Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-651/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Drage Grubeše predsjednika vijeća, Snježane Androš članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sanje Sušilović članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Dajani Sobol, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika 1. ŠR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. HR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], oba zastupani po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Marčan i partneri iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-1074/2020-41 od 28. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 16. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tužiteljice odbija se kao djelomično neosnovana i uvažava kao djelomično osnovana pa se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-1074/2020-41 od 28. ožujka 2024.:

a) potvrđuje u pobijanom dijelu odluke o glavnoj stvari pod toč. I. izreke,

b) preinačava se odluka o troškovima pod toč. II. izreke tako da preinačena glasi:

Nalaže se tužiteljici CR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženicima 1. AR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. BR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknaditi parnični trošak u iznosu 2.543,75 EURA, u roku 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tužiteljica CR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], samovlasnik dijela nekretnine oznake zk.č.br. 1593/1, neplodno, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišno knjižni odjel Rijeka, a koji je dio na nalazu stalnog sudskog vještaka geodetske struke Tatjane Radetić, dipl.ing.geod. zaposlene u TD GeoX d.o.o., iz listopada 2023., koji prileži ovoj presudi i čini njen sastavni dio, označen kosim žutim paralelnim linijama i granicom označenom crvenim linijama i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A, i to u površini od 176 m2, što su tuženici dužni priznati i trpiti da tužiteljica temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti izvrši parcelaciju u katastarskom operatu i pred nadležnim tijelima te se potom upiše u zemljišnim knjigama kao vlasnik navedene (novoformirane) nekretnine.,sve u roku 15 dana.

2. Nalaže se tuženicima naknaditi tužiteljici parnični trošak uvećan za zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja do isplate, sve u skladu s odredbom članka 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljici, da tuženima solidarno naknadi parnični trošak u iznosu od 3.025,00 EUR, u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači i usvoji tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troškova parničnog postupka, podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja i postupak koji je prethodio, ovaj sud ne nalazi da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

6. Nije u pravu žaliteljica kada tvrdi da prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ovo stoga što je prvostupanjski sud u obrazloženju presude dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, a ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati, pa nije ostvaren žalbeni razlog iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva dijela nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini 176 m2 (na skici vještaka označenoj slovima A – B – C – D – E – F – G – H – I – J – A) osnovom dosjelosti i prijenosom vlasničkih ovlaštenja nasljeđivanjem.

8. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je:

- da je nekretnina kč. br. [katastarska čestica], neplodno, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo tuženika 1. ŠR i 2. HR,

- da je tužiteljica suvlasnica u ½ dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] ..., [adresa] i dvorište za korist koje nekretnine je uknjiženo pravo služnosti prolaza na teret kč. br. [katastarska čestica] kao poslužne nekretnine u suvlasništvu tuženika koja je ustanovljena u parničnom postupku koji se vodio pod poslovnim brojem P-78/13 po tužbi tužiteljice protiv tuženika,

- na temelju darovnog ugovora iz 1955. DR daruje sinu DR između ostalih nekretninu u naravi kč. br. [katastarska čestica], a iza smrti DR temeljem rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-408/80 istu nekretninu nasljeđuju tuženici i njihova majka CRV, a iza njene smrti temeljem rješenja o nasljeđivanju 1/3 dijela na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nasljeđuju tuženici,

- da je prema povijesti promjena na katastarskim česticama predmetna čestica imala oznaku 4088 k. o. [katastarska općina], a kao posjednici su evidentirani članovi obitelji CRV, a sada je upisana u posjedovni list 4959 na ime ŠR i HR u ½ dijela,

- da je očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke utvrđeno da se prijepor nalazi na južnoj strani u odnosu na nekretninu tužiteljice u stepenastom padu na kojemu se nalazi nešto raslinja i parkirno mjesto, a na južnoj strani prema kući tužiteljice nalazi se zid u dužini 30 m sa žičanom ogradom koji odvaja prijepor od kuće i okućnice tužiteljice i da je istu spornu površinu vještak označio crvenom linijom na slici i slovima A – B – C – D – E – F – G – H – I – J u površini 176 m2,

- da se za područje prijepora vodi dvostruka evidencija za k. o. [katastarska općina] i to u katastru kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u zemljišnim knjigama ista odgovara kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], a da je identifikacijom od strane vještaka utvrđeno da se prijepor nalazi na kč. br. [katastarska čestica],

- da tuženici iskazuju da je predmetna nekretnina kč. br. [katastarska čestica], a time i sporni dio zemljišta oduvijek u vlasništvu i posjedu obitelji ŠR, a sada tuženika i da nikada nije bilo predmet zamjene te da je prijepor odvojen od kuće i okućnice tužiteljice visokim zidom koji tužiteljica neosnovano svojata korištenjem parkirnog mjesta iz kojeg razloga su ostavili obavijest na vozilu da se ukloni,

- da je tužiteljica iskazala da su njeni baka i djed kupili kuću i okućnicu i sporni dio zemljišta da bi naknadno ustvrdila da je isti bio predmet zamjene pok. pradjeda IR i obitelji C i da je bio u posjedu njene obitelji gdje su majka i nona sadile raslinje i cvijeće,

- da je svjedokinja, majka tužiteljice MR iskazala da su njeni roditelji kupili kuću i okućnicu ali ne prijepor, no, kako je bio zapušten počeli su ga uređivati što je ona nastavila jer se govorilo da to zemljište nije ničije kao i da se između kuće i prijepora nalazi zid i žičana ograda koje stanje je zatečeno još 1947. godine,

- da se svjedokinja ČR sjeća da su se kao djeca igrali na prijeporu i da se pričalo da je tu bila kuća obitelji ŠR koja je porušena i da je na prijeporu viđala samo obitelj MR koji su isti uređivali,

- da svjedokinja ŽR ima saznanja da je tetak DR po starini imao zemljište na [adresa] koje je darovao sinu DR i da je to upravo područje koje je prijepor između stranaka.

9. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan uz zaključak da nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbe čl. 159. st. 1., 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., u daljnjem tekstu: ZV).

10. Prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je ocjenom izvedenih dokaza sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a za svoje utvrđenje dao valjano obrazloženje (toč. 14. i toč. 15.).

11. Odredbom čl. 159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari, dok st. 2. propisuje da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom roka 10 godina, a st. 3. propisuje da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo te nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

12. Člankom 18. st. 3. ZV-a propisano je: Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno (čl. 18. st. 5. ZV-a).

13. Polazeći od citiranih odredbi i prema ocjeni ovog suda sam iskaz svjedokinje MR, majke tužiteljice u kojem navodi da su njeni roditelji 1947. kupili kuću i okućnicu od obitelji C, a da sporni dio kč. br. [katastarska čestica] nije bio predmet kupoprodaje, no, kako je isti bio zapušten, a govorilo se da to nije ničije, to su roditelji, a nakon njihove smrti i svjedokinja isti uređivali i održavali, ukazuje i bez ocjene provedenih personalnih dokaza na pravilan zaključak prvostupanjskog suda da pravni prednici tužiteljice, pa niti sama tužiteljica, nisu pošteni posjednici predmetne nekretnine u smislu odredbe čl. 18. st. 3. ZV-a.

14. Ovo stoga što iz navedenih iskaza majke tužiteljice, pa tako i tužiteljice nedvojbeno proizlazi da su znali da uređuju sporni dio nekretnine koja nije njihovo vlasništvo odnosno da im ne pripada pravo na posjed.

15. Nastavno valja ukazati da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da sporni dio kao i preostali dio čestice čini jedinstvenu cjelinu koja je od kuće i okućnice tužiteljice ograđena visokim zidom sa žičanom ogradom (dužine 30 m) koji je prema iskazu majke tužiteljice tu postojao još 1947. godine što upravo upućuje na granicu između zemljišta koje su koristili i posjedovali prednici tužiteljice.

16. Nadalje, i svjedokinja ČR koja je 1948. doselila s roditeljima u [adresa] sjeća se da su se kao djeca igrali na prijeporu i da su sumještani govorili da je tu negdje bila kuća obitelji DR što ukazuje da i prednicima tužiteljice ta činjenica nije mogla ostati nepoznata.

17. Dakle, u konkretnom slučaju su o nepoštenju posjeda tužiteljice i njezinih prednika iskazali sama tužiteljica i njezina majka saslušana u svojstvu svjedoka, dok tužiteljica u žalbi iznosi subjektivnu ocjenu izvedenih dokaza koja nema uporište u provedenom dokaznom postupku.

18. Na žalbene navode valja odgovoriti da sukladno odredbi čl. 220. st. 2. ZPP-a sud odlučuje koje će dokaze izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica.

19. Prvostupanjski sud pravilno obrazlaže da je temeljem provedenih dokaza činjenično stanje utvrđeno radi čega nije bilo potrebno izvoditi daljnje dokaze saslušanja od strane tužiteljice predloženih svjedoka (ĆR, VR i ĐR).

20. Svi daljnji žalbeni navodi nisu od odlučnog značaja.

21. Kako nepošteni posjednik ne može steći vlasništvo dosjelošću, to je pravilno odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na dijelu predmetne nekretnine u naravi kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisano pod toč. I. izreke prvostupanjske presude.

22. Odluka o troškovima utemeljena je na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP- a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23., u daljnjem tekstu: Tarifa).

23. No, djelomično je osnovana žalba tužiteljice glede odluke o troškovima postupka.

24. Pravilno tužiteljica upire u žalbi da kada se uzmu u obzir svi priznati troškovi od strane prvostupanjskog suda da isti zbroj iznosi 2.750,00 EURA, a ne 3.025,00 EURA kako to pogrešno utvrđuje prvostupanjski sud.

25. Nadalje, pravilno tužiteljica upire u žalbi da je ročište od 14. siječnja 2021. odgođeno zbog čega je tuženicima valjalo obistiniti trošak u visini 25% primjenom Tbr. 9. toč. 5. i Tbr. 40. toč. 1. Tarife što iznosi 55,00 EURA (umjesto 220,00 EURA), a sa pripadajućim PDV-om 68,75 EURA.

26. No, suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud tuženicima odmjerio trošak za podneske od 5. siječnja 2021. i 21. studenoga 2023. u visini 220,00 EURA za svako primjenom Tbr. 8. toč. 1. Tarife jer se radi o obrazloženim podnescima.

27. Slijedom izloženog, pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo je tuženicima priznati troškove zastupanja po punomoćniku u iznosu 2.543,75 EURA.

28. Stoga je žalbu tužiteljice valjalo odbiti kao djelomično neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja pod toč. I. izreke, a uvažiti kao djelomično osnovanu i preinačiti odluku o trošku pod toč. II. izreke te je odlučeno kao pod toč. I.a ) i b) izreke ove odluke.

28. Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka jer se radi o neznatnom uspjehu u odnosu na odluku o trošku (čl. 154. st. 5. u svezi čl. 166. st. 1. ZPP-a).

309. Temeljem odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 373. toč. 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 16. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

Drago Grubeša