REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Povrv-3229/2023-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Goranu Goluži, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ER iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Židiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika ZR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Domagoju Iliću, odvjetniku iz Zagreba, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 30. rujna 2025. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja Marka Židića, odvjetnika iz Zagreba i punomoćnika tuženika Domagoja Ilića, odvjetnika iz Zagreba, dana 12. studenog 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se održava na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javne bilježnice Gorane Blaić Hebrang u Zagrebu, poslovni broj UPP/OS-Ovrv-646/2023 od 28. srpnja 2023. u dijelu pod točkom 1. kojom je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 249,68 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 5. listopada 2022. godine do isplate, i to za razdoblje od dospijeća do 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

II. Djelomično se ukida platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javne bilježnice Gorane Blaić Hebrang u Zagrebu, poslovni broj UPP/OS-Ovrv-646/2023 od 28. srpnja 2023. u dijelu u kojem je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju dio glavnice u iznosu od 78,31 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 5. listopada 2022. godine do isplate, kao i u dijelu pod točkom 3. kojim je tuženiku naloženo tužitelju naknaditi trošak ovršnog postupka u iznosu od 87,19 EUR.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 267,01 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 12. studenoga 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 28. lipnja 2023. godine podnio javnom bilježniku Gorani Blaić Hebrang iz Zagreba, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, u kojem navodi da mu tuženik duguje iznos od 327,99 EUR (2.471,24 kn) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 5. listopada 2022. do isplate, te trošak ovršnog postupka u iznosu od 87,19 EUR (656,93 kn) zajedno sa zateznom kamatom koja teče od donošenja rješenja o ovrsi do isplate, a sve na ime neplaćenih troškova javnobilježničkih usluga

2. U vezi s navedenim prijedlogom za ovrhu javni bilježnik Gorana Blaić Hebrang iz Zagreba, donijela je dana 28. srpnja 2023. godine rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj UPP/OS-Ovrv-646/2023.

3. Protiv navedenog rješenja o ovrsi tuženik je pravovremeno podnio prigovor, u kojem navodi da osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Navodi da je dugovanje koje mu se stavlja na teret platio u gotovom novcu, i to u dolarima te da nije primio nikakav račun prilikom plaćanja usluge javnog bilježnika. Pretpostavlja da se dugovanje odnosi na osnivanje trgovačkog društva koje je tuženik trebao osnovati sa svojim poslovnim partnerima. Predlaže rješenje o ovrsi staviti izvan snage, odnosno odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

4. Povodom prigovora tuženika, rješenjem ovog suda poslovni broj Povrv- 3229/2023-2 od 4. travnja 2024. predmetno rješenje o ovrsi stavljeno je izvan snage, u dijelu kojim je određena ovrha te je odlučeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, u smislu odredbe čl. 58. st. 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 - dalje OZ).

5. Tužitelj u podnesku od 27. svibnja 2024. navodi da je tužitelju kao javnom bilježniku prestala služba javnog bilježnika s danom 30. lipnja 2023., pa da su s danom prestanka službe sva potraživanja i obveze nastala u obavljanju samostalne djelatnosti prešle na tužitelja kao fizičku osobu. Ističe da su navodi tuženika u potpunosti neistiniti i u cijelosti paušalni budući da isti nisu obrazloženi niti potkrijepljeni ikakvim dokazima. Tužitelj navodi da je ovršni prijedlog podnio na temelju vjerodostojne isprave – izvoda otvorenih stavki na dan 13. lipnja 2023. godine, a protiv ovdje tuženika kao solidarnog jamca za obveze društva HARMONY TEAM d.o.o., OIB: [osobni identifikacijski broj], Zagreb (Grad Zagreb), [adresa]. Tužitelj ističe da je kao javni bilježnik proveo postupak osnivanja i upisa društva HARMONY TEAM d.o.o., OIB: [osobni identifikacijski broj], Zagreb (Grad Zagreb), [adresa], u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, a kojeg društva je tuženik član i osnivač te direktor. Dakle, tužitelj navodi da je razvidno kako je tuženik pred tužiteljem sudjelovao u postupku osnivanja i upisa društva u sudski registar te da je tužitelju solidarno odgovoran za dužnu nagradu i troškove. U odnosu na visinu potraživanja, tužitelj ističe kako su sve usluge u postupku osnivanja trgovačkog društva obračunate sukladno Pravilniku o privremenoj javnobilježničkoj tarifi i Zakonu o javnobilježničkim pristojbama. Slijedom navedenog, predlaže održati na snazi rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave te da se naloži tuženiku da mu naknadi troškove postupka uvećano za zatezne kamate.

