Republika Hrvatska
Općinski sud u Crikvenici
Kralja Tomislava 85A,
HR-51260 Crikvenica
Poslovni broj Pp-212/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Crikvenici, po sucu tog suda Gordani Vulić Pavlović, uz sudjelovanje Melite Mrakovčić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika LUKA RIJEKA d.d. i dr., branjeni po braniteljima iz ZOU Mrakovčić i Milić iz Rijeke, zbog djela prekršaja iz odredbe članka 229. stavka 1. točka 26., stavka 2. i dr. sve Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23 dalje: ZR), odlučujući povodom optužnog prijedloga Republike Hrvatske, Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor radnih odnosa, Klasa: 116-02/22-01/965, Urbroj: 443-02-02-10-22-10 od 12. srpnja 2022., nakon javne i glave rasprave održane dana 19. rujna 2025. u prisutnosti branitelja prvo i drugookrivljenika, a u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, objavljene dana 23. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
I Prvookrivljena LUKA RIJEKA d.d. za usluge u pomorskom prometu, lučke usluge skladištenje roba i špedicija, sa sjedištem u [adresa], OIB:92590920313, MBS: [matični broj subjekta], prekršajno kažnjavana, zastupani po odgovornoj osobi u pravnoj osobi ujedno drugookrivljenom,
drugookrivljeni LP, od oca L, rođen u [adresa] dana 7.2.1956., s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, predsjednik uprave te odgovorna osoba u pravnoj osobi prvookrivljenika, prekršajno kažnjavan,
na temelju odredbe članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)
krivi su
što je
inspekcijskim nadzorom poslovanja trgovačkog društva Luka Rijeka d.d. za usluge u pomorskom prometu, lučke usluge, skladištenje roba i špediciju sa sjedištem u [adresa], Riva 1, obavljenim dana 10. ožujka 2022. i 26. travnja 2022. u poslovnim prostorijama na adresi sjedišta društva, [adresa], dana 25. travnja 2022. saslušanjem u svojstvu svjedoka ŠP u službenim prostorijama Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Rijeka, Lošinjska 16, te pregledom poslovne i radno pravne dokumentacije utvrđeno da:
a protivno odredbi članku 74. stavak 1. ZR-a, okrivljeni u svojstvu poslodavca nisu omogućili korištenje dnevnog odmora od najmanje 12 sati neprekidno tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, odnosno sukladno članku 89. stavak 1. i 2. ZR-a korištenje dnevnog odmora od najmanje 10 sati neprekidno tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata radnicima:
• ŽP, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], koja je u radnom odnosu u trgovačkom društvu Luka Rijeka d.d. od 9.1. 2017., a od 1.5.2021. na radnom mjestu LR14.03.01 voditelj skladišta PJ drvo, a da joj okrivljeni nisu omogućili korištenje dnevnog odmora od najmanje 10 sati neprekidno tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, a što je razvidno iz evidencije o radnom vremenu za mjesec srpanj 2021. kako slijedi:
• dana 1.7.2021. radila je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 2.7.2021. započela s radom u 06:30, što znači da je koristila dnevni odmor od 8 sati,
• dana 6.7.2021. radila je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 7.7.2021. započela s radom u 06:30, što znači da je koristila dnevni odmor od 8 sati,
• dana 8.7.2021. radila je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 9.7.2021. započela s radom u 06:30, što znači da je koristila dnevni odmor od 8 sati,
• dana 12.7.2021. radila je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 13.7.2021. započela s radom u 06:30, što znači da je koristila dnevni odmor od 8 sati,
• dana 14.7.2021. radila je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 15.7.2021. započela s radom u 06:30, što znači da je koristila dnevni odmor od 8 sati,
• dana 20.7.2021. radila je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 21.7.2021. započela s radom u 06:30, što znači da je koristila dnevni odmor od 8 sati,
• dana 22.7.2021. radila je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 23.7.2021. započela s radom u 06:30, što znači da je koristila dnevni odmor od 8 sati,
• BP, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], koji je u radnom odnosu u trgovačkom društvu Luka Rijeka d.d. od 2.11.2016., a od 10.3.2019.na radnom mjestu nadzornik prekrcaja, a da mu okrivljeni nisu omogućili korištenje dnevnog odmora od najmanje 10 sati neprekidno tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, a što je razvidno iz evidencije o radnom vremenu za mjesec listopad i studeni 2021. kako slijedi:
• dana 6.10.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 7.10.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 12.10.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 13.10.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 14.10.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 15.10.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 18.10.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 19.10.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 20.10.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 21.10.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 24.10.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 25.10.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 26.10.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 27.10.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 28.10.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 29.10.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 15.11.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 16.11.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 19.11.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 20.11.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 23.11.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 24.11.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 25.11.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 26.11.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 29.11.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 30.11.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], koji je u radnom odnosu u trgovačkom društvu Luka Rijeka d.d. od 28.9.1993., a od 1.5.2021 .na radnom mjestu voditelj skladišta PJ Drvo, a da mu okrivljeni nisu omogućili korištenje dnevnog odmora od najmanje 10 sati neprekidno tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, a što je razvidno iz evidencije o radnom vremenu za mjesec ožujak, srpanj i kolovoz 2021. kako slijedi:
• dana 1.3.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 2.3.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 3.3.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 4.3.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 9.3.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 10.3.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 11.3.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 12.3.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 15.3.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 16.3.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 17.3.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 18.3.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 19.3.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 20.3.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 23.3.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 24.3.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 5.7.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 6.7.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 7.7.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 8.7.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 13.7.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 14.7.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 15.7.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 16.7.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 19.7.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 20.7.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 21.7.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 22.7.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
• dana 5.8.2021. radio je u radnom vremenu od 14:30 do 22:30 sata, te je sljedećeg dana 6.8.2021. započeo s radom u 06:30, što znači da je koristio dnevni odmor od 8 sati,
čime su počinili prekršaj opisan u članku 228. stavak 1. točka 16. ZR, kažnjiv po članku 228. stavak 1. točka 16. istog Zakona za pravnu osobu, te po članku 228. stavku 2. istog Zakona za odgovornu osobu u pravnoj osobi,
b protivno odredbi članku 65. stavak 3. ZR-a za okrivljene radili radnici:
• BP, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], u prekovremenom radnom vremenu duže od pedeset sati tjedno, i to u tjednu od 15. studenoga 2021. do 21. studenoga 2021 radio ukupno 56 sati, što znači da je radio 6 sati duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada, a što je razvidno iz evidencije o radnom vremenu radnika za mjesec studeni 2021.,
• PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], u prekovremenom radnom vremenu duže od pedeset sati tjedno, i to u tjednu od 26. srpnja 2021. do 1. kolovoza 2021. radio ukupno 64 sata, što znači da je radio 14 sati duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada, u tjednu od 2. kolovoza 2021. do 8. kolovoza 2021. radio ukupno 64 sata, što znači da je radio 14 sati duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada, a što je razvidno iz evidencije o radnom vremenu radnika za mjesec srpanj i kolovoz 2021.,
čime je počinjen prekršaj opisan u članku 229. stavak 1. točka 26. ZR-a kažnjiv po stavku 1. točka 26. istog članka Zakona za pravnu osobu i članku 2. istog članka za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Temeljem odredbe članka 38. stavka 2. točke 2 PZ-a prvo i drugookrivljenik se
o s l o b a đ a j u o d k a z n e.
I Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u svezi s odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. PZ prvookrivljenik Luka Rijeka d.d. je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 eur (slovima: stotinu eura i nula centi), a drugookrivljeni LP troškove od 20,00 eur (slovima: dvadeset eura i nula centi) na ime paušalnog iznosa koje su dužni uplatiti u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.
Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. i 2. te dr. sve ZR-a, kako je to činjenično i pravno opisano u izreci odluke.
