REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-2120/2025-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja VN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa odvjetnik Sead Ajaz, Zagreb, Kaptol 13, protiv rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, klasa: UP/II-361-05/23-26/162, urbroj: 531-03-4- 24-2 od 27. veljače 2024., radi ozakonjenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-951/2024-6 od 12. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 1. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-951/2024-6 od 12. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/II-361-05/23-26/162, urbroj: 531-03-4-24-2 od 27. veljače 2024., kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Splitsko- dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje, klasa: UP/I-361-03/13- 04/8790, urbroj: 2181-1-10-3/26-23-5 od 1. ožujka 2023.
1.1. Naprijed navedenim rješenjem tijela prvog stupnja zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene stambene zgrade na k. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je odbijen.
2. Tužitelj u žalbi navodi da je sud učinio bitnu povredu odredaba upravnog spora jer mu nije dana mogućnost da sudjeluje u upravnom sporu. Smatra da ga je u postupku trebalo saslušati. Također ističe da mu niti u upravnom postupku nije omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i okolnostima i pravnim pitanjima bitnim za rješavanje ove stvari, zbog čega je i u upravnom postupku došlo do povreda odredaba Zakona o općem upravnom postupku. Ističe da sud navodi da za zgrade izgrađene prije 1968. godine nije potrebno ishođenje rješenja o izvedenom stanju jer se smatra da su izgrađene temeljem pravomoćne građevinske dozvole, a kako tužitelj traži donošenje rješenja o izvedenom stanju, znači da isti drži da zgrada ne udovoljava zakonskoj presumpciji da je građena prije 1968. godine. Ovakvo činjenično stanje je pogrešno utvrđeno. Naime, tužitelj nije izvršio zahvat u prostoru nego je izvršio nadogradnju na postojećem objektu koji je izgrađen prije 1968. godine te je za tu nadogradnju zatražio ishođenje rješenja o izvedenom stanju koje predstavlja samostalnu cjelinu. Sud nije izvršio očevid niti je izvršen očevid tijekom upravnog postupka, zbog čega je došlo do pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i nepravilne primjene materijalnog prava. Predlaže ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u skladu s odredbom članka 134. stavak 1. Zakona o upravnima sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje: ZUS), Sud ne nalazi da je osporenom presudom povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
6. Tužitelj smatra da su u upravnom sporu učinjene bitne povrede odredaba upravnog spora jer da mu nije dana mogućnost da u istom sudjeluje. Međutim, suprotno tvrdnji tužitelja, u sporu je održano ročište za raspravu, o čemu prileži zapisnik od 4. veljače 2025. pa proizlazi da je tužitelju dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.
7. Nadalje, odredbom članka 49. stavka 3. ZUS-a propisano je da sud uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio. Prema stavku 4. citiranog članka Zakona stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima. I po ocjeni ovog Suda, osnovano je odbijen prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza njegovim saslušanjem jer, imajući u vidu materijalne dokaze koji prileže spisu upravnog predmeta, provođenje navedene dokazne radnje ne bi dovelo do drugačijeg rješenja ove upravne stvari.
8. Naime, odredbom članka 6. stavka 1. alineja 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj: 86/12., 143/13., 65/17., 14/19. – dalje: ZOPNIZ) propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi na području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, prostornim planom Grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom, koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva, određeno kao površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim zgrade izgrađene u skladu s prostornim planom i zgrade izgrađene unutar tradicijske naseobine određene prostornim planom područja posebnih obilježja ili drugim prostornim planom.
9. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužitelj podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu stambenu zgradu na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U postupku je utvrđeno da se predmetna građevina nalazi u granicama obuhvata Generalnog urbanističkog plana Splita ("Sl. glasnik Grada Splita", broj: 1/06., 15/07., 3/08., 3/12., 32/13., 52/13., 41/14. i 55/14. -proč. tekst) izvan građevinskog područja u zoni javnih zelenih površina PŠ – Park šuma Marjan, za koju vrijede odredbe članka 15. GUP-a Grada Splita.
10. Stoga, kraj nedvojbenog utvrđenja da se predmetna građevina, koja je izgrađena bez valjanog odobrenja za gradnju, nalazi u zoni PŠ – Park šuma Marjan, osnovano je, imajući u vidu naprijed citiranu odredbu ZOPNIZ-a, a koja propisuje isključenje od mogućnosti ozakonjenja zgrade, zahtjev tužitelja odbijen. Ovo neovisno o tome da li je dio zgrade izgrađen prije 1968. godine ili ne.
11. Konačno, neosnovano tužitelj navodi da mu u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja nije pružena mogućnost izjašnjavanja o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari. Naime, spisu predmeta prileži zaključak prvostupanjskog tijela od 15. studenoga 2022. kojim se tužitelj poziva na očitovanje i kojim je upozoren na odredbe važeće prostorno planske dokumentacije prema kojima je namjena predmetne građevine, koja se želi ozakoniti, suprotna odredbi članka 6. stavka 1. alineja 1. ZOPNIZ-a. Postupajući po naprijed navedenom zaključku, suprotno tvrdnji tužitelja, isti se izjasnio o činjenicama važnim za rješenje ove upravne stvari o čemu spisu predmeta prileži zapisnik o očitovanju stranke od 2. prosinca 2022.
12. Slijedom navedenog, valjalo je, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS- a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 1. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić
