Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž Zk-34/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Dubrovniku, po sutkinji Jositi Begović, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice ŠH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Goran Vujanić, odvjetnik u Zagrebu, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Z-27370/2024-7 od 9. lipnja 2025., 5. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba se odbija kao neosnovana te se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Z-27370/2024-7 od 9. lipnja 2025. potvrđuje.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, brisanje zabilježbe žalbe izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Z-27370/2024-7 od 9. lipnja 2025. koja je zabilježena pod brojem Z- 34922/2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Z-27370/2024-7 od 9. lipnja 2025. odlučeno je:

"I. Prijedlog predlagateljice ŠH od 28. svibnja 2024. se odbija.

II. Određuje se zabilježba odbijenog prijedloga predlagateljice ŠH, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka zaprimljenog 28. svibnja 2024. pod brojem Z- 27370/2024, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o.o. Grad Zagreb."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila predlagateljica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/2023 – u daljnjem tekstu: ZPP), koji se u ovom postupku podredno primjenjuje temeljem članka 99. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/2019, 128/2022,155/2023 – u daljnjem tekstu: ZZK).

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predlagateljica je podnijela prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa. Prijedlogom traži da se uknjiži kao vlasnica 2/3 suvlasničkog dijela kat. čest. [katastarska čestica] oranica stara loza u Marinskim sjenokošama površine 1566,8 čhv, 5635 m². Na toj nekretnini su uz predlagateljicu upisani DH i OH rođ DH, svaki za po 1/3 suvlasničkog dijela, a na njihovim suvlasničkim udjelima predlagateljica predlaže upis svog prava vlasništva.

6. Prvostupanjski sud odbio je prijedlog za otvaranje predmetnog pojedinačnog ispravnog postupka, ocjenjujući da nisu ispunjene zakonom propisane pretpostavke za donošenje rješenja o njegovu otvaranju. Do takvog zaključka je došao jer je utvrdio da predlagateljica nije obrazložila način stjecanja prava vlasništva na cijeloj nekretnini, bilo za sebe bilo za svoje pravne prednike, niti je navela stjecanje od upisanih nositelja knjižnih prava ili njihovih prednika. Dalje je naveo da se uz prijedlog dostavljene isprave odnose isključivo na suvlasnički dio nekretnine na kojem je predlagateljica već uknjižena kao vlasnica (1/3), dok se za preostali suvlasnički dio, koji je predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka, poziva jedino na posjed, odnosno dosjelost, što ne može biti predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka u kojem sud odlučuje isključivo na temelju isprava.

7. Prvostupanjski sud takav je zaključak izveo iz razloga što predlagateljica navodi da na predmetnoj čestici nije upisana niti kao posjednica, ali da je u posjed cijele nekretnine stupila još 2012. godine, i to na temelju rješenja o nasljeđivanju broj: O- 7197/2012 od 9. listopada 2012., donesenog nakon smrti njezina oca, pok. GH, koji je prije nje bio u posjedu navedene nekretnine. To iz razloga što je, prema navodima predlagateljice, obitelj DH podijelila imovinu temeljem usmenog dogovora nakon što je pok. OH odselila u Sloveniju, gdje je i preminula bez potomaka (o čemu predlagateljica dostavlja službenu notu Republike Hrvatske u Ljubljani te rodni list i izvadak iz matice rođenih na ime OH). Nadalje, DH odselio je u Kanadu (što predlagateljica potkrepljuje rodnim listom i izvatkom iz matice rođenih na njegovo ime). Prema tom usmenom dogovoru, djeca koja su napustila Hrvatsku dobila su novčana sredstva, dok su nekretnine u Hrvatskoj pripale djeci koja su u Hrvatskoj ostala živjeti. Predlagateljica kao dokaz da je u cijelosti raspolagala predmetnom nekretninom prilaže i ugovor o najmu zemljišta od 1. siječnja 2015. Također se poziva na postupak vođen pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu broj Z-55090/2020, u kojem je, na temelju istih isprava i navoda, upisana kao vlasnica kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Prvostupanjski sud zaključio je da navodi predlagateljice o tome da OH i DH nisu raspolagali predmetnom nekretninom nisu od utjecaja na njihovo vlasništvo, budući da činjenica da žive u inozemstvu ne dovodi do gubitka prava vlasništva. Sud je istaknuo da predlagateljica, osim uknjiženog prava vlasništva na 1/3 dijela nekretnine stečenog iza svog oca, ne raspolaže nijednom ispravom kojom bi dokazivala vlasništvo ili posjed preostalog dijela nekretnine, a koje je bila dužna ishoditi od upisanih vlasnika ili, ako su oni pokojni, od njihovih nasljednika. Također je ocijenjeno da činjenica da određena osoba nema potomaka ili zakonskih nasljednika prvog nasljednog reda ne isključuje mogućnost nasljeđivanja po drugim osnovama propisanima nasljednim pravom. Sud smatra i da okolnost što je predlagateljica kao zakupodavac raspolagala predmetnom nekretninom nije od utjecaja, jer zakup ne predstavlja valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva

9. Zaključno navodi da činjenica da je predlagateljica u predmetu koji se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodio pod brojem Z-55090/2020, u kojem je temeljem istih isprava i navoda upisana kao vlasnica kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nije odlučna jer je svaki postupak zasebni postupak u kojem sud razmatra činjenice na temelju podnesenog prijedloga prema stanju u zemljišnim knjigama u trenutku podnošenja prijedloga.

10. Stoga je prvostupanjski sud, polazeći od toga da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagateljici pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist, primjenom članka 208. stavka 3. ZZK odbio prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, a na temelju članka 188. stavka 1. i članka 120. stavka 1. ZZK odredio zabilježbu odbijenog prijedloga.

11. Ispitujući pobijanu odluku primjenom članka 365. stavka 2. podrednog ZPP-a ovaj sud nije našao da bi ista bila opterećena i s jednom bitnom povredom na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

12. Suprotno žalbenim navodima žaliteljice, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da isprave dostavljene uz prijedlog nisu isprave koje bi u ovom slučaju opravdavale pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

13. Prema članku 208. stavku 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak provodi se kad za to postoji opravdani razlog, a stavkom 3. istog članka propisano je da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ovog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Člankom 209. stavkom 4. ZZK propisano je da uz prijedlog treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog upravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

14. Predlagateljica uz prijedlog nije priložila niti jednu privatnu ili javnu odnosno javno ovjerovljenu ispravu iz koje bi proizlazilo da na strani predlagateljica i njezinih pravnih prednika postoji pravni temelj stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine.

15. U žalbi žaliteljica ponavlja navode iz prijedlog o tome da se obitelj DH sastojala od pradjeda i prabake predlagateljice, pok. ĐH i pok. JH rođ. Š, koji su imali četvero djece, pok. AH (djeda predlagateljice), DH, EH te kćer OH, a da je predmetnu česticu stekla nasljeđivanjem iza svog oca pok. UH, a on iza svojih prednika na temelju usmenog dogovora obitelji, koji se ima smatrati usmenim darovanjem, po kojem su nekretnine u Hrvatskoj podijelili između djece koja su u Hrvatskoj ostala, a ti navodi suštinski potvrđuju utvrđenje i zaključak prvostupanjskog suda da predlagateljica nema ispravu iz koje bi proizlazilo njezino pravo vlasništva odnosno pravo vlasništva njezinog pravnog prednika na nekretnini koja je predmet ovog postupka.

16. Žalbeni navodi da čak i kad ne bi postojao dogovor u obitelji pa da bi predmetni suvlasnički dio nasljeđivanjem pripao predlagateljici jer bi iza pok. OH i pok DH, nasljednici bili njihova braća pok. AH (djed predlagateljice) i pok. MH, a da bi potom iste pripale njezinom ocu pok UH pa potom predlagateljici nisu od značaja jer nisu potkrijepljeni ispravama.

17. Pravilno se prvostupanjski sud pozvao na pravni stav izražen u odluci Vrhovnog suda RH broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. koji glasi:

"U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama, i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."

18. Predlagateljica nema potrebne isprave kojima bi mogla dokazati neprekinuti slijed stjecanja nekretnina od osoba koje su upisane u zemljišnoj knjizi, pa ne može tražiti provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, ali ima druge mogućnosti pravne zaštite (upravo zbog u postupku istaknute činjenice, da je u neprekinutom i nesmetanom posjedu), koju može dokazivati drugim ispravama i drugim dokazima, a ne samo ispravama.

19. Pravilan je i zaključak da postupak koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod brojem Z-55090/2020 nije od utjecaja za odluku u ovom postupku jer sud koji odlučuje o osnovanosti prijedloga nije vezan odlukom suda koja je donesena u drugom zemljišnoknjižnom predmetu.

20. Iz navedenih je razloga žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu te primjenom članka 149. stavak 3. ZZK, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Dubrovnik, 5. studenoga 2025.

Sutkinja:

Josita Begović