Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21 000 Split

Poslovni broj: Pn-374/2021-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, sutkinja Antonia Škaričić Majić, u pravnoj stvari tužiteljice TP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Luka Tvrdić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika, Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, kojge zastupa punomoćnica ŠP, dipl. iur., zaposlenica kod tužitelja, radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave zaključene 29. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Luke Tvrdića, odvjentika u Splitu i generalne punomoćnice tuženika ŠP, na ročištu za objavu presude, 12. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici TP, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 18.551,99 eura sa zateznom kamatom tekućom od 17. srpnja 2020. pa do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine pa do 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 01. siječnja 2024. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se u preostalom više zatraženom dijelu za iznos od 23.998,59 eura tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici TP, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade za tuđu njegu i pomoć iznos od 1.115,10 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 17. srpnja 2020. pa do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine pa do 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 01. siječnja 2024. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici TP, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana, parnične troškove u iznosu od 2.959,46 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 12. studenoga 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženi trošak postupka odbija zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je sudu podnijela tužbu 19. kolovoza 2021. u kojoj se navodi da se 18. lipnja 2019. dogodila prometna nesreća u kojoj je prednik tužiteljice pok. NP prilikom pada s motocikla zadobio teške tjelesne ozljede, a nesreću da je izazvao osiguranik tuženika. Nadalje se u tužbi navodi da je izvansudskim putem predniku tužiteljice isplaćen kao nesporan iznos od 161.600,00 kuna, tužiteljica da je njegova nasljednica na koju je prešlo predmetno potraživanje, pa da je aktivno legitimirana. U prometnoj nesreći da je prednik tužiteljice zadobio teške tjelesne ozljede, pobliže opisane u tužbi, te zbog svega navedenog tužiteljica s osnova neimovinske štete kao i s osnova imovinske štete tuđe njege i pomoći, uništene odjeće i troškova liječenja potražuje naknadu štetu u iznosu od 290.750,00 kuna, odnosno kada se u obzir uzme nesporno isplaćeni iznos, tužiteljica potražuje 129.150,00 kuna / 17.141,15 eura, zajedno sa zateznim kamatama od 17. srpnja 2020. do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao pasivnu legitimaciju i osnovu odgovornosti, istaknuo je da je tužitelju prije podnošenja tužbe isplaćen nesporan iznos od 16.600,00 kuna, tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, odnosno utemeljenost daljnjeg potraživanja, kao i zatraženi tijek zateznih kamata, osporio je potraživanje na ime uništene odjeće i obuće te s osnova naknade za troškove liječenja ističući da se radi o nedokazanim paušalno zatraženim iznosima.

3. Podneskom od 25. rujna 2025. tužitelj je, a nakon provedenog vještačenja, uredio tužbeni zahtjev na način da od tuženika zahtijeva iznos po osnovi neimovinske štete od 32.550,58 eura zajedno sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 17. srpnja 2020. do isplate, kao i po osnovi imovinske štete (tuđe njege i pomoći) iznos od 1.115,10 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 17. srpnja 2020., dok je prethodno potraživao iznos od 42.550,58 eura na ime neimovinske štete. Navedeno postupanje tužitelja predstavlja smanjenje tužbenog zahtjeva, odnosno djelomično povlačenje tužbe, na koje je tuženik prigovorio, odnosno nije pristao na ovakvo djelomično povlačenje.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije sadržane u spisu i to: odštetnog zahtjeva pokojnog NP od 17. srpnja 2020., prigovora na ponudu tužiteljice, rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-3555/20 od 9. studenoga 2020., medicinske dokumentacije za pokojnog NP, zdravstvenoga kartona pok. NP. U postupku je proveden dokaz medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima dr. Ireni Pintarić, spec. pulmologu, po sudskom vještaku spec. psihijatrije dr. Ivanu Urliću, sudskoj vještakinji spec. traumatologu dr. Danči Tripalo.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete, a koja da joj pripada kao nasljednici oštećenika pok. NP, s osnove povrede osobnih prava, kao i zahtjev za naknadu imovinske štete po osnovi tuđe njege i pomoći prednika tužiteljice, a koju štetu da mu je dužan naknaditi tuženik kao osiguravajuća kuća, kod koje je štetnik, u vrijeme nesreće bio osiguran.

6. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno da je pok. NP u prometnoj nesreći koja se dogodila u lipnju 2019. zadobio teške tjelesne ozljede, a koju je prometnu nesreću izazvao vozač vozila koje je u trenutku nesreće bilo osigurano kod tuženika, nije sporno da je tuženik isplatio tužitelju izvansudskim putem nesporni iznos naknade neimovinske štete u iznosu od 161.600,00 kuna / 21.448,01 eura, kao ni aktivna i pasivna legitimacija parničnih stranaka.

7. Kao sporno u postupku je trebalo utvrditi jeli tužiteljici pored već isplaćenog nespornog dijela pripada i daljnji iznos po osnovi naknade neimovinske i imovinske štete koju je pretrpio njezin prednik.

8. U postupku je proveden dokaz vještačenjem po stalnim sudskim vještacima medicinske struke i to po dr. Ireni Pintarić, spec. pulmologu, po sudskom vještaku spec. psihijatrije dr. Ivanu Urliću, sudskoj vještakinji spec. traumatologu dr. Danči Tripalo.

9. Stalna sudska vještakinja dr. Danči Tripalo, spec. traumatolog u svom usmenom nalazu istaknula je kako je prednik tužiteljice pok. NP, nakon predmetne nesreće, primljen na Zavod za ortopediju i traumatologiju od 18.lipnja 2019. – 20. lipnja 2019., da mu je ustanovljen prijelom vrata lijeve bedrene kosti, višeiverni prijelom gornjeg dijela lijeve nadlaktice, prijelom 6. i 9. lijevog rebra te pneumotoraks. Isti dan kad je primljen da mu je napravljena osteosinteza vrata lijeve bedrene kosti te mu je napravljena osteosinteza intramedularnim čavlom lijeve nadlaktice Nakon toga da je zbog pogoršanja respiratornih smetnji premješten u kiruršku jedinicu intenzivnog liječenja "JIL", u kojoj je boravio od 20. lipnja 2019. do 25. lipnja 2019., a onda da je ponovno premješten na odjela za ortopediju i traumatologiju, na kojem je boravio od 25. lipnja 2019. do 16. srpnja 2019. Poslije da se redovito javljao na kontrole kod traumatologa, da je u nalazu od 8. kolovoza 2019. zabilježeno da uglavnom kući leži, da pri pasivnim pokretima u ramenu osjeća krepitacije u ramenu. Na sljedećoj kontroli od 11. rujna 2019. da je hodao uz pomoć štaka i na rendgenu ramena su pokazani znakovi cijeljenja koštanih ulomaka. Zatim kontrola 18.10.2019. se opisuje da su kretnje u lijevom ramenu značajno ograničene da nema znakova pseudoartroze lijevoga kuka, ali nema ni znakova cijeljenja. A u ramenu je vidljiv potpuni kolaps glave. Zatim kontrola 21.11.2019. bolovi u kuku intenzivniji te je indicirana ugradnja totalne endoproteze. Priložen je i nalaz sa fizikalne terapije u kojima se opisuju bolni pokreti u kuku, zatim kontraktura lijevog ramena te da pacijent hoda uz dvije štake.

9.1. Sudska vještakinja je iznijela mišljenje da s obzirom na to da se radi o lošim ishodima operacije koji su česti kod takvih operacija, pogotovo kuka koji je očito išao u aseptičnu nekrozu, tj. odumiranje glave femura, da se kod prednika tužiteljice radilo o teškoj tjelesnoj ozlijedi, jer je predložena ugradnja totalne endoproteze koja ostavlja umanjenje životnih aktivnosti u iznosu od 30%.

9.2. Što se tiče ozlijede ramena da se radi o kontrakturi ramena, odnosno lošoj pokretljivosti koja ostavlja umanjenje životnih aktivnosti od 25%, a kako se neke radnje preklapaju onda bi to iznosilo umanjenje životnih aktivnosti za 50%.

9.3. Bolove jakog intenziteta da je prednik tužiteljice trpio 5 dana, srednjeg intenziteta 1 mjesec, te slabog intenziteta 2 mjeseca, a ostalo da ulazi u umanjenje životnih aktivnosti.

