvanknjižno stanje drugačije od onoga kako je upisano u zemljišne knjige

    - da prema odredbi članka 130. stavka 2. ZVDSP-a vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano,

    prema tome, imajući u vidu da tužitelj nesporno nije uknjižio svoje pravo vlasništva u trenutku pokretanja ovršnog postupaka (i prije upisa hipoteke i zabilježbe ovrhe), to nema utjecaja na ovaj spor činjenica da bi tužitelju u ovršnom postupku Ovr-1064/99 stekao predmetnu nekretninu kupnjom na dražbi, te sve naprijed navedeno dovodi do zaključka da je neosnovano tužitelj prvotnim tužbenim zahtjevom tražio proglašenje ovrhe br. Ovr-4019/2018 nedopuštenom u odnosu na predmetnu nekretninu, a potom nakon dovršetka ovrhe sada neosnovano traži od ovrhovoditelja isplatu kupovnine 5.600,00 eura koju je sam platio kada mu je nekretnina i dosuđena kao kupcu, jer nije utvrđeno da postoji pravo koje bi sprječavalo predmetnu ovrhu i da bi stoga ovrha bila nedopuštena i da bi posljedično navedenom bio osnovan zahtjev za isplatu 5.600,00 eura u smislu čl. 56. Ovršnog zakona.

    35. Stoga je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja.

    36. S tim da se ukazuje da je prema priloženom rješenju broj Ovr-4019/2018- 234 (str. 265-269 spisa) ovrhovoditelju ovdje 1. tuženiku određeno namirenje ukupne kupovnine u iznosu od 233.132,88 eura od ukupno ostvarene kupovnine u iznosu od 245.370,00 eura u odnosu na ukupno 27 nekretnina, između ostalih i u odnosu na predmetnu nekretninu, dok je preostali iznos kupovnine od 12.237,12 eura vraćen ovršeniku ovdje 2. tuženiku. Iz navedenog proizlazi da je 4,99% kupovnine u odnosu na sve nekretnine vraćeno ovršeniku a 4,99% od iznosa 5.600,00 iznosi 279,44 eura. Navedeno ukazuje da taj dio tražbine nije ovrhovoditelj neosnovano stekao u smislu čl. 56. Ovršnog zakona.

    37. Budući je odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan tužitelj je dužan sukladno odredbama čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP-a naknaditi tuženima troškove postupka. 2. tuženik je određeno zatražio troškove postupka 2. tuženiku su određeni troškovi koji su bili potrebni za vođenje parnice i to na ime zastupanja po punomoćniku odvjetniku u visini prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje: Tarifa) koja se Tarifa primjenjuje u ovom postupku sukladno Tbr. 52. st. 3. Tarife i vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife).

    37.1. 2. tuženiku se određuje trošak sastava odgovora na tužbu (Tbr. 8. toč. 1. Tarife) u iznosu od 200,00 eura, za sastav obrazloženog podneska od 14. ožujka 2023. (Tbr. 8. toč. 1. Tarife) iznos od 200,00 eura (pogrešno označen kao odgovor na tužbu budući se radi o očitovanju na podnesak tužitelja od 17. veljače 2023.), za pristup ročištima održanim 22. ožujka 2023. i 19. rujna 2023. (Tbr. 9. toč. 2. Tarife) na kojima se raspravljalo o procesnim pitanjima određuje se iznos od 100,00 eura za svako ročište, za pristup očevidu na licu mjesta dana 17. svibnja 2024. iznos od zatraženih 200,00 eura (Tbr. 9. toč. 7. Tarife), za pristup ročištu održanom 12. lipnja 2025. iznos od 100,00 eura (Tbr. 9. toč. 2. Tarife) budući se na istom raspravljalo o procesnim pitanjima te za pristup ročištu 18. rujna 2025. iznos od 200,00 eura (Tbr. 9. toč. 1. Tarife).

    37.2. Nadalje za pristup ročištu za objavu presude 2. tuženiku se određuje trošak u iznosu od 100,00 eura sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife.

    37.3.Ukupno određen trošak 2. tuženiku koji je bio potreban za vođenje parnice iznosi 1.200,00 eura s obračunatim PDV-om od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 300,00 eura to je iznos od 1.500,00 eura, dok je neosnovan zahtjev za isplatu daljnjeg troška od 375,00 eura.

    37.4. Sukladno navedenom obvezan je tužitelj da 2. tuženiku koji je zatražio troškove postupka naknadi trošak postupka u iznosu od 1.500,00 eura dok je odbijen kao neosnovan zahtjev 2. tuženika za isplatu troška u iznosu od 375,00 eura.

    37.5. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

    Bjelovar, 12. studenoga 2025.

    Sutkinja

    Zlata Bašek Skrba

    Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka odluke, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Za stranku koja je bila obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, a na to ročište nije došla, presuda se objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Smatra se da je ta stranka danom objave primila presudu i od toga dana joj se računa rok za žalbu. Žalba se podnosi u tri primjerka.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.