2. Okrivljenici su sadržajno dostavili jednake pisane obrane u kojima u bitnome navode da je Luka Rijeka d.d. zbog obima posla i velikog broja zaposlenih podijeljena na više organizacijskih jedinica od kojih je jedna Terminal Rijeka pod koji spada skladište PJ Drvo, kojega je rukovoditelj Labus Falvio. Za raspodjelu radnog vremena radnika koji obavljaju poslove na terminalima i u skladištima zaduženi su i odgovorni neposredni rukovoditelji. U konkretnom slučaju rad se obavljao u skladištu PJ Drvo na terminalu Rijeka čiji je rukovoditelj bio spomenuti IP. Iz odredbi članka 8.22. i 8.36. Kolektivnog ugovora za radnike Luke Rijeka d.d. propisano je da provedba odluke o rasporedu radnog vremena prema točki 8.21. u nadležnosti osobe koju odredi poslodavac ili po njemu ovlaštena osoba, odnosno oblike radnog vremena u preraspodjeli radnog vremena određuje osoba koju odredi poslodavac. U promatranom razdoblju došlo je do povećane potrebe za radom izvan redovnih okvira, na što je znatno utjecala pandemija Covid-19, zbog čega je velik dio radnika bio u izolaciji ili na bolovanju. Uslijed nedostatka broja radnika trebalo je hitno popunjavati rad u drugim i trećim smjenama radi iskrcaja i ukrcaja brodova obzirom da je lučko poslovanje izrazit specifično. Ugovoreni poslovi nameću mnoge obveze koje se moraju poštovati. Za slučaj neispunjenja kako je ugovoreno, prvookrivljenom kao lučkom operateru nameću se veliki penali. Prvookrivljenik nije u isključivom državnom vlasništvu te zbog udjela RH u vlasničkoj strukturi društva, prvookrivljenik nije bio u mogućnosti koristiti tzv. Covid potpore RH koje bi djelomično kompenzirale štetu. Radnici PP, BP i ŽP u prijepornom su razdoblju svojevoljno prihvatili raditi prekovremeno i s dnevnim odmorom kraćim od 10 sati, a sve kako bi spasili poslovanje te opstanak društva. Opreza radi ukazuje se i na odredbu članka 89. ZR-a. Istodobno kolektivnim ugovorom za radnike Luka Rijeka d.d. u točkama 8.14., 8.32. i 9.5. predviđeno je trajanje dnevnog odmora od 8 sati. Uprava Luke Rijeka d.d. kao i odgovorna osoba poduzimaju sve zakonom predviđene mjere radi zaštite svojih radnika.
1. U završnoj riječi dodaju da su postupali u skladu s uputama i suglasnosti sindikata i u skladu s kolektivnim ugovorom. Bitno je naglasiti kako su u konkretnom slučaju radilo o izvanrednim okolnostima epidemije koronavirusa uslijed čega je ne samo kod okrivljenika već na području cijelog svijeta bio problem manjka radne snage, također da je nesporno kako su svi radnici obuhvaćeni optužnim prijedlogom bili suglasni s načinom raspodjele radnog vremena i načina rada kao i da su upravo ti radnici sastavljali si rasporede radnog vremena, konačno istima je isplaćena naknada za prekovremeni rad, isti su izjavili da se ne smatraju oštećenim te nikom nije nastupila šteta. Sve to da potvrđuju i navodi predsjednik sindikata PP.
3. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid i pročitana je obavijest o počinjenom prekršaju, zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 26.4.2022., 10.3.2022., zapisnik o ispitivanju svjedoka pred tužiteljem PP, odluka o raspoređivanju na radno mjesto za ŽP, PP, dokumentacija dostavljena tužitelju po okrivljeniku (list 43 spisa), ugovor o radu na neodređeno vrijeme za ŽP, PP, evidencija o radnom vremenu za ŽP, BP, PP, obračun isplate plaće za PP i BP, pisano očitovanje okrivljenika upućeno tužitelju za PP i BP, izvadci iz prekršajne evidencije za prvo i drugookrivljenog, pisana obrana prvo i drugookrivljenog, povijesni izvadak iz Sudskog registra za prvookr., ugovor o radu uz anex istoga za radnika OP, stranice 4-6 Kolektivnog ugovora za prvookr., popis radnih mjesta o osnovnim grupama s brojem izvršitelja te opis poslova rukovoditelja terminala, izjave svjedoka PP, ZP, GP i FP.
