Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj P Ob-115/2021-51

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Općinski sud u Dubrovniku

    Dubrovnik

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Lani Stanić Bulum, u pravnoj stvari tužiteljice IR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Ivo Smrké i Maja Smrké, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ivo Smrké i Maja Smrké iz Splita, Riječka 18 protiv tuženika BR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Branimir Rozić, odvjetnik iz Dubrovnika, Vukovarska 22, radi utvrđenja stečevine izvanbračne zajednice, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 1. listopada 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice, tuženika i njegovog punomoćnika, 12. studenog 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

    "I. Utvrđuje se da nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], zk.tijelo VII

    4.suvlasnički dio: 5169/14607 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1)

    stan S1 u prizemlju neto korisne površine 37,37 m2 kojem pripada loggia u prizemlju neto korisne površine 6,91 m2, spremište u prizemlju neto korisne površine 3,54 m2 i natkrivena terasa u prizemlju neto korisne površine 3,87 m2,

    5. suvlasnički dio: 5427/14607 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2)

    stan S2 na prvom katu neto korisne površine 51,06 m2, kojem pripada natkrivena terasa na prvom katu neto korisne površine 3,21 m2,

    6.suvlasnički dio: 4011/14607 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3)

    stan S3 u potkrovlju neto korisne površine 36,55 m2, kojem pripada nenatkrivena terasa u potkrovlju neto korisne površine 3,56 m2,

    sve upisano u zk ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] predstavlja stečevinu izvanbračne zajednice tužiteljice IR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika BR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

    II. Utvrđuje se da je tužiteljica IR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica za ½ dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], zk.tijelo VII 4. suvlasnički dio: 5169/14607 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1)

    stan S1 u prizemlju neto korisne površine 37,37 m2 kojem pripada loggia u prizemlju neto korisne površine 6,91 m2, spremište u prizemlju neto korisne površine 3,54 m2 i natkrivena terasa u prizemlju neto korisne površine 3,87 m2,

    5. suvlasnički dio: 5427/14607 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2)

    stan S2 na prvom katu neto korisne površine 51,06 m2, kojem pripada natkrivena terasa na prvom katu neto korisne površine 3,21 m2,

    6.suvlasnički dio: 4011/14607 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3)

    stan S3 u potkrovlju neto korisne površine 36,55 m2, kojem pripada nenatkrivena terasa u potkrovlju neto korisne površine 3,56 m2,

    sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te se ovlašćuje tužiteljica IR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da se na temelju ove presude u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Dubrovniku i nadležnom katastarskom uredu upiše kao suvlasnica za ½ idealnog dijela na predmetnim nekretninama uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika za ½ idealnog dijela u roku od 15 dana, a što je tuženik GR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan trpjeti.".

    II. Nalaže se tužiteljici, u roku od 15 dana, naknaditi tuženiku troškove ovog postupka u iznosu od 2.000,00 EUR.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica IR je 26. listopada 2021. ovom sudu podnijela tužbu protiv tuženika BR, radi utvrđenja bračne stečevine. U tužbi navodi da su stranke bile u izvanbračnoj zajednici više od pet godina, od 2016. do svibnja 2021., da su zajedničkim sredstvima, za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, kupile nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], zk.tijelo VII, 3. vlasnički dio, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da ona predstavlja suvlasništvo stranaka. Ugovor o kupoprodaji je ovjeren kod javne bilježnice Luce Bronzan iz Dubrovnika pod brojem OV-2419/2018 15. ožujka 2018. i proveden u zemljišnim knjigama, a zaključio ga je tuženik kao kupac s bakom tužiteljice FR kao prodavateljicom. Budući da stranke za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, a niti nakon njenog prestanka, imovinskopravne odnose nisu regulirali sporazumom, smatrajući da ima pravni interes da se njihovi imovinskopravni odnesi urede sudskom odlukom, tužiteljica predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev i potražuje troškove postupka.

    1.1. S obzirom da je u odnosu na nekretninu koja je predmet postupka u međuvremenu provedeno etažiranje, tužiteljica je podneskom od 25. listopada 2022. tužbu ispravila i dopunila kako bi opis nekretnine sadržan u tužbenom zahtjevu odgovarao zemljišnoknjižnom stanju.