9.4. Tuđa njega i pomoć da je trajala nakon izlaska iz bolnice samo s ortopedske strane kao pomoć kod obavljanja osobe higijena ne medicinska pomoć 1 mjesec, 3 sata dnevno, 5 mjeseci 2 sata dnevno i još 5 mjeseci 1 sat dnevno. Konačno da naruženje zbog hodanja sa štakama i šepanja uz ožiljke od operacije, koji nisu nešto naročito vidljivi, spada u naruženje srednjeg stupnja, koje je uz uočljivo šepanje jakog stupnja.

10. Stalna sudska vještakinja dr. Irena Pintarić, spec. pulmolog u svom nalazu i mišljenju iznijela mišljenje da je kao posljedica prijeloma rebra lijevo kod prednika tužiteljice, došlo do opsežnog hematoma torakalne stijene te stvaranja pleuralnog izljeva i opsežnog pneumotoraksa. Nadalje da su respiratornom obradom spirometrijski, šest mjeseci nakon prometne nesreće, nađene lakše testriktivne i teže obstruktivne smetnje ventilacije, da su lakšte restriktivne smetnje ventilacije s padom vitalnog kapaciteta za 29,1% posljedica oštećenja pluća zbog frakture VI i IX rebra s posljedičnim pneumotoraksom. Konačno da su zbog umanjenja ventilacijske funkcije pluća došlo do trajnog tjelesnog oštećenja od 5% što da se pridružuje u punom iznosu procijenjenom od strane vještaka ortopeda/traumatologa.

10.1. Stalni sudski vještak spec. psihijatrije dr. Ivan Urlić je u svom nalazu i mišljenju istaknuo da nigdje u medicinskoj dokumentaciji nije pronašao podatak da je da je konzultiran psihijatar, da je sada pok. NP bio upućen psihijatru ili da mu je ordinirana bilo kakva terapija iz psihofarmakološkog spektra. S obzirom na navedeno strah koji je imenovani trpio vezano za kritični događaj procijenio je na način: primarni strah vezan za neposredan doživljaj traume procjenjuje do 30 minuta, strah jakog intenziteta 2 dana, strah srednjeg intenziteta 2 tjedna i strah blagog intenziteta 2 mjeseca. Nakon toga da je prednik tužiteljice doživljavao povremene i kratkotrajne strahove blagoga intenziteta, što ulazi u procjenu smanjenja životnih aktivnosti kako je to već vještakinja za ortopediju procijenila.

11. Tužiteljica je smatrala da je bilo i ortopedskog postotka smanjenja životnih aktivnosti nakon prijeloma rebra, a o čemu se sudska vještakinja dr. Danči Tripalo nije očitovala, pa je stoga tražila dopunu nalaza i mišljenja.

12. Sudska vještakinja dr. Danči Tripalo je na ročištu od 9. srpnja 2024. iznijela dopunu nalaza i mišljenja, a u odnosu na to je li postojalo ortopedskog postotka smanjenja životnih aktivnosti nakon prijeloma rebara, istaknula je da su zaostale posljedice i prijeloma rebara, a koje bi se očitovala kod prednika tužiteljice umanjenom pokretljivošću u području tijela pogotovo kod stajanja u nekom prisilnom položaju, pognutom, pa zatim kod okreta tijela te kod podizanja tereta i držanja težeg tereta, budući da bi prednik tužiteljice osjećao bolove baš u predjelu starih prijeloma, stoga smatra da bi sveukupno umanjenje zbog prijeloma rebara i posljedicama na pluća bilo 10 posto, pa smatra da se radi o umanjenju životnih aktivnosti prednika tužiteljice u obimu od 60 posto.

13. Tuženik je istako prigovor na ovakav dopunski nalaz i mišljenje, smatrajući da je vještakinja za pulmologiju pri utvrđivanju postotka smanjenja životne aktivnosti već uzela u obzir prijelom rebara koji je umanjio ventilacijske funkcije pluća, pa da bi pridodavanje još dodatnih 10% umanjenja životnih aktivnosti na ukupni postotak zapravo značio dvostruko vrednovanje prijeloma rebara, stoga je predložio sudu pozvati vještake ortopeda i pulmologa na očitovanje u odnosu na smanjenje životne aktivnosti zbog prijeloma rebara i respiratornih smetnji.

