Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika VA, zbog prekršaja iz članka 87. stavka 1. točke 8. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma ("Narodne novine", broj: 29/2019, 98/2019, 126/2021), rješavajući o žalbi tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci, podnijetoj protiv presude Općinskog suda Rijeci, od 26. svibnja 2025., broj: Pp-1177/2023, na sjednici vijeća održanoj 12. studenog 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci, ukida se pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda Rijeci, okrivljenik VA je oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz članka 87. stavka 1. podstavka 8. (ispravno čl. 87. st. 1. t. 8. i st. 3.) Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, ističući u bitnome da se u konkretnom slučaju ne radi o beznačajnom djelu, budući da je okrivljenik, neovisno o činjenici da u predmetnom razdoblju nije primio donacije, bio dužan postupiti sukladno odredbama članka 21. stavaka 1. i 3. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, kao nezavisni vijećnik u Županijskoj skupštini Primorsko-goranske županije, što nije učinio. Tužitelj nadalje navodi da je i sam prvostupanjski sud u provedenom postupku utvrdio da okrivljenik nije ispunio zakonom propisanu obvezu dostave obavijesti Državnom izbornom povjerenstvu, čime je ostvario bitna obilježja prekršaja iz članka 87. stavka 1. točke 8. navedenog Zakona. Kako je odredbom članka 21. stavka 3. istog Zakona izričito propisano da se obveza dostave obavijesti odnosi i na slučajeve kada donacije nisu primljene, tužitelj smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da se radi o beznačajnom prekršaju.
3. Žalba je osnovana.
4. Odlučujući o žalbi, te ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), uz ocjenu žalbenih navoda, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da je prvostupanjski sud počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava, kako to osnovano prigovara žalitelj.
5. Naime, prvostupanjski sud je oslobodio okrivljenika od optužbe za prekršaj iz članka 87. stavka 1. podstavka 8. i stavka 3. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, s obrazloženjem da se radi o beznačajnom prekršaju, sukladno članku 24.a Prekršajnog zakona, jer nisu nastupile štetne posljedice, te da je riječ o godišnjoj obavijesti da nije bilo donacija, i da je kasnije predano puno godišnje izvješće iz kojeg je vidljivo da nema donacija, kao i da je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan.
6. Međutim, u ovom slučaju, imajući u vidu poseban status okrivljenika kao izabranog političkog predstavnika, njegovu javnu dužnost te važnost sustava nadzora financiranja političkih aktivnosti, ne može se zaključiti da je počinjena povreda beznačajna. Naprotiv, dosljedna primjena zakonskih obveza ovih subjekata predstavlja temelj povjerenja građana u zakonitost i transparentnost političkog sustava, pa je prvostupanjski sud, s obzirom na težinu, društvenu opasnost i posljedice počinjenog djela, pogrešno ocijenio da ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.
7. Takvo tumačenje suprotno je i ustavnim načelima Republike Hrvatske, prema kojima su vladavina prava, jednakost svih pred zakonom, odgovornost dužnosnika i transparentnost javne vlasti temeljne vrednote ustavnog poretka (članak 3. Ustava Republike Hrvatske). Prema članku 4. Ustava, vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu, koji ju ostvaruje izborom svojih predstavnika, pa se od tih predstavnika očekuje osobita razina zakonitosti i odgovornosti u obnašanju dužnosti. Nadalje, načelo javnosti rada i dostupnosti informacija (članak 38. Ustava) predstavlja bitan preduvjet demokratskog nadzora nad djelovanjem političkih subjekata i sprečavanja korupcije.
8. Stoga, prema mišljenju ovog Suda, u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni uvjeti za primjenu instituta beznačajnog prekršaja iz članka 24.a Prekršajnog zakona, budući da bi takva odluka bila protivna navedenim ustavnim načelima vladavine prava, jednakosti i transparentnosti političkog djelovanja.
9. Polazeći od svega navedenog, ovaj Sud ocjenjuje da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da se radi o beznačajnom prekršaju, iako su ispunjena sva bitna obilježja prekršaja iz članka 87. stavka 1. točke 8. i stavka 3. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.
10. Pravilno je utvrđeno da okrivljenik nije dostavio Državnom izbornom povjerenstvu propisano izvješće, odnosno obavijest da nije bilo donacija, no iz toga ne proizlazi da se radi o beznačajnom postupanju, jer se radi o obvezi čije je poštivanje od osobitog značaja za osiguranje ustavnih vrijednosti transparentnosti i zakonitosti političkog djelovanja.
11. S obzirom na to, nije bilo mjesta za primjenu članka 24.a Prekršajnog zakona, već je prvostupanjski sud bio dužan ocijeniti postojanje prekršaja i o tome odlučiti u skladu sa zakonom.
12. Stoga je, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, bilo potrebno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje, uz obvezu da u ponovljenom postupku otkloni uočene nedostatke te donese novu, zakonitu i ustavno utemeljenu odluku.
U Zagrebu 12. studenog 2025.
Zapisničar :
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