2. Svjedok PP iskazuje da je to bilo vrijeme korone koja je bila kritični moment te se moralo izaći ususret i firmi i radnicima pa kada je prošla korona to je riješeno. Nije bilo nikakve prisile na prekovremeni rad te je sve bilo dobrovoljno. Podatke o točnom radnom vremenu koji se navodi u optužbi nije on dao Državnom inspektoru već netko tko je prijavio taj prekršaj. Moguće je da je te podatke i Š dostavila inspektoratu. Sav odrađeni rad mu je uredno plaćen. Razlog tog prekovremenog rada je u tome što su se u to vrijeme morale dobaviti dozvole za putovanje između općina i gradova, radnici su morali biti u izolaciji zbog sebe ili zaraze bliske osobe pa je bilo potrebno pokriti njihov izostanak. Nakon završetka korone omogućen im je zamjenski dnevni odmor i sindikat nije reagirao na ovu situaciju jer se radilo o izvanrednim događajima. On je ne samo član, nego i predsjednik sindikata. Smatra da je sve odrađeno u skladu s kolektivnim ugovorom i zakonom. Kolektivni ugovor je predviđao 250 sati prekovremenog rada, a Zakon 180 sati.
3. Saslušan u svojstvu svjedoka BP iskazuje kako je to bilo doba korone te je falilo ljudi zbog masovnih bolovanja, a posla je bilo preko glave. Njegov posao je organizirati rad na brodu, odnosno koordinirati rad radnika i broda. Nema tu velikog rada s njegove strane već samo organizacija rada, a papirologija se rješavala na kraju smjene. Posao se radi na normu i kada se norma ispuni oni su u firmi slobodni odmarati, npr. u popodnevnoj smjeni norma se ispuni u pravilu do 19,30 ili do 20,00 sati, a nakon toga su slobodni odmarati se i planirati do kraja smjene rad za drugi dan. Tu nije bilo nikakve prisile na prekovremeni rad ili uskraćivanja odmora, svi rade za plaću i u interesu mu je više raditi jer je više plaćen. Nije inspektoru davao nikakve podatke o svom radnom vremenu. Inspektor ga nije ispitivao već je samo dobio poziv na sud u svojstvu svjedoka te mu ništa o tome nije poznato i nije mu predočena bilo kakva evidencija o radu. Cijeli odrađeni rad u tom razdoblju je uredno plaćen. Nakon završetka korone više nije bilo potrebe za takvim radom jer su se kolege vratile na posao i omogućen je zamjenski odmor.
4. Svjedok SP navodi da spomenuti u optužnom prijedlogu FP, BP i PP u pravilu rade jednu smjenu ujutro, a jednu popodne i njima to odgovara da sami sebi predaju smjenu, odnosno odgovara im ako prvi dan rade drugu smjenu da drugi dan nastave u prvoj smjeni jer znaju gdje su stali i lakše im je nastaviti rad te tu nema nikakve prisile na takav rad. Smjene su organizirane po osam sati od 06,30 do 14,30 sati, od 14,30 do 22,30 sati i samo iznimno po potrebi od 22,30 do 06,30 sati. U drugoj smjeni s obzirom da rade na normu se nastoji veći dio norme odraditi do marende, a nakon marende se nastavlja laganijim tempom i rijetko kada se radi stvarno do 22,30 sati, odnosno s radom se završi ranije te ako su ispunili normu radnici su slobodni i napustiti firmu i otići doma. Svim tim radnicima on je ujedno i naređen. Nikada mu se nitko od njih nije požalio na prekovremeni rad ili nemogućnost korištenja dnevnog odmora. Nije mu poznato s obzirom da ima drugih radnika koji rade na isti način zašto se u optužnom prijedlogu spominje samo njih troje. On je nadređen 30-torici radnika, ne neposredno onima koji bi bili radna snaga i u vrijeme korone redovito bi mu falila trećina zaposlenih, a nakon prestanka razdoblja korone stanje se normaliziralo i prestala je potreba za prekovremenim radom, a nastojali smo organizirati rad da oni koji mogu dio posla odrade od kuće. Sav taj rad je odrađen u skladu s kolektivnim ugovorom.