    2. U odgovoru na tužbu od 21. siječnja 2022. tuženik BR osporava tužbeni zahtjev u cijelosti navodeći da je točno da je kao kupac s bakom tužiteljice FR zaključio ugovor o kupoprodaji koji je ovjeren kod javne bilježnice Luce Bronzan iz Dubrovnika pod brojem OV-2419/2018 15. ožujka 2018., ali da nije točno da su stranke bile u izvanbračnoj zajednici od 2016. do svibnja 2021. budući da njihov odnos nikada nije udovoljavao pretpostavkama izvanbračne zajednicu u smislu Obiteljskog zakona, ni po trajanju ni po karakteru tog odnosa. Predlaže stoga tužbeni zahtjev odbiti i naložiti tužiteljici naknaditi mu parnične troškove.

    3. Tijekom postupka pregledani su zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 25. listopada 2021. (str. 4-5, spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine od 15. ožujka 2018. (str. 6-9 spisa), zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 25. listopada 2022. (str. 27-31 spisa) i saslušani svjedoci HR (str. 54-55 spisa), IRR i TR (str. 66-68 spisa), MR i ŽR (str. 73-75 spisa) i tuženik BR (str. 73-75 spisa) te na temelju provedenih dokaza, cijeneći svaki dokaz zasebno i u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) utvrđeno da tužbeni zahtjev nije osnovan.

    3.1. Svjedok HR iskazuje da je BR cijeli život njegov prijatelj i zna da su on i IRRV bili u nekakvoj vezi, ako i to, radili su skupa u nekom hotelu. To je bilo oko korone, a kada točno ne zna, misli da je bilo ono kad je sve stalo, a ni godinu ni datum ne zna, ne bi sada želio nešto reći da ne slaže. Svjedok dalje iskazuje da su se BR i IRRV svađali „non-stop, I sačuvaj“ i da to ne bi poželio nikome. Ne zna koliko je to trajalo, negdje od sezone do sezone, misli da nije potrajalo ni godinu dana. Nije ništa pitao u vezi s tim, to je njihova stvar. U tom razdoblju nju je vidio dva ili tri puta kada je bila s njim i BR na piću i jednom su svi zajedno izašli vanka. BR i IRRV su zajedno radili u hotelu kao konobari, a misli da nisu živjeli zajedno, samo su otišli raditi u Njemačku pa pretpostavlja da su išli zajedno, ne bi išli odvojeno, ali svakako nije bilo dugog vijeka, nisu izdržali ni od sezone do sezone. BR mu je rekao da ga je ostavila kada su otišli u Njemačku, a svjedok nije znao ni da su oni zvanično skupa, misli je da se samo onako druže. Naknadno je čuo da ima neka kuća od Lejline babe koju je kupio Damirov tata, nije čuo da bi BR to kupio, nije mu to BR spominjao, on zadnji sazna sve. Kada je dobio poziv samo ga je pitao o čemu se radi, a BR rekao da je njegov tata kupio kuću od Lejline babe.

    3.2. Svjedokinja IRR u svom iskazu navodi da je B prijatelj njenog sina, da je IR bila Dadova cura, misli da je to bilo prije korone ili u koroni, a da mu je ona bila cura njoj je poznato po tome što su njen sin i B prijatelji od djetinjstva i po tome što joj je sin jednom prilikom rekao "doći će ti Dadova cura na kavu, mi muški smo dolje", što je značilo da su oni u prizemlju, a IRRV se samo popela gore. Poznato joj je samo da su bili nekakav par, da su se zabavljali, a nije joj poznato jesu li oni živjeli skupa i jesu li sklapali bilo kakve pravne poslove. Sveukupno je kod nje bila najviše tri puta, i to u nekom kraćem periodu, možda u okviru nekih mjesec dana.

