REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: III Kr-120/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Vijeću sastavljenom od sudaca Dražena Tripala kao predsjednika Vijeća te Perice Rosandića i Melite Božičević-Grbić kao članova Vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenika DI zbog kaznenog djela iz članka 118. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.-ispravak i 101/17. - dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Dubrovniku od 15. listopada 2024. broj K- 322/2019 i presuda Županijskog suda u Splitu od 3. lipnja 2025. broj Kž-57/2025-9, u sjednici održanoj 12. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e:
Utvrđuje se da je zahtjev osuđenika DI za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude osnovan, ukida se presuda Županijskog suda u Splitu od 3. lipnja 2025. broj Kž-57/2025-9 i predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovnu odluku.
Obrazloženje
1. Pravomoćnom presudom, koju čine presuda Općinskog suda u Dubrovniku od 15. listopada 2024. broj K-322/2019 i presuda Županijskog suda u Splitu od 3. lipnja 2025. broj Kž-57/2025-9, osuđenik ŽI proglašen je krivim zbog kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavka 1. KZ/11 i osuđen na kaznu zatvora od sedam mjeseci.
2. Protiv te pravomoćne presude zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude (dalje: zahtjev) podnio je osuđenik po branitelju Gašparu Lujaku, odvjetniku u Dubrovniku zbog „povrede prava na pravično suđenje zajamčenog člankom 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav) i člankom 6. stavak 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Konvencija), povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku iz članka 517. stavak 1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (u daljnjem tekstu: ZKP/08), povrede odredaba kaznenog postupka predviđenih u članku 468. stavak 2. ZKP/08“. Zahtjev je također podnesen i po branitelju Alanu Kubatu, odvjetniku u Zagrebu, zbog „povrede kaznenog zakona (čl. 517. st. 1. t. 1. ZKP, povrede odredaba kaznenog postupka (čl. 517. st. 1. t. 2. ZKP) te povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku (čl. 517. st. 1. t. 3. ZKP)“. U zahtjevu podnesenom po oba branitelja predloženo je da Vrhovni sud Republike Hrvatske ukine prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Sukladno članku 518. stavku 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. -pročišćeni tekst, 91/12.-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14.. 70/17.,126/19., 80/22, 36/24. i 72/25.; dalje: ZKP). dostavljen je primjerak zahtjeva sa spisima Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Zahtjev je osnovan.
5. Prije svega treba reći da osuđenik nije u pravu kada tvrdi da je pravomoćnom presudom povrijeđeno konfrontacijsko pravo kao sastavnica prava na pravično suđenje zajamčenog Ustavom i Konvencijom, pa, stoga, nije ostvarena ni povreda iz zakonske osnove sadržane u članku 517. stavku 1. točki 2. u vezi s člankom 468. stavkom 2. ZKP-a.
5.1. To iz razloga što se pobijana presuda ne temelji isključivo ili u odlučujućoj mjeri na zapisnicima o nekonfrontiranom ispitivanju svjedoka HI, TI i RI koji tijekom prethodnog postupka nisu ispitani sukladno odredbama članaka 234. i 235. ZKP-a, već je osuđujuća presuda temeljena, uz u prvostupanjskoj presudi navedene materijalne dokaze, i na iskazu žrtve ŠI i nalazu i mišljenju sudskomedicinskog vještaka dr. Igora Borića, kojim iskaz žrtve nije doveden u sumnju, o čemu su u obrazloženju pobijane presude iznijeti jasni i razumni razlozi.
5.2. Osuđenik u zahtjevu navodi i da je u prvostupanjskom postupku postojala „nejednakost oružja“ između tužitelja i osuđenika, a što vidi u tome da provedena suočenja poimence navedenih svjedoka obrane s oštećenikom sud nije cijenio „već je u t. 16. i 17. obrazloženja presude šturo naveo da su svi „ostali kod svojih ranije danih iskaza“, odnosno „kod svojih stavova“ – bez ikakvog osvrta suda o tome što je utvrdio provedenim suočenjem“ pa da je iz takvog obrazloženja „nemoguće ispitati što je sud utvrdio suočenjem ošt. i osuđenika, odnosno ošt. i svjedoka obrane, a sud propušta dati razloge na okolnost da su svjedoci obrane“........“ustrajali u navodima koji opovrgavaju iskaz oštećenika“. Tim navodima osuđenik sadržajno, unatoč tome što očito aludira na tešku povredu prava na pravično suđenje koristeći formulaciju „nejednakost oružja“ kao njegovu sastavnicu, ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP-a, a iz koje osnove se, sukladno odredbi članka 517. stavka 1. ZKP-a, zahtjev ne može podnositi.
