Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-127/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Stokrp kao predsjednika vijeća, Ivane Mašić kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Vinke Vrančić kao člana vijeća, u parničnom predmetu tužitelja VZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru, protiv tužene Općine Pakoštane, OIB: 06113331578, Kraljice Jelene 78, zastupane po načelniku DZ, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja (krivo naznačeno tuženika) izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P-80/2021 od 17. studenog 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 12. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-80/2021 od 17. studenog 2022. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je stekao pravo vlasništva, za cijelo, č. zgr. [katastarska čestica], stara izmjera, a koja nekretnina u novoj izmjeri odgovara dijelu k. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a koji dio je na skici lica mjesta, ožujak 2022. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-A, koju skicu lica mjesta, ožujak 2022. je izradio stalni sudski vještak geodetske struke Božen Rumenić dipl. inž. geod., te je površine 53 m2, a koja skica lica mjesta, ožujak 2022. je sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva, za cijelo, predmetne nekretnina na svoje ime, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude, žalbu je podnio tužitelj iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022. i 114/2022.-dalje: ZPP). Tužitelj u žalbi u bitnom navodi da sud nije pravilno cijenio iskaze te dokaze dostavljene u spis, da su razlozi presude nejasni i proturječni, budući da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama te da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo. Predlaže da se presuda preinači i tužbeni zahtjev usvoji uz naknadu parničnog troška, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troška sastava žalbe.

4. Žalba je osnovana.

5. Prvostupanjski sud je prilikom donošenja pobijane presude počinio povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, jer presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama te je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno.

6. Uvidom u pobijanu presudu i dokumentaciju u spisu, konkretno uvidom u zk izvadak 195 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je čest. zgr. [katastarska čestica] ZGR prolaz, površine 53 m2, upisana kao općenarodna imovina, a da je kao organ upravljanja naveden Mjesni narodni odbor Pakoštane za 1/1.

7. Dana 5. svibnja 2022. proveden je uviđaj uz sudjelovanje vještaka mjernika Božena Rumenića, dipl. ing. geodezije te nakon što je tužitelj pokazao predmet spora vještak je utvrdio da predmet spora u naravi predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što odgovara zk čest. zgr. [katastarska čestica] u površini 53 m2, a odnosi se dio kat. čest 2009., a u naravi to je betonirani dio otvorenog dvorišta koji se u zemljišnoj knjizi vodi kao prolaz.

8. Prvostupanjski sud, u razlozima presude, navodi kako je tužena, argumentirano, tijekom postupka tvrdila kako se radi o javnom prolazu, što je razvidno iz posjedovnog lista broj 1251 k. o. [katastarska općina] iz kojeg je razvidno da je sporna nekretnina upisana na "Općinu Pakoštane" kultura PUT.

9. Zaključno, prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev s obrazloženjem kako je tijekom postupka utvrđeno da se u konkretnom slučaju radi o javnom dobru na kojem se ne može steći pravo vlasništva dosjelošću.

10. Člankom 35. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015., 94/2017. – dalje: ZV) propisano je da se na javna dobra u općoj uporabi primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra.

11. Člankom 3. stavak 2. ZV propisano je da nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabu svih.

12. Slijedom navedenog, ukoliko se, u konkretnom slučaju, zaista radi o dijelu nekretnine, koji u stvarnosti predstavlja javno dobro, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (tako u Odluci USRH-a U- III/2336/2005)

13. Međutim, iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da se radi o nekretnini, koja u zemljišnim knjigama nije upisana na ime i u korist tuženika, niti kao javno dobro, nego je još uvijek upisana kao “općenarodna imovina”, kao organ upravljanja upisan je “Mjesni narodni odbor Pakoštane”, a kao način korištenja “PUT”

14. Za utvrđivanje je li Općina Pakoštane vlasništvo predmetne nekretnine stekla ex-lege, sud je bio dužan utvrditi radi li se upravo o takvoj vrsti nekretnine, odnosno o nekretnini koja služi, kao put, odnosno javno dobro.

