Poslovni broj: Pn-368/2022-32

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Draganu Ramljaku kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari JK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Tanji Bota odvjetnici u [adresa], protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 16. rujna 2025 u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Ivane Grancić odvjetnice u Splitu te generalnog punomoćnika tuženika SK na ročištu za objavu dana 12. studenoga 2025,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 729,97 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana 5.11.2019. god. pa do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022 god određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 01.01.2023 do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena.

II. Dužna je tužena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.428,00 Eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 30.listopada 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena.

O b r a z l o ž e nj e

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 03. listopada 2022 tužitelj je naveo: Dana 4.10.2019. god. u Splitu oštećeno je vozilo marke Aprilia, reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu tužitelja.

Za nezgodu je suodgovoran u omjeru od 50% RK, vozač vozila marke Renault, reg. oznake [registarska oznaka].

Vozilo štetnika koje je suodgovorno za ovu prometnu nezgodu je u vrijeme nezgode bilo osigurano kod Croatia osiguranje d.d. po polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 012910855538.

U nezgodi je na vozilu tužitelja nastala totalna šteta u iznosu od 11.000,00 kn. Tužitelj se dana 4.11.2019.g. obratio tuženiku podnošenjem odštetnog zahtjeva, koji mu do današnjeg dana nije isplatio niti nesporni iznos naknade štete. Obzirom na iznijeto te na suodgovornost tužitelja, tužitelj potražuje sljedeću naknadu štete:

- na ime štete na vozilu 5.500,00 kn.

Tužitelj potražuje zakonske zatezne kamate od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 5.11.2019.g.

2.U svom odgovoru na tužbu od 28. listopada 2022. tužena je navela:

Tuženik se u zadanom, te propisanom roku očituje kako slijedi:

• osporava se osnov i visina tužbenog zahtjeva u cijelosti

Dana 04.10.2019. godine u Splitu, došlo je do prometne nezgode, a sudionici iste su bili:

• tužitelj kao vozač - osobnog vozila Aprilia Scarabeo 500 [registarska oznaka] (vozilo u vl. tužitelja)

• vozač RK - osobnog vozila Renault Clio registarskih oznaka [registarska oznaka], vozilo osigurano kod Croatia osiguranja broj police [broj police] Upravo je iz Potvrde MUP-a o prometnoj nezgodi razvidno da je tužitelj prouzročio predmetnu nezgodu, ujedno, iz iste je razvidno da je tužitelju izdan prekršajni nalog sukladno odredbi čl. 43.st.1.i 2. ZSPC-a – nepropisno izvršena radnja prestrojavanja.

Navedeno je razvidno i iz priloženog vještačenja Jozo Šitum dipl.ing. koje tuženik opreza radi ne prihvaća jer je izrađeno po privatnom nalogu tužitelja. Tuženik se ne protivi predloženom prometno-tehničkom vještačenju na okolnost dinamike prometne nezgode.

Tuženik ujedno ističe, kada osnov ne bi bio sporan, visina se ne bi osporavala jer je ista iskazana približno procjeni tuženika - tj. priloženom obračunu totalne štete u koji u 50% -omjeru iznos 4.875,00 kn.

Ujedno, s obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, ista predstavlja nenovčanu materijalnu štetu koja se dosuđuje prema cijenama u vrijeme presuđenja, na koju se dosuđuje zatezna kamata, također od dana presuđenja.

Slijedom svega navedenog predlaže se tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan u cijelosti uz nalog tužitelju da nadoknadi tuženom troškove ovog postupka.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je u dokazne svrhe pregledao i pročitao potvrdu Postaje prometne policije Split od 08.listopada 2019, izjavu osiguranika o štetnom događaju, obavijest o totalnoj šteti, nalaz i mišljenje sudskog vještaka Joze Šituma, oznaka štete, procjena i obračun totalne štete, spis Prekršajnog suda u Splitu PpP-6634/2019, iskaz tužitelja JK.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Punomoćnici parničnih stranaka su popisali trošak.

6. Iz ovako provedenog dokaznog postupka među strankama nije sporna pasivna legitimacija.

7.Iz ovako provedenog dokaznog postupka među parničnim strankama se ukazalo spornim pravni osnov i visina štete.