6. Tuženik je u nastavku postupka naveo da osporava aktivnu legitimaciju tužitelja s obzirom da je istom prestala dužnost javnog bilježnika, pa da su stoga sva prava i obveze prešle na vršitelja dužnosti javnog bilježnika Andriju Vugera koji je preuzeo ured tužitelja kao javnog bilježnika. Ističe da ne osporava da je sudjelovao u osnivanju trgovačkog društva HARMONY TEAM d.o.o., ali naglašava da je dugovanje platio. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu tuženiku troška parničnog postupka.

7. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvod iz otvorenih stavaka (list 7 spisa), u rješenje od 13.06.2023. (list 34-35 spisa), u račun (list 36-37 spisa), u izvadak iz sudskog registra (list 38-40), u Odluka o utvrđenju predmeta poslovanja za društvo Harmony Team d.o.o. (list 41-42,80,97), u specijalnu punomoć (list 43-44,71- 72,88-89 spisa), u Društveni ugovor o osnivanju društva Harmony Team d.o.o. (list 45-54, 64-70,73-79,90-96 spisa), u Odluku o poslovnoj adresi istog društva (list 55 spisa), u izjavu (list 56-57,58-60 spisa), u Odluka o imenovanju direktora društva Harmony Team d.o.o. (list 61,81,98-99 spisa), u izjavu o prihvaćanju postavljenja za direktora društva (list 62-63 spisa), u prijavu za upis u sudski registar (list 84-87 spisa), saslušane su stranke (list 112—114 spisa), saslušan je svjedok AR uz prisutnosti sudskog tumača za arapski jezik Almedina Hodžića (list 123- 125 spisa).

8. Druge dokaze sud nije izvodio budući da stranke nisu stavljale dokaznih prijedloga, a što su dužne temeljem čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP).

9. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu javnobilježničke nagrade i pristojbe u iznosu od 327,99 EUR.

11. Među strankama nije sporno da je tuženik 13. lipnja 2022. pred javnim bilježnikom ER sudjelovao u osnivanju trgovačkog društva HARMONY TEAM d.o.o.

12. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva te aktivna legitimacija.

13. Sukladno čl. 161. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" broj 78/1993, 29/1994, 162/1998, 16/2007, 75/2009, 120/2016 i 57/2022; dalje: Zakon o javnom bilježništvu) javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad i na naknadu troškova u obavljanju službenih radnji iz svog djelokruga u skladu s javnobilježničkom tarifom koju donosi ministar uz prethodno mišljenje Komore. Nadalje, čl. 163. Zakona o javnom bilježništvu propisano je da ako je više osoba sudjelovalo u sklapanju pravnog posla pred javnim bilježnikom ili od njega tražilo obavljanje kakve druge službene radnje, sve one solidarno odgovaraju javnom bilježniku za dužnu nagradu i troškove.

14. Sukladno čl. 9. Zakona o javnobilježničkim pristojbama ("Narodne novine" broj 72/1994, 74/1995, 87/1996, 112/2012 i 110/2015) prihodi od javnobilježničkih pristojbi su prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske, dok je čl. 28. st. 1. istog zakona određeno da naplatu neplaćene pristojbe provodi ispostava Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija.

15. Uvidom u račun br. 2408-1-2 od 26. rujna 2022. (list 36-37 spisa) utvrđeno je da je tužitelj kao javni bilježnik ispostavio račun društvu HARMONY TEAM d.o.o. na ukupni iznos od 327,99 EUR (2.471,25 kn), a od čega iznos od 199,75 EUR (1.505,00 kn) na ime javnobilježničke nagrade, iznos od 49,94 EUR (376,25 kn) na ime PDV-a te iznos od 78,31 EUR (590,00 kn) na ime javnobilježničke pristojbe.