5.3. Osim toga, obrazlažući povredu kaznenog zakona iz članka 469. točke 2. ZKP-a (isključenje krivnje na strani osuđenika) na način da je osuđenik kritične zgode postupao u nužnoj obrani, odnosno da sud nije utvrdio tko je započeo fizički sukob te da sukob nije inicirao osuđenik već da su sudovi „zanemarili postojanje prethodnog naguravanja i hrvanja ošt. i osuđenika“, osuđenik zapravo pokušava dovesti u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u konkretnom slučaju, a iz koje osnove se, sukladno odredbi članka 517. stavka 1. ZKP-a, ovaj izvanredni pravni lijek, također, ne može podnositi.
5.4. Međutim, osuđenik s pravom ističe da je počinjena povreda odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku iz članka 517. stavka 1. točke 3. ZKP-a, koja povreda je mogla utjecati na presudu.
5.5. Naime, u pravu je osuđenik kada tvrdi da je pogrešan zaključak Županijskog suda u Splitu da je osuđenik uredno obaviješten o sjednici vijeća nakon što mu je u dva navrata pokušana dostava obavijesti za sjednicu i oba puta se pošiljka vratila s naznakom „obaviješten nije podigao pošiljku“ pa, stoga, nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za održavanje sjednice vijeća u odsutnosti osuđenika sukladno odredbi članka 475. stavka 3. ZKP-a.
5.6. Na temelju članka 475. stavka 3. ZKP-a sjednica se može održati i u odsutnosti stranaka koje su o njoj bile uredno izviještene, a ako optuženik nije izvijestio sud o promjeni boravišta ili stana, može se održati sjednica vijeća iako on o sjednici nije bio izviješten.
5.7. Prema podacima u spisu vidljivo je da je žalbu protiv prvostupanjske presude, uz državnog odvjetnika, podnio i osuđenik ŽI po branitelju Lujaku Gašparu, koji je u žalbi zahtijevao da se osuđenika i branitelja obavijesti o datumu održavanja sjednice vijeća.
5.8. Iz dostavljenog spisa Županijskog suda u Splitu broj Kž-57/25, odnosno iz zapisnika o javnoj sjednici drugostupanjskog vijeća od 3. lipnja 2025., proizlazi da je sjednica drugostupanjskog vijeća održana u odsutnosti državnog odvjetnika, osuđenika i branitelja s konstatacijom da su o sjednici vijeća uredno obaviješteni, iako spisu prileže dvije omotnice o neuručenoj obavijesti osuđeniku na adresi u [adresa]. s naznakom „obaviješten, nije podigao pošiljku“, a koja adresa je, prema stanju spisa, bila naznačena u optužnici i bila nepromijenjena tijekom cijelog kaznenog postupka i na koju adresu je osuđenik primao sudska pismena.
5.9. Odredbom članka 171. stavkom 3. ZKP-a propisano je da se ostavljanje obavijesti ne smatra urednom dostavom pa drugostupanjski sud, uz činjenicu da osuđenik tijekom postupka očito nije mijenjao adresu prebivališta, nije imao osnova za zaključak da je osuđenik, za koga se dva puta obavijest o sjednici vratila neuručena, uredno obaviješten o sjednici vijeća pa, stoga, nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za održavanje sjednice vijeća u njegovoj odsutnosti. Ako je sud, na temelju neuspjele dostave obavijesti uz naznaku „obaviješten, nije podigao pošiljku“, smatrao da osuđenik izbjegava primitak dopisa, u konkretnom slučaju obavijesti o javnoj sjednici, tada je, sukladno odredbi članka 175. stavka 5. ZKP-a, ta obavijest trebala biti istaknuta na oglasnoj ploči suda i tek nakon proteka roka od osam dana se uzima da je dostava uredna, a što je u skladu i sa ustaljenom sudskom praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske u postupcima povodom ovog izvanrednog pravnog lijeka (III Kr- 81/2021, III Kr-109/2022, III Kr-122/2022, III Kr-25/2022, III Kr-43/2023), čime je Vrhovni sud Republike Hrvatske izmijenio stav izražen u odlukama u kojima je odlučivao kao drugostupanjski sud, tumačeći da se vraćena dostava obavijesti o javnoj sjednici s naznakom „obaviješten-nije podigao pošiljku“ smatra urednom dostavom.
5.10. Slijedom iznijetoga, održavanjem sjednice drugostupanjskog vijeća u odsutnosti osuđenika koji na sjednicu nije bio uredno pozvan, a u žalbi je zahtijevao obavijest o sjednici vijeća, došlo je do povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku iz članka 475. stavka 3. ZKP-a, koja povreda je mogla utjecati na presudu s obzirom da osuđeniku nije bilo omogućeno iznošenje najvažnijih dijelova žalbe, a prema potrebi i davanje potrebnih objašnjenja u vezi sa žalbenim navodima u smislu odredbe članka 475. stavka 2. ZKP-a.
6. Slijedom iznijetoga, a zbog počinjene povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku, trebalo je pobijanu drugostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti Županijskom sudu u Splitu na ponovnu odluku.
Zagreb 12. studenog 2025.
Predsjednik vijeća:
Dražen Tripalo