8. U svom iskazu tužitelj JK je naveo:

Mogu kazati da kritične prigode dana 04. listopada 2019 god u popodnevnim satima ja sam se kretao sa svojim motorkotačem marke Aprilia i to ulicom Velebitskom iz pravca juga prema sjeveru, Mogu kazati da do prometne nezgode dolazi neposredno prije križanja sa ulicom Matice Hrvatske, Nakon što mi predočavate skice sudskog vještak Joze Šituma mogu kazati da sam se ja kretao istočnim kolničkim trakom Velebitske ulice koja ima 3 prometna traka a ja sam se kretao srednjim prometnim trakom. Na glavi sam imao zaštitnu kacigu. Cijelim putem Velebitske ulice od pravca juga prema sjeveru kretao sam se srednjim kolničkim trakom. Mogu kazati i to da neposredno prije raskrižja a kako je to vidljivo iz skice mene ovo vozilo marke Renault udara u zadnji lijevi dio mog motocikla, i to u predjelu zadnjeg kotača. Ja tada padam sa motocikla i ostajem u nesvijesti. Mogu kazati i ton da se ne sjećam što se dogodilo nakon toga ali sam ja prevežen u KBC Split i bio sam na hitnom kirurškom prijemu i taj dan su me snimali. Mogu kazati da djelatnici policije nisu od mene uzeli izjavu nego sam ja tek nakon nekih 15 dana otišao u policiju. Mogu kazati da je protiv mene na Prekršajnom sudu vođen postupak i mogu kazati da sam proglašen krivim. Mogu kazati da neposredno prije sraza sam se ja kretao brzinom od nekih 345 do 40 km/h. Mogu kazati da moj skuter ima retrovizor sa strane . Mogu kazati da ovo vozilo nisam vidio ni u lijevom ni u desnim retrovizoru moga skutera. Mogu kazati također da su vremenski uvjeti bili idealni , bilo je dnevno svjetlo i kolnik je bio suh. Mogu kazati da se jedan automobil kretao i u krajnjoj desnoj traci. Na posebno pitanje pun. tužitelja kada je tužitelj počeo se kretati srednjom prometnom trakom Velebitske ulice i to istočnom kolničkom. Tužitelj odgovara da se tom trakom kretao već od samog Žnjana i to nekih 200 m. Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja: kako se tužitelj kretao srednjom prometnom trakom a istočnom kolničkom . Tužitelj odgovara da se kretao sredinom te kolničke trake ali malo više desno, Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja: je li uopće vidio drugo vozilo prije sraza . Tužitelj odgovara da nije vidio drugo vozilo nego je samo osjetio udarac i tada dolazi do sraza i ja padam s motocikla i gubim svijest. Tužitelj dodatno navodi da nije bilo tragova na samom mjestu sraza nego je tragova bilo tek u poziciji gdje se motorkotač nalazi nakon sraza a to je bilo iza pješačkog prijelaza.

9. Tužitelj ističe kako je osiguranik tuženika suodgovoran za nastanak ovog štetnog događaja u omjeru 50%, a što će jasno biti razvidno i iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka u ovoj pravnoj stvari. Isto tako, poziva se tuženik da se očituje osporava li visinu štete ili ne jer u uvodu odgovora na tužbu istu osporava, a na kraju priznaje povezujući je sa osnovom iako jedno i drugo nisu vezani.

10. U odnosu na tuženikovo osporavanje zatraženog početka tijeka zakonskih zateznih kamata tužitelj ističe kako sama sudska praksa zauzima jasan stav oko toga navodeći kako u konkretnom slučaju tužitelju pripada pravo na isplatu kamata koje počinju teći od dana podnošenja odštetnog zahtjeva:

Vrhovni sud Republike Hrvatske, VSRH Rev 1361/2013 od 28.11.2017.g.:

“Shvaćanja drugostupanjskih sudova izražena u odlukama na koje se revident poziva u skladu su i sa shvaćanjem revizijskog suda prema kojem je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. ovoga članka oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (Rev-550/14). …sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su odbili tužbeni zahtjev za isplatu zateznih kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. …ovaj sud je ocijenio da je odštetni zahtjev tužitelj podnio tuženiku najkasnije 22. svibnja 2007. pa je od tog dana tužitelju i dosuđena zatezna kamata.”