14. Stoga su sudske vještakinje dr. Danči Tripalo i dr. Irena Pintarić dostavile zajedničko očitovanje sudu od 10. prosinca 2024. u kojem su istaknule da se usuglašavaju da umanjenje životnih aktivnosti od strane ortopeda iznosi 50% kojem pridodaju u punom iznosu umanjenje životnih aktivnosti od strane pulmologa od 5% pa da na temelju tog zajedničkog umanjenja životnih aktivnosti od strane ortopeda i pulmologa kod prednika tužiteljice bi iznosilo 55%.

15. Tužiteljica je imala prigovor navodeći kako je prije vještakinja ortoped, vještačenju od strane pulmologa (5%), nadodala 5% smanjenja životnih aktivnosti nakon prijeloma rebra, pa da je po istom organskom sustavu bilo 10% smanjenja životnih aktivnosti, a da su se sada usuglasile da nema 5% ortopedskog smanjenja životnih okolnosti iz istog sustava, ali ne predlaže novo vještačenje iz ekonomičnosti postupka, predlaže zaključiti raspravljanje.

16. U postupku davanja nalaza i mišljenja sudski vještaci, kako iz naprijed izloženog proizlazi, su naveli detalje liječenja tužitelja, stručno i argumentirano se osvrnuli na bitne činjenice, pružajući sudu osnovu za praćenje tijeka liječenja, pri čemu su suvremenim medicinskim znanjima i metodama dali objektivna mjerila za kvantitativno određenje neimovinske štete i imovinske štete, na temelju kojih je sud mogao s dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljene štete, radi čega se mišljenje sudskih vještaka u cijelosti prihvaća. Ovdje je za istaknuti tužiteljici da je sud prihvatio usuglašeno mišljenje sudskih vještakinja o umanjenju životnih aktivnosti prednika tužitelja od 55%, pritom imajući u vidu da su sudske vještakinje zajednički sagledale, svaka sa svoje strane stručnosti, sve okolnosti i medicinsku dokumentaciju u spisu i da su pritom imale na umu zajedničko umanjenje životnih okolnosti, sagledano u cjelini svih ozljeda prednika tužitelja, pritom vještak u tijeku postupka može ostati kod svog mišljenja ili ga izmijeniti u ovisnosti o daljnjoj procjeni i sagledavanju.

17. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. ZPP sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

18. Prema odredbi članka 1046. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO) je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

19. Nadalje na temelju odredbe članka 19. ZOO svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim Zakonom, pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.. Odredba članka 1100. ZOO propisuje da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti, temelj prava na naknadu štete je upravo povreda prava osobnosti.

20. Odredbom članka 1100. ZOO propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

21. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

22. Neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti, temelj prava na naknadu štete je povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa je imajući u vidu prvenstveno nalaze i mišljenje sudskih vještaka, koje ovaj sud u cijelosti prihvaća kao stručan, objektivan, utemeljen na medicinskoj dokumentaciji i iskustvu, uvažavajući sve opisane neugodnosti liječenja, boravak u bolnici u trajanju od skoro mjesec dana, neugodnosti koje je imao nakon prometne nesreće i nakon liječenja u vidu nošenja štaka, bolova, ograničenih pokreta, u vidu naruženosti o kojoj je govorila vještakinja ortoped, kao i pretrpljeni strah i umanjenja životnih aktivnosti u omjeru 55%, te utemeljenjem na ovlaštenju iz odredbe članka 223. ZPP, a primjenom Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske Su 1331-VI/02 i 1372-11/02 od 29. studenog 2002., kao i Pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske Građanski odjel broj Su-IV-47/2020-5, koja izmjena Orijentacijskih kriterija se primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće) od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VS RH, od 15.lipnja 2020., prema shvaćanju ovog suda, tužiteljici je na ime neimovinske štete valjalo utvrditi iznos od 40.000,00 eura, kada se uzme u obzir da je tuženik nesporno tužitelju već isplatio izvansudskim putem iznos od 21.448,01 eura, valjalo je obvezati ga na isplatu daljnjeg iznosa od 18.551,99 eura.

23. Zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske štete preko dosuđenog iznosa do iznosa od zatraženih 32.550,58 eura (za iznos od 13.998, 59 eura) zajedno sa zateznim kamatama valjalo je odbiti kao neosnovan jer bi dosuđivanjem preko dosuđenog iznosa bila narušena pravična ravnoteža između interesa stranaka, jer neimovinska dobra nemaju i ne mogu imati novčanu vrijednost pa naknada nikada ne može biti ekvivalent pretrpljenog gubitka, odnosno ne može biti poravnanje štete u doslovnom smislu, već ona samo predstavlja simboličnu pravičnu naknadu odnosno naknadu koju društvo kroz sud smatra primjerenom s obzirom na značenje povrijeđenog dobra, stupanj njegove povrede i okolnosti slučaja.

23.1. Jednako tako, u odnosu na smanjenje tužbenog zahtjeva, nakon provedenog vještačenja, za istaknuti je da je prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 26. travnja 2021. smanjenje tužbenog zahtjeva djelomično povlačenje tužbe iz odredbe članka 193. ZPP, za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari uvijek potreban pristanak tuženika. S obzirom na to da tuženik nije pristao na djelomično povlačenje tužbe, valjalo je meritorno odlučiti o tom dijelu zahtjeva, odnosno u tom dijelu tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 10.000,00 eura, valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

24. Na dosuđeni iznos neimovinske štete tužitelju pripadaju i zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno od 17. srpnja 2020., kako je u tužbi i zatraženo. Ovdje je za istaknuti, da pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđeni iznos štete (imovinske), sud je dužan cijeniti i odredbu članka 12. stavka 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje ZOOP) kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. tog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

25. Slijedom navedenog, odlučeno kao pod točkom I izreke ove presude.

26. Nadalje, a u odnosu na imovinsku štetu koju potražuju tužiteljica u ovom postupku sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskoj vještakinji dr. Danči Tripalo. U svom nalazu i mišljenju vještakinja je istaknula da je tužitelju tuđa njega i pomoć za osobne potrebe i odlaske na kontrole, bila potrebna 1 mjesec, 3 sata dnevno, 5 mjeseci 2 sata dnevno i još 5 mjeseci 1 sat dnevno. Dakle iz navedenog danog mišljenja sud je utvrdio obim potrebe tuđe njege i pomoći tužitelju. Stranke nisu imale prigovore na nalaz i mišljenje vještaka niti su tražili dodatna objašnjenja i dopune.

27. Odredbom članka 1095. stavka 1. ZOO propisano je tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

28. Naknada za tuđu pomoć je izvorno naknada troškova i novčani oblik imovinske štete, odnosno onaj iznos novčanih jedinica koji bi tužitelji platili trećoj osobi za pružanje usluge nemedicinske pomoći i njege, pri čemu treba navesti da tužitelji imaju pravo na ovaj vid naknade i kada joj se ista pruža besplatno od strane članova obitelji. U situaciji kada tužitelji nisu dokazali da su te troškove platili trećoj osobi, pripada im pravo na naknadu u visini neto zarade osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružana bila sposobna pružiti takvu uslugu.

29. Svrha i cilj otklanjanja štete je da se oštećenikovo imovno stanje dovede u takvo stanje da mu u cijelosti bude naknađeno ono što on mora platiti za usluge nemedicinske tuđe pomoći koju mu pruža treća osoba. To, u pravilu, nije opća cijena rada nekvalificirane osobe, već cijena rada tko za takvom vrstom usluge oštećenik mora prosječno platiti u sredini u kojoj živi. U suprotnom bi oštećenik djelomično, a bez svoje krivnje, snosio dio troškova koje mora platiti štetnik ili osoba koja odgovara za štetnika.

30. Ovaj sud utvrđuje da je visina štete za tuđu pomoć i njegu odnosno cijenu jednog sata tuđe njege i pomoći nemedicinskog tipa tijekom spornog razdoblje bila 5,31 euro (kako to i proizlazi iz podataka Doma za starije i nemoćne osobe Lovret iz Splita), te je na temelju tih podataka tužitelju dosudio naknadu u zatraženom iznosu od 1.115,10 eura zajedno sa zateznim kamatama na taj iznos od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate. (ZOOP) Sudska vještakinja je u nalazu istaknula da je predniku tužiteljice bila potrebna tuđa nemedicinska pomoć i njega mjesec dana po 3 sata dnevno, 5 mjeseci po dva sata dnevno i 5 mjeseci po jedan sat dnevno, dakle ukupno (540 sati), ali kako je tužiteljica s te osnove zatražila ukupno 1.115,10 eura, to joj sud nije mogao više obistiniti jer bi time prekoračio tužbeni zahtjev.

31. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II izreke ove presude.

32. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na članku 154. stavku 2., članku 155. i članku 164. ZPP. Imajući na umu navedene zakonske odredbe, ovaj sud ocjenjuje da je tužitelj uspio s osnovom tužbenog zahtjeva sa 100%, a sa visinom istog 45%, što ukupno iznosi 145%, što kada se podijeli sa dva (pravni osnov i visina) 72,5%, dok je tuženik uspio u sporu s preostalih 27,5%. Kad se nakon toga oduzme postotak u kojem je uspio tužitelj 72,5%, od manjeg postotka 27,5% u kojem je uspio tuženik, dobije se 45%, što predstavlja uspjeh tužitelja u ovoj parnici.

33. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrijednost predmeta spora prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu 33.665,68 eura te Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: Tarifa).

34. S obzirom na odredbe Tarife kao i postavljeni zahtjev za naknadu troškova, tužitelju su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:

- sastav tužbe u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife),

- sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 500,00 eura,

- sastav ostalog podneska od 3. listopada 2023. u iznosu od 125,00 eura (Tbr. 8/4 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 19. rujna 2023., na kojem se raspravljalo o procesnim stvarima vezanim za upravljanje postupkom, u iznosu od 250,00 eura (Tbr 9/2 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 7. veljače 2024. u iznosu od 500,00 eura (Tbr 9/1 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 15. svibnja 2024., na kojem se raspravljalo o procesnim stvarima, u iznosu od 250,00 eura (Tbr 9/2 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 9. srpnja 2024. u iznosu od 500,00 eura (Tbr 9/1 Tarife),

- sastav ostalog podneska od 12. srpnja 2024., kojim tužiteljica ne iznosi ništa novo već samo uređuje tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju sudskih vještaka, u iznosu od 125,00 eura (Tbr. 8/4 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 12. studenoga 2024., na kojem se raspravljalo o procesnim stvarima, u iznosu od 250,00 eura (Tbr 9/2 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 29. rujna 2025. u iznosu od 500,00 eura (Tbr 9/1 Tarife),

- sastav ostalog podneska od 26. rujna 2025., kojim tužiteljica ne iznosi ništa novo već samo uređuje tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju sudskih vještaka, u iznosu od 125,00 eura (Tbr. 8/4 Tarife)

35. Dakle tužitelju je trebalo priznati troškove postupka po odvjetničkom zastupanju u iznosu od 3.625,00 eura, te je tom iznosu sukladno odredbi članka 46. tužitelju valjalo na taj iznos obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost u iznosu od 25% (906,25 eura), dakle ukupno 4.531,25 eura. S obzirom na uspjeh tužitelja u parnici od 45% tužitelju dakle s osnova odvjetničkog zastupanja kao osnovano valjalo je priznati troškove postupka u iznosu od 2.039,06 eura. Tužitelju je nadalje valjalo priznati troškove provedenog vještačenja, kojeg je predujmila tužiteljica, u iznosu od 537,30 eura, kao i trošak sudske pristojbe presude u iznosu od 383,10 eura, sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18., 51/23.) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.) Tužiteljici nije priznat zatraženi trošak sudske pristojbe tužbe jer iz spisa proizlazi da pristojba na tužbu nije plaćena.

36. Dakle tužitelju je valjalo priznati sveukupno troškove postupka u iznosu od 2.959,46 eura zajedno sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od donošenja ove presude do isplate, dok je u preostalom više zatraženom dijelu valjalo odbiti zahtjev za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

37. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom III izreke ove presude.

U Splitu 12. studenoga 2025.

SUTKINJA

Antonia Škaričić Majić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljima po punomoćniku,

- tuženiku po punomoćniku,

- u spis.