Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
Posl. broj: R1 Ob-580/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja AĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Aniti Marković, odvjetnici u Bjelovaru, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 12. studenog 2025. godine,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između AĆ, Kapelica, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. MĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a koja je izvanbračna zajednica trajala od 1. rujna 1994. godine do 14. svibnja 2012. godine, kada je prestala smrću MĆ te se utvrđuje da je predlagatelj AĆ izvanbračni suprug pok. MĆ.
O b r a z l o ž e n j e
1.Predlagatelj AĆ je kod ovog suda podnio prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da je živio u izvanbračnoj zajednici s pok. MĆ, a koja izvanbračna zajednica je trajala od 01.09.1994. godine pa sve do smrti MĆ dana 14.05.2012. godine. Predlagatelj je za cijelo vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, zajedno s izvanbračnom suprugom MĆ, živio na adresi [adresa], i to na adresi kojoj MĆ imala prijavljeno prebivalište, i to od kada se doselio kod nje, 01.09.1994. godine pa sve do njezine smrti, iako mu je adresa prebivališta ostala prijavljena u [adresa] gdje je prebivala njegova majka o kojoj se brinuo. Njihova izvanbračna zajednica bila je karakterizirana trajnošću životnog zajedništva uz emocionalnu i ekonomsku povezanost. Zajednički su privređivali za život, imali zajednički društveni život te se predlagatelj brinuo o pokojnoj izvanbračnoj supruzi kada se ona razboljela i bio uz nju sve do njezine smrti. U ranijem postupku koji se vodio kod Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici posl.br. R1 Ob-688/2022 saslušan je predlagatelj, kao i svjedoci (obiteljski prijatelji predlagatelja i pok. MĆ) – na okolnost postojanje izvanbračne zajednice iz prijedloga. Predlagatelj ističe kako u samom prijedlogu nije označio protustranku jer istu nije moguće označiti. Naime, kao pasivno legitimiran ne može biti označen Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (obzirom na praksu drugostupanjskih sudova, kao i praksu i odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske), već su pasivno legitimirane osobe koje imaju određena nasljedna prava. Kako pok. MĆ nije imala djece, predlagatelj je njezin jedini nasljednik, što nedvojbeno proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju iza pokojne, a u kojem je rješenju predlagatelj već utvrđen izvanbračnim suprugom pok. MĆ. Bez obzira na činjenicu što nije moguće u ovom prijedlogu označiti protustranku jer je predlagatelj jedini nasljednik pokojne, on svakako ima pravni interes za utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice radi ostvarenja prava koja mu pripadaju - prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.) i to prava na obiteljsku mirovinu iza pok. MĆ. Sve naprijed izloženo je potrebno obzirom na činjenicu da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u postupku radi priznanja prava na obiteljsku mirovinu traži da se kao prethodno pitanje u (posebnom) sudskom postupku utvrdi postojanje izvanbračne zajednice.
2.Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem predlagatelja, te svjedoka ĆĆ, DĆ, te FĆ.
3.Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).
4. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagatelja osnovan.
5. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. MĆ posl.br. O-538/201211, UPP/OS-118/12 od 12. srpnja 2012. donesenim po javnom bilježniku Marku Bilandžiji u [adresa] (list 5-6 spisa), izvornik izvatka iz matice umrlih za MĆ izdan od Matičnog ureda Garešnica od 13. ožujka 2023. (list 40 spisa) i u ostavinski spis Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici posl.br. O-538/12 utvrđeno je da je MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1955. u [adresa], a umrla
14. svibnja 2012. u [adresa].
6.Navedeno proizlazi i iz ostale dokumentacije kao i da sada pok. MĆ u trenutku smrti nije bila u braku već da je bila rastavljena.
7.Uvidom u uvjerenja o prebivalištu Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Garešnica od 22. veljače 2022. za predlagatelja i sada pok. MĆ, izvadak iz matice rođenih za MĆ izdan od Matičnog ureda Garešnica od 1. ožujka 2023., uvjerenje o prebivalištu za MĆ izdano od Policijske uprave Bjelovarsko – bilogorske, Policijska postaja Garešnica od 1. ožujka 2023., uvjerenje o prebivalištu za predlagatelja izdano od Policijske uprave Bjelovarsko – bilogorske, Policijska postaja Garešnica od 1. ožujka 2023., utvrđeno je da je predlagatelj imao prijavljenu adresu prebivališta u [adresa] do 17. rujna 2019., a od 17. rujna 2019. u [adresa] pa do danas, a pok. MĆ od 18. svibnja 1993. do 14. svibnja 2012. u [adresa].
