REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3385/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Sveučilište u Zagrebu, OIB 36612267447, Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14, kojeg zastupa punomoćnik Siniša Babić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Babić, Brborović & partneri u Zagrebu, protiv tuženika Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, OIB 44542870641, Zagreb, Ulica Florijana Andrašeca 18a, kojeg zastupa punomoćnik Mislav Bistrović, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R- 38/2025-3 od 25. ožujka 2025. kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-948/2024-62 od 29. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 30. rujna 2025.,
r i j e š i o j e :
Tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-38/2025- 3 od 25. ožujka 2025. kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-948/2024-62 od 29. studenog 2024. i odbijen tužbeni zahtjev podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl.385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), postavivši dva pravna pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
"A. Ima li presuda nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, odnosno je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ako nema utvrđenja drugostupanjskog suda o odlučnim činjenicama (težina povrede i okolnosti slučaja kao pretpostavka prava na pravičnu novčanu naknadu)?
B. Ima li presuda nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, odnosno je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ako je sud status tužitelja kao pravne osobe s javnim ovlastima cijenio kao jedinu relevantnu činjenicu za ocjenu opravdanosti prava na naknadu štete, nezavisno od svih ostalih u postupku utvrđenih činjenica i okolnosti?".
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
4. Predmet spora je naknada štete zbog povrede prava osobnosti radi medijskih objava i istupanja tuženika zbog narušenog ugleda časti imena i dobrog glasa.
5. Nadalje, postavljena pitanja koja se odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka, nisu sama po sebi razlog za dopuštenje revizije, jer čak i u slučaju postojanja takve povrede, njezine posljedice ne premašuju dosege ovog konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije koju je revizijski sud ovlašten dopustiti u smislu odredbe članka 385.a ZPP, kao niti važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Tužitelj postavljenim pitanjima izražava nezadovoljstvo pobijanom presudom i ocjenom izvedenih dokaza pri čemu polazi od pogrešnih pretpostavki koje su suprotne utvrđenim činjenicama u postupku pred nižestupanjskim sudovima.
6. Sud drugog stupnja ističe da činjenica što je utvrđeno da je štrajk nezakonit, ne znači da već zbog toga tužitelj ima pravo na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti.
7. S obzirom da postavljena pravna pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 30. rujna 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