16. Sud naprijed navedenu dokumentaciju prihvaća kao vjerodostojnu, dok tuženik tijekom postupka nije osporavao vjerodostojnost iste.

17. Dakle, u odnosu na prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja ističe se da je tužitelj kao javni bilježnik bio imatelj tražbine javnobilježničke nagrade uvećane za trošak PDV-a. Nakon što je tužitelj prestao biti javni bilježnik on je i nadalje ostao imatelj navedene tražbine s obzirom da je tražbina vezana uz tužitelja kao fizičku osobu, a što jasno proizlazi i iz činjenice da je na računu naveden OIB tužitelja kao fizičke osobe.

18. Stoga je odbijen kao neosnovan prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja u odnosu na dio tražbine kojim tužitelj potražuje isplatu javnobilježničke nagrade uvećane za trošak PDV u ukupnom iznosu od 249,68 EUR (1.881,25 kn), dok je ocijenjen osnovanim prigovor nedostatka aktivne legitimacije u odnosu na dio tražbine kojim tužitelj potražuje trošak javnobilježničke pristojbe u iznosu od 78,31 EUR (590,00 kn).

19. Slijedom navedenog, sud je ocijenio neosnovanim potraživanje tužitelja u dijelu u kojem isti potražuje od tuženika isplatu iznosa od 78,31 EUR (590,00 kn), sa zateznim kamatama od 5. listopada 2022. pa je valjalo odlučiti kao pod toč. II. izreke.

20. Nadalje, tužitelj u svom iskazu u bitnome navodi da se ne sjeća da je ikada vidio tuženika, ali da je njegov javnobilježnički ured imao 10 zaposlenih pa da je moguće da je i to razlog zašto ga nije vidio, budući da je svaki od zaposlenih djelatnika radio svoj dio posla. Istaknuo je da se više ne sjeća detalja, ali da misli da se radilo o osnivanju trgovačkog društva, za što je izdan račun, pa kada je nakon nekog vremena vidio da račun nije plaćen, pokrenuo je ovaj postupak. Naveo je da je u pravilu za sve njegove usluge naplata izvršena odmah, ali da je bilo i slučajeva da su stranke tražile primjerice da se plati virmanom ili su tražile neku odgodu, što bi on u pravilu prihvatio, a stranke bi u pravilu to i platile, sukladno dogovoru. Istaknuo je da je procedura takva da kada se u javnobilježničkom uredu odradi neki posao, za svaki dokument se posebno tarifiraju i unose u sistem, a zatim službenica povuče račun, odštampa ga i kada stranka plati izda mu taj račun, a ako se traži virmansko plaćanje onda stranka uzme račun sa sobom i onda ga plati primjerice za mjesec dana i slično. Naveo je da prilikom gotovinskih plaćanja ni on, a ni njegovi službenici nisu primali gotovinske uplate u stranoj valuti, budući da u zgradi preko puta postoji mjenjačnica, pa da bi oni stranku uputili da promjeni tu stranu valutu i onda bi se vršilo plaćanje u domaćoj valuti. Istaknuo je da kod virmanskog plaćanja na računu postoje svi podaci potrebni stranci za uplatu virmanskim plaćanjem, jer da sustav generira račun sa svim podacima i da ih oni ne mogu mijenjati. Tužitelj je naveo i da je zadnja radnja izvršena 15. lipnja 2022., a da je račun izdan tek 3 mjeseca kasnije odnosno 26. rujna 2022., jer da mu je jedna od njegovih službenica HR objasnila da je imala neke veze i poznanstva s tuženikom i da ga je onda više puta zvala da plati, pa kada nije platio, da je onda izdan račun tada kada je izdan. Istaknuo je i da je tuženiku sve bilo rečeno, pa da je znao koji iznos i na koji račun treba platiti. Naveo je i da je princip dakle bio da se odmah nakon usluge izdaje račun, a kada je netko iz nekih razloga zamolio da plati naknadno, primjerice za tjedan dva, da bi se onda račun izdavao kada osoba donese novac.