5. Svoju je izjavu dala i svjedokinja ŽP kada navodi da je u to vrijeme 2021. bila voditeljica skladišta u PJ Drvo da bi prije dvije godine dala otkaz i otišla na drugi posao, a potom se vratila u Luku Rijeka na poslove skladištara. To da je bilo vrijeme korone i kada je obujam posla to zahtijevao radilo se prekovremeno, smjene su bile organizirane od 06,30 sati do 14,30 sati i od 14,30 sati do 22,30 sati te je s kolegom PP bila voditelj skladišta svatko u svojoj smjeni, te su imali skladištara. Po potrebi posla uskakala je na poslove skladištara pa i na poslove knjigovođe. U skladištu se radilo kada se radilo u popodnevnoj smjeni do 20,30 sati, a potom bih obavljala uredske poslove na računalu. Uzrok prekovremenog rada 2021. je bila korona, odnosno zbog bolovanja i samoizolacija bio je manjak ljudi, a što se tiče dnevnog odmora normalno je mogla koristiti dnevni odmor i u prvoj i u drugoj smjeni. Nisu bili prisiljeni na prekovremeni rad, nego su na to dobrovoljno pristajali. Prekovremeni sati su bili plaćeni po kolektivnom ugovoru.
6. Iz dostavljene materijalne dokumentacije proizlazi da se okrivljenici terete što kao poslodavac nisu omogućili korištenje dnevnog odmora od najmanje 12 sati neprekidno tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata odnosno korištenje dnevnog odmora od najmanje 10 sati neprekidno tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata za radnike ŽP, BP i PP uz što su radnici BP i PP radili u prekovremenom radnom vremenu duže od 50 sati tjedno što je sve razvidno iz dostavljene evidencije o radnom vremenu radnika što je materijalni dokaz utvrđenog prekršaja.
7. Ovaj je sud odbio provedbu daljnjih dokaza i to saslušanje inspektora tužitelja ĐP koja je utvrdila predmetni prekršaj pa podnijela optužni prijedlog te svjedoka VP, direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima, koja je bila prisutna u ime okrivljenika prilikom obavljanja nadzora, smatrajući isto nepotrebnim i suvišnim, smatrajući da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno, naime sve okolnosti utvrđenog prekršaja sadržane su u optužnom prijedlogu kao i optužbi priležećoj materijalnoj dokumentaciji u kojim zapisnicima o obavljenom inspekcijskom nadzoru se nalaze i izjave predložene svjedokinje VP. Prema ocjeni suda dodatna provedba ovakvih dokaza, kojima sud već raspolaže kroz materijalnu dokumentaciju dodatno bi prolongirala cijeli postupak i odluku o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.
4. Prethodno u odnosu na terećene zakonske odredbe prekršaja, u međuvremenu je došlo do izmjena odredbi Zakona o radu (Narodne novine broj 64/23, na snazi od 14.6.2023.) koje novelirane odredbe u djelu prekršajne odgovornosti su blaže za počinitelja obzirom na visinu propisane novčane kazne a sve iz razloga primjene fiksnog tečaja preračunavanja ranije valute kune u iznos sada eura. Stoga je ovaj sud primjenom odredbe članka 3. stavka 2. PZ-a u odnosu na počinitelje vodio računa o primjeni blažeg propisa na počinitelja.
