Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika GO, zbog prekršaja iz članka 150. stavka 3. u vezi stavka 1. točka 16. i članak 156. stavak 1. točka 3. Zakon o zračnom prometu (''Narodne novine“ broj: 69/2009, 84/2011, 54/2013, 127/2013, 92/2014), odlučujući o prigovoru okrivljenika podnijetom protiv prekršajnog naloga Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Klasa: 343-08/25-02-/06, Urbroj: 116-04-02-25-01 od 8. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 12. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu prigovora okrivljenika GO, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okrivljenik OO
oslobađa se od optužbe
što je dana 2. ožujka 2025. u 16:30 sati u gradu Rijeci, iznad ulice Ivana Zajca za vrijeme održavanja manifestacije Međunarodne karnevalske povorke, upravljao sustavom bespilotnog zrakoplovstva DJI, model Mini 2, ultra light 249 g, opremljenim senzorom za prikupljanje osobnih podataka (kamerom), iako predhodno nije bio registriran kao operator sustava bespilotnog zrakoplova čime nije ispunio opći uvjet potreban za obavljanje izvedene letačke operacije u „otvorenoj kategoriji“ budući da je bespilotni zrakoplov opremljen senzorom za prikupljanje osobnih podataka (kamera),
dakle, koristio sustav bespilotnog zrakoplovstva protivno članku 14. stavku 5. točka (a) podtočka ii Uredbe (EU) 2019/947, a u svezi članak 22. stavak 1. Zakona o zračnom prometu, čime je počinio prekršaj iz članka 150. stavak 3. u vezi stavka 1. točka 16. Zakona o zračnom prometu.
II. Uslijed gornje odluke, prigovor okrivljenika, u odnosu na prekršaj činjenično opisan u t. 1. izreke prekršajnog naloga je bespredmetan.
III. Uslijed odluke pod točkama I. - II. ove presude, preinačuje se odluka o novčanoj kazni na način da se za djelo činjenično opisano pod t. 2. izreke prekršajnog naloga, pravno označeno kao prekršaj iz članka 156. stavak 1. točka 3. Zakona o o zračnom prometu za koji je okrivljenik tim prekršajnim nalogom proglašen krivim, prihvaća po prvostupanjskom tijelu, izrečena novčana kazna od 700,00 (sedamsto) eura koju je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od primitka ove presude, a ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
IV. U ostalom dijelu, prigovor okrivljenika odbija se kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prekršajni nalog.
V. Na temelju članka 139. stavka 3., u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okrivljenik je dužan platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 20,00 (dvadeset) eura, u roku od 15 (petnaest) dana od primitka pisanog otpravka ove presude, pod prijetnjom izvršenja.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenik OO proglašen je krivim i kažnjen ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 1.100,00 eura, zbog prekršaja iz članka 150. stavka 3. u vezi stavka 1. točka 16. i članak 156. stavak 1. točka 3. Zakon o zračnom prometu, činjenično opisanih u izreci, koju novčanu kaznu ima platiti u roku od 15 dana, te ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.
2. Protiv navedenog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog izrečene novčane kazne, navodeći da ne poriče da je do prekršaja došlo, ali zbog trenutne financijske situacije, prihoda koji ostvaruje, kazna u ovolikom iznosu mu uvelike predstavlja problem, zbog visokog iznosa režija i stanarine.
2.1. Okrivljenik predlaže da se iz razloga u prigovoru, prigovor prihvati.
3. Prigovor je djelomično neosnovan, a djelomično bespredmetan.
5. Rješavajući o prigovoru, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. i članka 238. stavak 11. Prekršajnog zakona, („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ispitivao je pobijani prekršajni nalog u onom dijelu u kojem se pobija prigovorom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u prigovoru i po službenoj dužnosti te je po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena povreda prekršajnog materijalnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo činjenično opisano pod t. 1. izreke prekršajnog naloga za koje je okrivljeni proglašen krivim, nije prekršaj, dok je u odnosu na djelo iz t. 2. izreke prekršajnog naloga utvrdio da nisu počinjene povrede na koje žalitelj ukazuje.
6. Naime, prekršajnim nalogom u točki 1. izreke tog naloga okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen za djelo prekršaja iz članka 150. stavak 3. u vezi stavka 1. točka 16. Zakona o zračnom prometu, da je dana 2. ožujka 2025. u 16:30 sati u gradu Rijeci, iznad ulice Ivana Zajca za vrijeme održavanja manifestacije Međunarodne karnevalske povorke, upravljao sustavom bespilotnog zrakoplovstva DJI, model Mini 2, ultra light 249 g, opremljenim senzorom za prikupljanje osobnih podataka (kamerom), iako predhodno nije bio registriran kao operator sustava bespilotnog zrakoplova čime nije ispunio opći uvjet potreban za obavljanje izvedene letačke operacije u „otvorenoj kategoriji“ budući da je bespilotni zrakoplov opremljen senzorom za prikupljanje osobnih podataka (kamera).