21. Sud je prihvatio iskaz tužitelja s obzirom da je isti iskazivao jasno, logično i uvjerljivo, a isti je u suglasju i s drugim izvedenim dokazima.

22. Tuženik u svom iskazu u bitnome navodi da je s gospodinom E koji je njegov prijatelj iz Sirije, dogovorio da AR otvori firmu u Hrvatskoj, a da on bude u toj firmi direktor. Istaknuo je da je preko poznanstva, odnosno preko njegovog šogora došao do javnobilježničkog ureda tužitelja, pa da su on, AR i Ramijeva partnerica otišli u [adresa] u taj javnobilježnički ured, gdje su se sastali sa sinom tužitelja. Naveo je da su s njim razgovarali te da im je sin tužitelja objasnio što trebaju raditi, kako pribaviti porezni broj, kao i da je rekao da će sve to koštati oko 2.200,00 – 2.300,00 kn, pa da je tada njegov partner AR dao 250,00 dolara na ruke sinu tužitelja. Tuženik je naveo i da se u međuvremenu pojavila i žena njegovog partnera Z, pa da su i nju htjeli ubaciti u firmu, zbog čega su opet išli u ured kod sina tužitelja, koji ih je opet poslao po porezni broj, koji su mu potom donijeli, kao i da mu taj drugi puta nisu ništa plaćali. Istaknuo je da su nakon tjedan ili dva on i AR ponovno otišli kod sina tužitelja koji im je tada dao dokumentaciju, jer je završio taj posao, pa da ga je on pitao koliko su mu još dužni, a na što mu je sin tužitelja odgovorio još negdje oko 350,00 dolara, a sve budući da AR nije imao kod sebe kune, nego dolare, ali da tada kod plaćanja nije bio sin tužitelja, koji je otišao iz ureda i rekao im je da plate službeniku, pa budući da je AR imao samo dolare kod sebe, dao je tom službeniku 400 dolara, pa je taj službenik vratio njima u kunama protuvrijednost 50 dolara. Tuženik je istaknuo da ga je nakon nekog vremena zvao sin tužitelja da imaju još duga za taj posao, pa da je došao kod njega u ured gdje mu je sin tužitelja rekao da mora platiti još 300,00 eura, a da je on njemu odgovorio da će mu platiti, ali neka mu da vremena, pa da je izašao van i nazvao svog partnera AR i rekao mu da ovaj traži još 300,00 eura, ali da mu je AR na to rekao da ni slučajno to ne plati, jer da je on to već platio. Nadalje, tuženik je Istaknuo da kada je dobio ovrhu je otišao kod sina tužitelja s namjerom da ga snimi, pa da je snimao njihov razgovor na mobitel te da je na toj snimci sin tužitelja priznao da je primio 600 dolara, ali za neke dodatne radnje, a nakon čega da je on tražio da mu da račun za te radnje. Naveo je i da nakon toga plaćanja nisu tražili izdavanje računa niti pisanu potvrdu da je platio, a sve zato što je imao povjerenje u sina tužitelja. Tuženik je istaknuo i da je njegov šogor poznavao sina tužitelja koji je radio u tom javnobilježničkom uredu, jer je njegova šogorica radila kod tog javnog bilježnika, ali je tek nakon dužeg razmišljala naveo da se njegov šogor zove NR.

23. Sud je prihvatio iskaz tuženika, osim u dijelu u kojem isti navodi da je podmirio dugovanje, s obzirom da isto ne proizlazi iz drugih dokaza u postupku.

24. Svjedok AR u svom iskazu navodi da je tuženik daljnji rođak njegove supruge, dok da tužitelja i zaposlenike u javnobilježničkom uredu on ne poznaje od prije. Istaknuo je da je htio otvoriti tvrtku u Republici Hrvatskoj, pa da je došao u javnobilježnički ured na konzultacije s tuženikom, i da mu je tada rečeno da je cijena otvaranja tvrtke između 300,00 i 400,00 dolara. Naveo je da su prilikom drugog posjeta bilježniku nakon 10-tak dana sve dogovorili i da su platili kao nekakav predujam u iznosu od 250,00 dolara, a za što mu isti nije dao račun ni uplatnicu, već da je dogovoreno da će im račun dati kada plati punu cijenu i kada tvrtka bude otvorena. Nadalje, naveo je da je prilikom sljedećeg posjeta javnom bilježničkom pomoćniku dao još 400,00 dolara, a isti da mu je vratio 50,00 dolara u kunama i tek kada se vratio u Tursku da mu je telefonom javljeno da je tvrtka otvorena, tako da je sveukupno platio prvi puta 250,00 dolara i sljedeći puta još 350,00 dolara, odnosno sveukupno 600,00 dolara. Naveo je i da pomoćnik koji je bio na zadnjem razgovoru, nije mogao iz nekih razloga izdati račun za to plaćanje, tako da mu nisu izdali račun ni prvi ni drugi puta. Svjedok je naveo da ga je kasnije tuženik zvao telefonom da bilježnik traži da mu se još plati, a da je on tuženiku rekao da mu ništa ne plaća, jer da je sve platio kako su se dogovorili. Istaknuo je i da je dogovorena veća cijena u odnosu na onaj prvi razgovor, zato što su mijenjali neke detalje oko djelatnosti tvrtke. Nadalje, naveo je i da je u Hrvatskoj otvarao dvije tvrtke kod istog javnog bilježnika u razmaku od nekoliko mjeseci te da se ne sjeća točno za koju tvrtku je platio 600,00 dolara, ali je platio onoliko koliko mu je rekao javni bilježnik.

25. Sud je prihvatio iskaz svjedoka ŠR, osim u dijelu u kojem isti navodi da je podmirio dugovanje, s obzirom da isto ne proizlazi iz drugih dokaza u postupku. Naime, svjedok navodi i da je u Hrvatskoj otvarao dvije tvrtke kod istog javnog bilježnika u razmaku od nekoliko mjeseci te da se ne sjeća točno za koju tvrtku je platio 600,00 dolara, ali da je platio onoliko koliko mu je rekao javni bilježnik. Međutim, jasno je da cijena otvaranja dvije tvrtke očigledno nije jednaka cijeni otvaranja samo jedne tvrtke.

26. Slijedom izvedenih dokaza, sud je utvrdio da je tuženik pred tužiteljem kao javnim bilježnikom sudjelovao u osnivanju trgovačkog društva HARMONY TEAM d.o.o., a što tuženik niti ne spori. Isto tako, utvrđeno je da da tuženik nije platio javnom bilježniku trošak javnobilježničke nagrade uvećane za PDV i javnobilježničku pristojbu.

27. Dakle, tuženik je kao osoba koja je nesporno sudjelovala u sklapanju pravnog posla pred javnim bilježnikom solidarno odgovoran javnom bilježniku za dužnu nagradu i troškove.

28. U odnosu na visinu tužbenog zahtjev, ističe se da je uvidom u račun br. 2408- 1-2 od 26. rujna 2022. (list 36-37 spisa) utvrđeno da je tužitelj kao javni bilježnik naplatio društvu HARMONY TEAM d.o.o. iznos od 199,75 EUR (1.505,00 kn) na ime javnobilježničke nagrade te iznos od 49,94 EUR (376,25 kn) na ime PDV-a s danom dospijeća 4. listopada 2022. Ističe se da je visina javnobilježničke nagrade odmjerena u skladu s odredbama Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi ("Narodne novine" broj 38/1994, 82/1994, 52/1995, 115/2012, 120/2015 i 64/2019), a što tuženik niti ne spori.

29. Dakle, u skladu s navedenim činjeničnim stanjem i citiranim zakonskim odredbama, tuženik je dužan platiti tužitelju trošak javnobilježničke nagrade uvećane za PDV u iznosu od 249,68 EUR (1.881,25 kn).