15. Za utvrđivanje nositelja prava vlasništva na nekretnini, koja je upisana kao javno dobro u općoj uporabi, odnosno kao put, potrebno je utvrditi radi li se zaista o takvoj vrsti nekretnine, koji stav proizlazi, također, iz presude Visokog upravnog suda poslovni broj US II-37/2017.

16. Prvostupanjski sud je, u razlozima presude, utvrdio da se radi o javnom prolazu, odnosno javnom dobru, temeljem uvida u posjedovni list broj 1251 k. o. [katastarska općina] iz kojeg je razvidno da je sporna nekretnina upisana na "Općinu Pakoštane" kultura PUT.

17. Međutim, uz istovremeno utvrđenje iz nalaza i mišljenja vještaka da se u naravi radi o betoniranom dijelu otvorenog dvorišta, ovaj sud ne može, sa sigurnošću, prihvatiti stav prvostupanjskog suda da se, u konkretnom slučaju, radi o javnom dobru.

18. Iako je prvostupanjski sud proveo uviđaja, uz sudjelovanje vještaka mjernika, iz razloga presude ne može se zaključiti što je prvostupanjski sud, vlastitim zapaženjem utvrdio, prilikom provođenja uviđaja, o načinu korištenja predmetne nekretnine, odnosno koristi li se ista zaista kao put, što po ocjeni ovog suda predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka, u smislu članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, obzirom da se radi o odlučnoj činjenici za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, o kojoj prvostupanjska presuda ne sadrži razloge.

18.1. Navedeno pogotovo kada se uzme u obzir stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz presude posl. broj: Revt 243/11-2 od 27. svibnja 2015, iz kojeg proizlazi da čak niti, “okolnost što je određena nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro ne mora značiti da se doista radi o takvom statusu nekretnine ako se takva nekretnina faktično ne koristi kao javno dobro u općoj uporabi.

19. Slijedom navedenog, a s obzirom na provedene dokaze te razloge presude, ovaj sud za sada ne može sa sigurnošću zaključiti predstavlja li predmetna nekretnina, odnosno dio nekretnine obuhvaćen tužbenim zahtjevom, javno dobro u općoj uporabi, kao što je navedeno u prvostupanjskoj presudi.

20. Slijedom svega navedenog, ocjena je ovog suda da je prvostupanjski sud dužan, prije svega, ocijeniti i valjano obrazložiti predstavlja li predmetna nekretnina u naravi javno dobro u općoj uporabi ili se radi o dijelu nekretnine, koji je u cijelosti izgubio svojstvo javnog dobra, kako bi se utvrdilo postoje li zakonske pretpostavke za stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

21. Tek nakon toga može se utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke, na strani tužitelja, za stjecanje predmetne nekretnine dosjelošću, u smislu odredbi ZV, o čemu prvostupanjska presuda također ne sadrži dostatne razloge o odlučnim činjenicama, obzirom da presudu, u bitnom, temelji na zaključku da se radi o javnom dobru, o čemu presuda ne sadrži dostatne razloge, kao što je naprijed navedeno.

22. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno temeljem izvedenih dokaza, a cijeneći pri tome gore citirane odredbe ZV cijeniti činjenice ukazane ovim rješenjem, nakon čega će ponovno odlučiti o zahtjevu tužitelja na temelju rezultata cjelokupnog postupka – odlukom o predmetu spora s obrazloženjem prema odredbi članka 338. stavak 4. ZPP.

23. Stoga je sukladno članku 369. ZPP valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje, radi čega je odlučeno kao pod točkom I izreke ove odluke.

24. O troškovima postupka odlučeno je temeljem članka 166. stavak 3. ZPP, radi čega je odlučeno kao pod točkom II izreke ove odluke.

U Karlovcu 12. studenog 2025.

Predsjednik vijeća

Vesna Stokrp