6.1. Člankom 150. stavak 3. u vezi stavka 1. točka 16. Zakona o zračnom prometu propisano je kažnjavanje fizičke osobe ako obavlja komercijalni zračni prijevoz, druge komercijalne operacije i nekomercijalne operacije, a ne udovoljava uvjetima utvrđenim propisima donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima i koji ne posjeduju licencije, svjedodžbe ili odobrenja kada se one zahtjevaju tim propisima (članak 22. stavak 1.), dok članak 22. stavak 1. Zakona o zračnom prometu, uspostavlja pravni okvir za sigurnost i nadzor u zračnom prometu, propisujući da bez odgovarajućih licenci i odobrenja, poduzetnik ne smije legalno upravljati zrakoplovom ni za komercijalne ni za nekomercijalne svrhe.
6.2. Navedene odredbe Zakona o zračnom prometu propisuju opće uvjete i licence za sve zrakoplovne operacije, dok EU Uredba 2019/947 detaljno regulira posebne uvjete za UAS operatore, uključujući registraciju kada se prikupljaju osobni podaci. Člankom 14. stavak 5. točka (a) podtočka ii Uredbe (EU) 2019/947 propisano je da su operatori UAS dužni se registrirati kada unutar „otvorene kategorije“ izvode operacije bespilotnim zrakoplovima opremljenim senzorima koji mogu prikupljati osobne podatke osim ako je riječ o bespilotim zrakoplovima koji se smatraju igračkama u skladu s Direktivom 2009/48 EZ.
6.3. S obzirom na navedeno, u konkretnom slučaju radi se o prekršaju blanketne naravi, jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme (propisa), budući je sadržaj obveze registracije operatora bespilotnog zrakoplova, određen naprijed citiranom Uredbom, pa je takav akt s mjerodavnim odredbama trebao biti navedeni u okviru činjeničnih opisa prekršaja, jer se istima dopunjuje biće prekršajnog djela, a provedbeni propis naveden je samo u pravnoj oznaci djela u prekršajnom nalogu ali ne i u činjeničnom opisu točke 1. izreke prekršajnog naloga.
6.4. Kako je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
6.5. Stoga, djelo za koje je okrivljenik proglašen krivim kao u izreci pod t. 1. prekršajnog naloga i za koje se protiv njega vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijanog prekršajnog naloga, po propisu nije prekršaj pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijani prekršajni nalog na način da je okrivljenika za predmetno djelo oslobodio od optužbe, kako je to i navedeno u t. I izreke ove drugostupanjske presude.
6.6. Slijedom navedenog prigovor okrivljenika zbog prekršaja iz čl. 150. st. 3. u vezi st. 1. t. t. 16. Zakona o zračnom prometu, je bespredmetan.
7. Ispitujući dalje pobijani prekršajni nalog u odnosu na djelo prekršaja iz članka 156. stavak 1. točka 3. Zakon o zračnom prometu opisano pod točkom 2. izreke tog naloga o odluci o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjsko tijelo okrivljeniku za počinjeni prekršaj izreklo vrstu i mjeru kazne primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona. Naime, za predmetni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna od 5.000,00 do 15.000,00 kuna (663,61 do 1.990,84 eura), pa izrečena novčana kazna u iznosu od 700,00 eura predstavlja iznos neznatno veći od zakonom propisanog posebnog minimuma za predmetni prekršaj. I po ocjeni ovog suda, imajući na umu da u konkretnom slučaju nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdavale primjenu instituta ublažavanja kazne, kao i to da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, otklonjena je mogućnost izricanja blaže kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. istog Zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem, kako se to sugerira u prigovoru.
7.1. Svakako je potrebno napomenuti da je, sukladno odredbi čl. 237. st. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenik bio dužan podnijeti dokaze o činjenicama na kojima temelji prigovor, što nije učinio pa su navodi prigovora u pogledu lošijeg imovnog stanja (plaćanja režija i stanarine) ostali na razini paušalnog isticanja.
7.2. Stoga, nije bilo osnove za prihvaćanje prigovora okrivljenika u odnosu na prekršaj iz navedene točke prekršajnog naloga.
8. Kako je odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika, to je na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezan okrivljenik na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.
9. Iz navedenih razloga, odlučeno je kao u izreci na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona (t. I.), i čl. 205. Prekršajnog zakona (t. IV. izreke).
U Zagrebu 12. studenog 2025.
Zapisničar :
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Presuda se dostavlja Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