    3.3. Svjedok TR, kojem je tuženik bio vjenčani kum i koji je tuženiku bio vjenčani kum navodi da IR poznaje iz kafića, da on drži jedan objekt i u kojeg bi ona dolazila pa mu je tako poznato da su jedno kratko vrijeme BR i IRRV bili skupa, ne može reći točno kad je to bilo da ne bi slagao, ali ima od toga i pet godina sigurno. Ona bi nekad dolazila u kafić sama, a nekad s njim, zabavljali su se, družili, a da su bili skupa njemu je poznato jer mu je BR jednog dana rekao da su se rastali, da je otišla s drugim muškarcem odnosno da ju je uhvatio s drugim. Oni su se družili oko godinu dana, ne zna točno ali nije to bila duga veza. U vrijeme dok su se oni družili svjedok se nije s njima družio jer radi po cijele dane pa nije imao vremena, a i kada bi bili u kafiću obično su sjedili na taraci. Ništa mu više nije poznato osim ovog što je naveo u vezi s njihovim odnosom pa tako niti da bi oni sklapali bilo kakve pravne poslove. Jedino mu je poznato to što mu je BR rekao da je kupio kuću od Lejline babe, da će dignuti veliki kredit radi toga i da će mu otac biti jamac, ali drugi detalji u vezi s tim mu nisu poznati. Vjeruje da je kuća kupljena za vrijeme dok su se njih dvoje još družili, a vrijeme njihovog druženja bi mogao eventualno povezati s razdobljem korone na način da je to bilo negdje pred kraj korone jer je već bila otvorena taraca.

    3.4. Svjedok MR, tuženikov otac iskazuje da je pozvan u sud zbog kuće koju je njegov sin kupio i njegove bivše „valjda cure“ IRRV. Pošto navegava osam mjeseci je na brodu, a četiri doma nije mu detaljno poznato u kakvim su oni odnosima točno bili, ali bilo je turbulentno pa bi on primjerice jednom nazvao i pitao gdje je IRRV a BR bi mi rekao tu je, drugi put bi pitao gdje je, a on bi rekao da je u Mostaru pa onda kada bi došao doma nje opet nije bilo. Svjedok ju je upoznao, a kako je njihova veza točno izgledala ne može reći. Bili su zajedno tamo negdje pred koronu, a korona je bila 2020., imao je on cura pa tko će to točno znati. Svakako ta veza nije trajala dugo, negdje godinu i po koliko on zna. Ne znam jesu li živjeli zajedno jer nekad bi ona bila tu kada bi zvao ili došao, a nekad ne. Živjeli su u stanu svjedoka, a kako su živjeli i jesu li stalno tu živjeli ili ne ne zna. Kuća koju je kupio je kuća za koju ga je BR jedan dan obavijestio da se nalazi na Kantafigu i da je relativno povoljna, da bi on digao kredit, a da mu svjedok bude žirant i svjedok je pristao, a tek kasnije mu je BR rekao da je to kuća od nekog od Lejline svojte. Nije ništa spominjao IRRV u vezi s kupnjom te kuće. Rekao mu je da bi je kupio kako bi je preuredio u tri cjeline i iznajmljivao i upravo je to razlog zbog kojeg je svjedok pristao biti žirant jer BR ima njegov stan u kojem može živjeti.

    3.5. Svjedok ŽR navodi da, koliko je shvatio po imenima iz poziva „nešto se tu događa između IRRV i BR“, pojašnjavajući d. G dugo godina poznaje jer je s njegovim bratom išao u školu, a i danas su njegov brat i svjedok dobri, iz [adresa] smo pa se znaju cijeli život, s time da B i on nisu prijatelji u smislu da se posjećuju doma već zajedno ispijaju kave. IRRV je upoznao negdje oko korone. B je kupio neku kuću na Kantafigu pa im ja svjedok davao transfere, posla, nekad bi B vozio, a nekad ona. Kada ga se pita o njihovom odnosu ne zna kako bi nazvao taj njihov odnos jer njemu je to izgledalo jako turbulentno. To je sve bilo negdje oko korone i stvarno ne bi mogao reći koliko je trajao taj njihov odnos jer ne pamti takve podatke, a i prošlo je dosta vremena. Nije mu poznato jesu li oni živjeli skupa. Vidio ju je primjerice da silazi s kantom niz stepenice i onda bi rekla da je čistila kuću, imala bi neku vreću, posteljinu i slično i svjedok je jedno vrijeme mislio da oni tu i žive, ali je kasnije shvatio da nisu tu živjeli već se to iznajmljivali, a jesu li negdje drugdje živjeli nije mu poznato. Što se tiče kuće koju je spomenuo, kasnije je od G saznao da je njegov otac njemu kupio tu kuću, tako je to po njegovoj priči jer svjedok ne voli ispitivati o tim stvarima, ali koliko je shvatio njegov otac je pomorac i kupio mu je tu kuću uz kredit. Naknadno je saznao od BR da je ta kuća koju je kupio bila kuća Lejline babe ako se ne vara, misli da je rekao da je od njene babe. BR je, naime, otišao u Njemačku raditi tako da se jedno vrijeme nisu vidjeli pa kada se vratio mu je ispričao da više on i IRRV nisu zajedno i tad su malo detaljnije popričali pa mu je tom razgovoru spomenuo i to da je ta kuća od njene babe. Ne može se izjasniti je li BR prvo bio s IRRV pa kupio kuću ili obrnuto ali kako je sebi u glavi posložio čini mu se da je on prvo bio u procesu kupnje kuće, a da ih je naknadno počeo viđati da se druže.

    3.6. Svjedokinja FR, baka tužiteljice, na upit suda je li joj poznato zbog čega je pozvana odgovara da je pozvana radi IRRV, njene unuke i zato što je prodala kuću BR, ističući da ju je prodala ispod cijene jer je „smatrala da joj je zet zato što su oni živjeli u izvanbračnoj zajednici pet godina“. Kada je se pita kako je saznala da su oni zajedno i kada odgovara da su oni živjeli na [adresa] u [adresa] tih pet godina, a ona u Mokošici i da je saznala da su oni zajedno kada je IRRV došla kod nje s njim i rekla da bi on kupio kuću i da su zajedno i svjedokinja kuću prodala i tada saznala da su u vezi. To je bilo krajem travnja ili počekom svibnja 2018. Na upit kako je izgledao razgovor vezano za kupnju kuće kada su oni došli kod nje odgovara da razgovora nije bilo, da je on razgledao kuću, obišao je i nikakvog drugog razgovora tu nije bilo. Na daljnji upit suda kako je saznala da više nisu zajedno odgovara da je to saznala kada ju je istukao, a kada je to točno bilo ne zna, a ne želi lagati, a da ju je istukao saznala je od jednog čovjeka u Konzumu koji joj je rekao i da je BR pobjegao na Mljet. Još dodaje da je BR na njegov zahtjev pozajmila 50.000,00 kuna jer je rekao da će urediti s tim prizemlje i vratio joj samo 20.000,00 kuna, a ostao dužan 34.500,00 kuna. IRRV je rekla da ga to traži pa svjedokinja zaključuje da mu je to dosadilo, opisujući da je IRRV bila sva modra, narod ih je jedva razdvojio, izlupao ju je jako šakama, i gušio, uhvatio za vrat da je davi i to sve samo zato što je pitala da svjedokinji vrati dug. Na upit suda odgovara da su joj detalji toga događaja poznati jer joj ih je ispričala jedna žena s Kantafiga koja je tu bila. Na upit punomoćnika tuženika odgovara da joj nije poznato je li pozvana policija u vezi s tim događajem, a misli da je taj događaj bio poslije korone. Na upit suda kako je izgledala njihova izvanbračna zajednica odgovara da ih ona nije viđala, da nisu dolazili kod nje niti svjedokinja kod njih, jedino bi IRRV nekada došla kod nje. Na upit je li ikada od kada je došao kod nje kupiti kuću više vidjela BR ili BR i IRRV zajedno odgovara da ih nikada nije više vidjela zajedno niti srela BR. Na upit suda je li IRRV pričala o vezi s BR kada bi dolazila kod nje odgovara da nije ništa o tome pričala. Na upit tko je naveden kao kupac u ugovoru o kupoprodaji kuće i je li navedena IRRV odgovara da ne zna, misli da je zapravo njegov ćaća kupio kuću, a da on ćaći vraća pare, da je kuća plaćena u gotovini, na ruke, a cijene se ne može sjetiti, zna da je prodala ispod cijene, a naknadno se prisjetila da je cijena bila 250.000,00 kuna. Na upit suda tko je donio novac odgovara da ga je donio BR, a na upit je li to bilo taj dan kada je došao kupiti kuću odgovara da nije već drugi dan.

    3.7. Svjedok NR navodi da G pozna od kada su bili djeca, a IRRV je upoznao preko njega kada su bili zajedno. Ne zna točno kada su oni počeli biti zajedno, ali to je svakako bilo prije korone. Nisu se često viđali dok su on i IRRV bili zajedno već bi se rijetko našli u kafiću u [adresa]. Bili su zajedno možda godinu, godinu i po, prije godinu. Ne sjeća se da bi mu B posebno nešto pričao o njihovoj vezi, ali sjeća se da mu je rekao da više nisu zajedno. B nije ništa spominjao vezano za to žive li zajedno ili se samo viđaju. Poznato mu je samo da je B kupio tu kuću, on mu je to rekao i rekao je da će raditi tu apartman i živjeti tu te od apartmana zarađivati, a tek puno kasnije je saznao da je ta kuća zapravo od Lejline bake, svakako kad su već bili prekinuli. Nije mu ništa više spominjao u vezi s tom kućom. Zaista se ne sjeća kada mu je rekao da je kupio kuću niti jesu li u to vrijeme oni bili u vezi, ali zna da mu je rekao da ju je kupio odmah kada ju je kupio, možda je to bilo 2020. ali ne zna točno.

    3.8. Tuženik BR iskazuje da je IRRV upoznao 2016. kada su radili zajedno u hotelu Rixos. Radili su tamo nekih šest do sedam mjeseci, na baru oboje, a nekada i u sali i kada su bili jednom na kavi rekao joj je da traži stan u gradu i da će ići vidjeti neka dva stana, a ona tada ništa nije rekla već mu je naknadno porukom javila da njena baba prodaje kuću i on rekao da bi je pošao vidjeti. Kada je tamo došao izašao je na taracu i to mu se svidjelo i pitao je babu koja je cijena, a ona je rekla 300.000,00 EUR na što sam je rekao da može dati 250.000,00 EUR, da može dignuti kredit na 300.000,00 EUR kako bi mu 50.000,00 EUR ostalo za renovaciju i doista digao kredit na 300.000,00 EUR, prebacio ih na njen račun, a ona mu odmah vratila 50.000,00 EUR. On joj je platio za kuću, otac s tim nema veze odnosno on je njemu jamac za kredit, doduše stambeni kredit. Kada je kupio kuću IRRV je rekla da bi ona htjela čistiti apartmane i počela čistiti kuću i rekla da bi mu htjela pomoći. Nije baš bio za to, htio je da ona radi svoj posao, ali u to vrijeme su nekako i počeli biti zajedno pa ga je onda pitala može li se prijaviti kod mene jer se nije imala gdje prijaviti budući da je baba prodala kuću i on je to učinio. Sve skupa su bili zajedno najviše godinu i pol dana s prekidima koji su bili i po nekoliko mjeseci. Bili su i tri mjeseca zajedno u Njemačkoj, a onda se vratili i prekinuli. U vrijeme dok su bili zajedno ona je čak živjela u [adresa] tri do četiri mjeseca i jedno vrijeme je bila i u Mostaru. Pojašnjava da se tu radi o tim razdobljima prekida, dakle dok je ona živjela u [adresa] nisu bili zajedno. U kući nisu živjeli, njegova je namjera bila iznajmljivati apartmane u toj kući. Ima stan u [adresa] koji je zapravo od njegovog oca i u kojem je rođen i u tom stanu u [adresa] su oni jedno vrijeme živjeli skupa. Ona je bila prijavljena u tom stanu dvije godine, ali naravno nije živjela cijelo to vrijeme u tome stanu već je samo bila prijavljena, to što je prijavljena ne znači da je tamo i živjela. Na upit suda koliko je živjela u tome stanu odgovara da ne može točno reći, ali u tih godinu i pol što su bili zajedno živjela je kod njega dok su bili zajedno, a nije živjela u vrijeme prekida koji su u tom razdoblju bili. Iako je svjedokinja FR rekla da je ona kuću prodala ispod cijene on smatra da to nije točno jer je kuća 2018. doista toliko i vrijedila, a on joj rekao da toliko može platiti i ona je na to pristala.