30. Kako tuženik sukladno odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a nije dokazao da je podmirio potraživanje tužitelja u utvrđenom iznosu i po dospijeću, to ga je valjalo obvezati na isplatu iznosa od 249,68 EUR s pripadajućom zateznom kamatom od dana dospijeća do isplate, temeljem odredbi čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, dalje: ZOO), te u tom dijelu održati na snazi platni nalog sukladno čl. 451. st. 3. ZPP-a., kao u točki I. izreke.

31. Na temelju odredbe čl. 183. st. 1. ZOO-a dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje, dok je odredbom čl. 29. st. 1. ZOO-a propisano da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.

32. Kako tuženik svoju novčanu obvezu nije ispunio po dospijeću 4. listopada 2022., na temelju čl. 29. st. 1. ZOO-a duguje tužitelju pored glavnice i zatezne kamate od 5. listopada 2022. do isplate, i to po stopi određenoj navedenim člankom 29. ZOO-a.

33. S obzirom da se postupak povodom prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nastavio kao parnični postupak, nema mjesta razdvajanju troška postupka na ovršni trošak i parnični trošak, već o trošku postupka treba odlučiti kao da se radi u cijelosti o parničnom postupku, kako će biti obrazloženo u nastavku odluke (Zaključak broj 3 sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanom 2. lipnja 2017.). Tako se odluka o parničnim troškovima temelji na odredbi članka 154. stavka 2. ZPP-a te članka 155. ZPP-a, odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23; dalje: Tarifa), odredbama Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 37/23; dalje: Uredba) i Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine" broj: 8/11 i 114/12; dalje: Pravilnik) te troškovniku tužitelja (list 33 i 125 spisa).

34. Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, tako što je najprije utvrđeno da je tužitelj uspio u pogledu visine tužbenog zahtjeva sa 76,12% (249,68 EUR : 327,99 EUR). Tužitelj je uspio i u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva u omjeru od 100%, jer je ocjenom izvedenih dokaza utvrđena osnova tužbenog zahtjeva, a koji uspjeh valja uračunati. Dakle, tužitelj je s obzirom na osnovu i visinu (100+76,12=176,12 : 2 = 88,06) uspio u omjeru od 88,06%, a tuženik u omjeru od 11,94%. Kada se nakon toga oduzme veći postotak od 88,06% s kojim je uspio tužitelj od manjeg postotka uspjeha tuženika od 11,94%, dobije se 76,12% te tuženik treba tužitelju naknaditi 76,12% opravdanog i potrebnog troška.

35. Tužitelju su tako priznati troškovi parničnog postupka, i to trošak javnobilježničke nagrade (predujma i ostatka naknade) u iznosu od 25,00 EUR (čl. 6. Pravilnika). Tužitelju je priznat i trošak sastava prijedloga za ovrhu u iznosu od 25 bodova (Tbr. 11/1 Tarife), trošak sastava podneska od 27. svibnja 2024. u iznosu od 25 bodova (Tbr. 8/1 Tarife) te trošak zastupanja na ročištima održanima 11. veljače 2025., 11. lipnja 2025. i 30. rujna 2025. u iznosu od 25 bodova za svako (Tbr. 9/1 Tarife), što uz vrijednost 1 boda od 2,00 EUR (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 250,00 EUR po Tarifi te sve uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 42 Tarife i čl. 8 Pravilnika) daje ukupan iznos od 312,50 EUR. Kada se ovom iznosu doda 25,00 eura iz ovršnog postupka, dobije se iznos od 337,50 eur. Isto tako, tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 EUR. Dakle, tužitelju je priznat trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 350,77 EUR te kada se navedeni iznos podijeli s omjerom uspjeha tužitelja u parnici od 76,12%, proizlazi da tužitelj ima pravo na naknadu troškova u iznosu od 267,01 EUR, a koliko mu je i dosuđeno pod točkom III. izreke presude.

36. Prihvaćen je i zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na trošak parničnog postupka od dana presuđenja do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP).

37. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 12. studenoga 2025. godine

Sudac:

Goran Goluža

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu, pismeno u četiri istovjetna primjerka.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku uz rješenje o pristojbi na presudu od 13,27 EUR

2. tuženiku po punomoćniku