Vrhovni sud Republike Hrvatske, VSRH Rev 1696/2017-2 od 5.9.2017.g.:

“Navedeno shvaćanje u odnosu na tijek zakonske zatezne kamate protivno je pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odlukama broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015. i Rev-934/14 od 5. travnja 2017., a prema kojem je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09) kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

Budući se tužitelj 14. prosinca 2007. obratio tuženiku u mirnom postupku sa zahtjevom za naknadu štete prije podnošenja tužbe, to mu na temelju odredbe čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09) na dosuđenu naknadu imovinske štete s osnove štete na vozilu pripadaju zatezne kamate i za razdoblje od 15. prosinca 2007. do 18. studenoga 2010.”

Vrhovni sud Republike Hrvatske, VSRH Rev 2470/2015-2 od 13.6.2018.g.:

Odredbom čl. 12. st. 4. ZOOP propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

Identično pravno shvaćanje zauzeto je i u odlukama ovog suda broj Rev-550/14 od 18. studenog 2015.,broj Rev-2910/14 od 5 srpnja 2017. i broj Rev-934/14 od 5. travnja 2017.

…pogrešnog pravnog shvaćanja da tužitelju na dosuđeni iznos imovinske štete zatezne kamate teku od presuđenja do isplate u provedenom parničnom postupku pred nižestupanjskim sudovima…”

11. Na ročištu održanome dana 17.11.2023.g. saslušan je tužitelj JK iz čijeg iskaza proizlazi sljedeće:

- kako se predmetnog dana kretao svojim motociklom te je imao na sebi zaštitnu kacigu,

- kako je riječ o prometnici koja ima 3 trake, a tužitelj se kretao srednjom,

- kako prethodno nije vidio drugo vozilo (ni u lijevi ni u desni retrovizor) nego je samo odjednom osjetio udarac,

- kako se udarac dogodio u njegov zadnji lijevi dio motocikla,

- kako se neposredno prije udarca kretao brzinom od 35 do 40 km/h,

- kako je od udarca tužitelj pao i ostao u nesvjesti,

- kako je potom prevežen u bolnicu, odnosno na hitni kirurški prijem.

Iz iskaza saslušanog tužitelja proizlazi kako je ranije nekih 200 m zadržavao isti smjer kretanja vozeći cijelo vrijeme u srednjoj prometnoj trazi. Isti na retrovizorima nije vidio vozilo osiguranika tuženika kada je iznenada osjetio udarac u svoj zadnji lijevi dio i to u predjelu kotača.

Prilikom pada na kolnik pretpio je određene tjelesne ozljede, a za koju naknadu neimovinske štete se vodi poseban postupak.

Dakle, i iz iskaza saslušanog tužitelja i iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dipl. ing. Joze Šituma jasno i nedvosmisleno proizlazi kako je osiguranik tuženika suodgovoran za predmetni štetni događaj.

Slijedom iznijetog, u cijelosti su neosnovani i neutemeljeni prigovori tuženika kojim osporava osnov i visinu potraživanja u ovoj pravnoj stvari.

12. Prema mišljenju ovog suda iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Joze Šituma te iskaza tužitelja nedvojbeno ne proizlazi isključiva odgovornost tužitelja za predmetni štetni događaj. Tim više što iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Nevena Kralja proizlazi kako je osiguranik tuženika isključivo odgovoran za štetni događaj.

13..Zbog svega iznesenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

14. Odluka o trošku se temelji na odredbi čl. 154 st. 1 ZPP-a a isti troškovi se sastoje od sastava tužbe 150,00 eura, sastava podneska od 13.10.2023-150,00 eura, pristupa na ročište od 17.11.2023-150,00 eura, pristupa na ročište od 18.03.2024- 150,00 eura, sastava podneska od 03.05.2024-150,00 eura, pristupa na ročište od 15.05.2024-150,00 eura, pristupa na ročište od 18.09.2024-150,00 eura, pristupa na ročište od 16.01.2025-150,00 eura, pristupa na ročište od 10.03.2025-150,00 eura, pristupa na ročište od 08.05.2025-150,00 eura, pristupa na ročište od 16.09.2025- 150,00 eura, sastava podneska od 16.09.2025-125,00 eura, pristupna na ročištu za objavu 100,00 eura odnosno ukupno 1.900,00 eura sve uvećano za 25% PDV-a odnosno 475,00 eura, sudskih pristojbi tužbe 26,54 eura, te sudskih pristojbi presude 26,54 eura odnosno ukupno 2.428,08 eura.

U Splitu, 12. studenoga 2025.

S U D A C

Dragan Ramljak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud u 3 primjerka.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. tuženiku

3. u spis