    5. Među strankama nije sporno da je tuženik BR kao kupac s bakom tužiteljice IRRV kao prodavateljicom sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine od 15. ožujka 2018. na temelju kojeg je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] dvorište i stambena zgrada sa 79 m2 u Dubrovniku, Koritska 11, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk tijelo VII, i to 4. suvlasnički dio: 5169/14607 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) stan S1 u prizemlju neto korisne površine 37,37 m2 kojem pripada loggia u prizemlju neto korisne površine 6,91 m2, spremište u prizemlju neto korisne površine 3,54 m2 i natkrivena terasa u prizemlju neto korisne površine 3,87 m2, 5. suvlasnički dio: 5427/14607 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) stan S2 na prvom katu neto korisne površine 51,06 m2, kojem pripada natkrivena terasa na prvom katu neto korisne površine 3,21 m2, 6. suvlasnički dio: 4011/14607 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) stan S3 u potkrovlju neto korisne površine 36,55 m2, kojem pripada nenatkrivena terasa u potkrovlju neto korisne površine 3,56 m2 u cijelosti. Navedeno proizlazi i iz pregledanih ugovora o kupoprodaji nekretnine od 15. ožujka 2018. i zemljišnoknjižnih izvadaka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 25. listopada 2021. i 25. listopada 2022. Međutim, dok tužiteljica tvrdi da nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja stečevinu izvanbračne zajednice nje i tuženika koja je, prema njenim navodima trajala od 2016. do 2021., više od pet godina, tuženik tvrdi da njihova veza nije bila izvanbračna zajednica ni po karakteru ni po trajanju i da je predmetna nekretnina njegova vlastita imovina.

    6. Prema odredbi članka 36. stavka 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23, dalje: ObZ) bračna je stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Da bi izvanbračna zajednica stvarala osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica i na nju na odgovarajući način primjenjivale odredbe ObZ-a o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova u smislu članka 11. stavka 2. ObZ-a, izvanbračna zajednica mora ispunjavati pretpostavke propisane stavkom 1. istog članka, što znači da se učinci izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

    7. Da bi se zajednica dvije osobe mogla smatrati izvanbračnom, dakle, nužno je kumulativno ispunjenje pretpostavki propisanih člankom 11. stavkom 1. ObZ-a (postojanje životne zajednice, različitost spolova osoba, slobodan bračni status i trajanje životne zajednice najmanje tri godine). Prema u tom dijelu u bitnom suglasnim iskazima svjedoka HR, IRR, AR, UR, ŽR, NR i tuženika BR, koje sud prihvaća kao vjerodostojne jer su neproturječni, uvjerljivi, životni i logični, parnične su stranke bile u vezi, zajednici, međutim, ta zajednica svakako nije trajala duže od godinu i po dana. Tako svjedok HR navodi da su IRRV i BR bili u "nekakvoj vezi, ako i to", da su radili skupa, da su se svađali "non-stop" i da je to potrajalo od sezone do sezone, misli da nije potrajalo ni godinu dana i misli da nisu živjeli zajedno, ali poznato mu je da su skupa išli u Njemačku. Svjedokinja IRR, majka svjedoka HR, iskazuje da je IRRV bila Damirova cura, da ju je tako oslovio jednom njen sin kada su došli kod njih, da su bili "nekakav par", da su se zabavljali i da je IRRV kod njih došla možda nekih tri puta u okviru mjesec dana. Svjedok TR navodi da su IRRV i BR jedno kratko vrijeme bili skupa, zabavljali se, družili, i to negdje oko godinu dana, ne zna točno, ali da to nije bila duga veza. Otac tuženika MR tužiteljicu naziva Damirovom bivšom "valjda curom". U iskazu navodi da je njihov odnos bio turbulentan, da su živjeli u stanu koji je u njegovom vlasništvu, stalno ili ne svjedoku nije poznato jer je veći dio godine na brodu i da taj odnos nije potrajao dugo, negdje godinu i po. Svjedok ŽR opisuje odnos IRRV i BR kao turbulentan, ali nije mu poznato jesu li živjeli skupa. NR, svjedok koji tuženika poznaje od djetinjstva, potvrđuje da su IRRV i NR bili zajedno "možda godinu, godinu i po, prije godinu", ali NR nije spominjao žive li zajedno ili ne. Prema navodima tuženika BR veza između njega i IRRV je, sa svim prekidima koji su trajali i po nekoliko mjeseci, trajala najviše godinu i po dana. Jedno su vrijeme živjeli zajedno u stanu njegovog oca u [adresa], a u vrijeme prekida stanovala je drugdje. Iz navedenog proizlazi da nije ispunjena pretpostavka trajanja (životne) zajednice iz članka 11. stavka 1. ObZ-a. Život na istoj adresi (nije sporno da je tužiteljica određeno vrijeme bila prijavljena na adresi stana u [adresa] koji je u vlasništvu tuženikovog oca), kao ni emotivna povezanost (nije sporno da su stranke bile u emotivnoj vezi), sami po sebi, ne moraju nužno predstavljati izvanbračnu zajednicu niti dokazuju namjeru života u izvanbračnoj zajednici. U svakom slučaju, na temelju provedenih dokaza je utvrđeno da parnične stranke nisu živjele kao bračni drugovi u (skladnoj) zajednici koja bi bila vrlo očita i njima i neposredno bliskim osobama. Iskaz svjedokinje FR nije prihvaćen jer je neuvjerljiv i proturječan sam sebi i iskazima drugih svjedoka i tuženika. Naime, na početku iskaza, na upit suda je li joj poznato zbog čega je pozvana odgovara da je pozvana radi IRRV, njene unuke i zato što je prodala kuću BR, samoinicijativno ističući da ju je prodala ispod cijene jer je „smatrala da joj je zet zato što su oni živjeli u izvanbračnoj zajednici pet godina“. Međutim, nije vjerojatno i potpuno je neživotno da bi unuka s nekim živjela u izvanbračnoj zajednici pet godina i u tom razdoblju posjećivala baku sama bez izvanbračnog druga, da baka nikada ne bi išla unuci i njenom izvanbračnom drugu u posjetu i da unuka nikada u tom razdoblju ne bi baki pričala o svom izvanbračnom drugu, a kako to u svom iskazu tvrdi svjedokinja. Naime, na upit suda kako je izgledala njihova izvanbračna zajednica, svjedokinja odgovara da ih ona nije viđala, da nisu dolazili kod nje niti ona kod njih, da bi jedino IRRV nekada došla kod nje, a na daljnji upit da o vezi s BR IRRV njoj nikada nije pričala. Nadalje, prvo tvrdi da je tuženik jednom bio kod nje, i to kada je došao kod nje da bi kupio njenu kuću (i kada je saznala da su oni zajedno), a na upit je li ikada od kada je došao kod nje kupiti kuću više vidjela BR ili BR i IRRV zajedno odgovara da ih nikada nije više vidjela zajedno niti srela BR, a potom na upit suda tko je donio novac odgovara da ga je donio BR, a na upit je li to bilo taj dan kada je došao kupiti kuću odgovara da nije već drugi dan. Uz to, tužiteljica tvrdi da je s tuženikom u izvanbračnoj zajednici bila od 2016. do 2021., a svjedokinja FR da joj je IRRV za njihovu vezu rekla krajem travnja ili počekom svibnja 2018., što također nije logično ni životno jer bi ga zasigurno baki spomenula u prethodnom razdoblju, kao što nije životno ni to da bi došla kod bake predstaviti svog izvanbračnog druga koji namjerava kupiti bakinu kuću i da prilikom te posjete, kako navodi svjedokinja FR, "razgovora nije bilo", da bi izvanbračni drug njene unuke samo razgledao kuću, obišao je, ali da "nikakvog drugog razgovora tu nije bilo".

    7.1. Uz sve navedeno, sud je u smislu članka 269. stavka 2. ZPP-a u vezi s člankom 346. ObZ-a, uzeo u obzir i to što tužiteljica, iako uredno pozvana nije došla na saslušanje. Prvo je na ročištu od 23. listopada 2024. zamjenica njenog punomoćnika izjavila, pravdajući izostanak svjedokinje FR, koja prema njenim navodima nije mogla pristupiti jer ju nije imao tko dovesti na ročište s obzirom da je tužiteljica koja ju je trebala dovesti sada na probnom radu u Njemačkoj (a svjedokinja FR bez tužiteljice pristupila na ročište održano 2. listopada 2025. na kojem je dala iskaz) da tužiteljica može doći tek u siječnju i zamolila zakazati iduće ročište u tom razdoblju i ako je moguće saslušati i svjedoke i stranke. Potom je izostanak svjedokinje FR i tužiteljice s idućeg ročišta zakazanog na njenu zamolbu 5. veljače 2025. opravdala nemogućnošću dolaska tužiteljice zbog posla u Njemačkoj i predložila ročište zakazati u kolovozu kada bi tužiteljica mogla pristupiti i dovesti i baku FR. Na ročištu od 15. srpnja 2025. zamjenica punomoćnika tužiteljice predlaže zakazati ročište početkom listopada budući da će tada tužiteljica biti u Dubrovniku, a na ročištu zakazanom na njenu zamolbu za 1. listopada 2025. opravdala njen izostanak iz razloga što pohađa školu iz koje nije mogla izostati, ne dostavljajući niti jedan dokaz u prilog toj tvrdnji. Iz ovih razloga sud izostanak tužiteljica s ročišta zakazanog radi njenog saslušanja smatra neopravdanim.