8.Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. MĆ posl.br. O-538/201211, UPP/OS-118/12 od 12. srpnja 2012. donesenim po javnom bilježniku Marku Bilandžiji u [adresa], izvadak iz matice rođenih za MĆ izdan od Matičnog ureda Garešnica od 1. ožujka 2023., izvadak iz matice rođenih za predlagatelja izdan od Matičnog ureda Garešnica od 1. ožujka 2023., izvornik izvatka iz matice rođenih za MĆ izdan od Matičnog ureda Garešnica od 13. ožujka 2023., izvornik izvatka iz matice rođenih za predlagatelja izdan od Matičnog ureda Garešnica od 13. ožujka 2023., izvornik izvatka iz matice vjenčanih za predlagatelja i MĆ izdan od Matičnog ureda Garešnica od 13. ožujka 2023., izvornik izvatka iz matice umrlih za MĆ izdan od Matičnog ureda Garešnica od 13. ožujka 2023., proizlazi da je predlagatelj sklopio brak s MĆ **.**.1985. u [adresa], a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Garešnici posl.br. P-140/1992 od 4. siječnja 1993. Kasnije nije evidentirano da je predlagatelj sklapao druge brakove.
9.Nadalje, a imajući u vidu utvrđenje iz točke 8. ovog obrazloženja rješenja, utvrđeno je da sada pok. MĆ nakon razvoda braka s predlagateljem nije sklapala druge brakove.
10.Uvidom u spis Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici posl.br. O- 538/12 utvrđeno je da u ostavinskom postupku iza pok. MĆ doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. MĆ posl.br. O-538/2012-11, UPP/OS-118/12 od 12. srpnja 2012. donesenim po javnom bilježniku Marku Bilandžiji u [adresa] kojim je predlagatelj utvrđen jedinim zakonskim nasljednikom kao izvanbračni suprug sada pok. MĆ.
11.Iz iskaza svjedoka ĆĆ proizlazi da on poznaje predlagatelja, da je poznavao i pok. MĆ i to dugi niz godina, da su oni prijatelji išao je k njima i zna da su oni prvo bili vjenčani, a zatim da su se 1993. godine razveli, ali očito je kemija među njima bila dovoljno jaka pa su nastavili zajednički život od 1994., oni su nadalje živjeli u Vesninom stanu sve do njezine smrti, njihova zajednica od 1994. bila je potpuno nalik bračnoj zajednici.
12.Iz iskaza svjedoka DĆ proizlazi da on poznaje i predlagatelja, a poznavao je i MĆ, zna da su njih dvoje bili u braku a onda su se razveli, međutim ponovno su nastavili živjeti zajedno kao izvanbračni partneri, njihova zajednica je bila u potpunosti nalik braku, živjeli su zajedno u stanu u [adresa], zajednički si pomagali i tako je bilo sve do Vesnine smrti, dijelili su financije i zajedničko kućanstvo, zajedno su radili i brinuli na imanju Đurine majke.
13.Iz iskaza svjedoka FĆ proizlazi da poznaje predlagatelja, te da je poznavao i pok. MĆ, živjeli su u istoj zgradi, on je često bio odsutan odnosno dolazio je samo prespavati, puno je radio ali je njegova supruga bila dobra sa MĆ i zna da su AĆ i MĆ živjeli u braku jedno vrijeme, onda su se razveli, a opet su nakon razvoda počeli živjeti zajedno kao izvanbračni partneri i tako sve do Vesnine smrti. U tom stanu u [adresa] dakle imali su zajedničko kućanstvo, odlazili u naselje Gajne gdje je živjela Đurina majka, tamo se brinuli o njoj, imali su zajednički vrt koji su zajednički obrađivali i tako su živjeli sve do Vesnine smrti.
14.Iz iskaza predlagatelja proizlazi da su on i pok. MĆ bili u braku od 1985. godine do 1992. početkom 1993. formalno su se razveli, te da negdje krajem ljeta 1994. god. su opet počeli živjeti zajedno sada kao izvanbračni partneri, nisu prekidali tu izvanbračnu zajednicu sve do Vesnine smrti. Nadalje navodi da su živjeli zajedno u stanu u [adresa], ali pojašnjava da je on imao prijavljeno prebivalište na adresi kod svoje majke u naselju Gajne, tu adresu nije mijenjao, imali su zajedničke financije, dijelili obveze u kućanstvu, družili se odnosno imali zajednički društveni život, brinuli se o imanju njegove majke, tamo su imali vrt koji su obrađivali, a i brinuli su se o njegovoj majci. Vesninu sahranu je u cijelosti organizirao on sam, te da je ovaj postupak pokrenuo radi ostvarivanja prava na mirovinu po pok. supruzi zato što je njegova mirovina izrazito mala.
15. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagatelj kao neoženjen muškarac i sada pok. MĆ kao neudana žena živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 103/15, 98/19).
16.U skladu s utvrđenjima navedenima u ovom rješenju, sud je utvrdio da je predlagatelj dokazao da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živio u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. MĆ i to od 1. rujna 1994. pa do smrti pok. MĆ **.**.2012., jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.
17.Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
18.Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke
19. Slijedom navedenoga, u provedenom postupku utvrđeno je da je predlagatelj kao izvanbračni drug živio u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. MĆ dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od 1. rujna 1994. pa do smrti pok. MĆ **.**.2012., zatim da su imali zajedničku adresu stanovanja u [adresa], a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka i predlagatelja, te je stoga odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
U Bjelovaru, 12. studenog. godine.
S U D A C :
Jasmina Drageljević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.