    8. Smatrajući činjenično stanje odlučno za donošenje odluke u ovom predmetu dovoljno utvrđenim, sud nije provodio daljnje dokaze koje su predlagale stranke. Pored toga, za svjedoka ZR je dostava poziva bila uredno iskazana za ročište od 15. srpnja 2025., a izostanak nije bio opravdan, za ročište od 23. listopada 2024. je poziv vraćen jednom s naznakom "nepoznat", idući put "odselio" , a za ročište od 1. listopada 2025. s naznakom "nije tražio". Svjedokinja F je uredno pozvana za ročišta od 23. listopada 2024. i 5. veljače 2025., a izostanak nije opravdala dok je poziv za ročište od 15. srpnja vraćen s naznakom "obaviješten, nije podigao pošiljku", a za ročište od 1. listopada 2025. "nije tražio". Od saslušanja svjedoka RR tuženik je odustao na ročištu od 2. listopada 2025. Nadalje, uzimajući u obzir da je provođenje očevida uz sudjelovanje vještaka geodetske struke predloženo u vezi s okolnostima koje nisu sporne, sud je ovaj dokazni prijedlog, na ročištu održanom 7. veljače 2024., u smislu odredbe članka 292. stavka 4. ZPP-a u vezi s člankom 220. stavkom 2. ZPP-a, kao suvišan odbio. Iz istih razloga nije posebno cijenio ni preostale izvedene dokaze.

    9. Slijedom navedeno, odlučeno je kao u točki I. izreke.

    10. U odnosu na troškove postupka odluka je donesena na temelju odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora od 1.327,23 EUR, a budući da je tužiteljica parnicu u cijelosti izgubila.

    10.1. Na ročištu od 2. listopada 2025. tuženik je zatražio naknadu troškova postupka u ukupnom iznosu od 2,000,00 EUR, koji se odnosi na trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR, troškova zastupanja na ročištima od 26. listopada 2022., 7. veljače 2024., 23. listopada 2024., 5. veljače 2025., 29. travnja 2025., 15. srpnja 2025. i 2. listopada 2025. u iznosu od 200,00 EUR za svako ročište, što ukupno iznosi 1.600,00 EUR i PDV u iznosu od 400,00 EUR.

    10.2. Tuženiku su priznati troškovi sastava odgovora na tužbu od 21. siječnja 2022. (Tbr. 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - Narodne novine“ broj 138/23, 107/25, dalje: OT) u iznosu od 200,00 EUR (članak 2. stavak 1. ZPP-a), zastupanja na ročištima od 26. listopada 2022., 7. veljače 2024., 23. listopada 2024., 5. veljače 2025., 29. travnja 2025., 15. srpnja 2025. i 2. listopada 2025. (Tbr. 9. t. 1. OT-a) u iznosu od po 200,00 EUR, kao i PDV od 25% u iznosu od 400,00 EUR (Tbr. 46. OT-a).

    10.3. S obzirom na navedeno, u roku propisanom odredbom članka 328. stavka 2. ZPP-a, naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku troškove ovog postupka u ukupnom iznosu od 2.000,00 EUR (točka II. izreke).

    U Dubrovniku 12. studenog 2025.

    Sutkinja

    Lana Stanić Bulum

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana održavanja ročišta za objavu presude ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu odnosno od primitka ovjerenog prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

    DNA:

    1. odvjetnik Ivo Smrké, Zajednički odvjetnički ured Ivo Smrké i Maja Smrké, Riječka 18, Split

    2. odvjetnik Branimir Rozić, Vukovarska 22, Dubrovnik

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.