8. Okrivljenici kao poslodavac se terete za postupanje protivno odredbi članka 74. stavka 1. ZR-a koja odredba određuje pravo radnika da tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno. Nadalje je odredbom članka 89. stavak 1. i 2. ZR-a određeno da ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, poslodavac može za punoljetne radnike urediti iznimke od primjene odredbi o trajanju rada noćnog radnika, dnevnom i tjednom odmoru, pod uvjetom da je radniku osiguran zamjenski odmor u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka, u kojem je poslodavac obvezan omogućiti ostvarenje toga prava, i to: 1) ako je to nužno zbog udaljenosti između mjesta rada radnika i njegova prebivališta ili zbog udaljenosti između različitih mjesta rada radnika, 2) ako se radi o djelatnosti zaštite osoba i imovine, kada obavljanje poslova zahtijeva stalnu prisutnost, 3) ako se radi o djelatnosti pružanja usluga ili proizvodnje u neprekidnom trajanju, osobito o: - uslugama vezanim uz prijam, liječenje i njegu u bolnicama ili sličnim ustanovama te uslugama u domovima socijalne skrbi ili drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi i u zatvorima, - radu radnika u lukama i zračnim lukama, - uslugama izravno vezanim uz tisak, radio, televiziju, kinematografiju, poštu i elektroničku komunikaciju, hitnu pomoć, vatrogastvo i civilnu zaštitu, - proizvodnji, prijenosu i distribuciji plina, vode, električne energije, skupljanju i odvozu kućnoga otpada i pogonima za spaljivanje, - industriji u kojoj se rad ne može prekidati zbog tehnoloških razloga, - djelatnosti istraživanja i razvoja, - djelatnosti prijevoza putnika u javnom gradskom prijevozu, 4) ako se radi o djelatnosti s izraženom promjenom intenziteta aktivnosti, a osobito u: - poljoprivredi, - turizmu, - poštanskim uslugama, 5) ako se radi o radu radnika u djelatnosti željezničkog prometa, čiji rad nije neprekidan već se obavlja po potrebi, koji radno vrijeme provodi u vlaku ili čiji je rad vezan uz vozni red, 6) u slučaju više sile te nastupa izvanrednih i nepredvidivih okolnosti i događaja. Stavak 2. istoga članka Zakon određuje da u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, radniku se ne može odrediti dnevni odmor u neprekidnom trajanju kraćem od deset sati dnevno, niti tjedni odmor u neprekidnom trajanju kraćem od dvadeset sati.
9. Postupanje poslodavca protivno citiranoj zakonskoj odredbi kažnjivo je prema odredbi članka 228. stavak 1. ZR-a pa je u tako propisana novčana kazna za pravnu osobu u visini od 4.110,00 do 7.960,00 eura (ranije od 31.000,00 do 60.000,00 kuna i to za točku 13. članka 228. stavak 1. ZR-a) sada za točku 16. članka 228. stavka 1. ako radniku ne omogući korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 74.), dok je za odgovornu osobu u pravnoj osobi prema stavku 2. istoga članka to novčana kazna od 530,00 do 790,00 eura (ranije od 4000,00 do 6000,00 kuna).
10. Okrivljenicima se na teret stavlja i postupanje suprotno odredbi članka 65. stavak 3. ZR -a da ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno, što je kažnjivo prema odredbi članka 229. stavak 1. i to ranije točke 16. ZR-a za pravnu osobu odnosno stavka 2. istoga članka ZR-a za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Novelama ZR-a iz 2023. godine sada je to točka 26. članka 229. stavka 1. ako rad radnika koji radi prekovremeno traje ukupno duže od 50 sati tjedno ili ako prekovremeni rad pojedinog radnika traje duže od sto osamdeset sati godišnje, ili ako traje duže od 250 sati godišnje kada je prekovremeni rad duži od 180 sati godišnje ugovoren kolektivnim ugovorom (članak 65. stavci 3. i 4.), za što je pravnoj osobi propisana novčana kazna od 8.090,00 do 13,270,00 eur, dok je stavkom 2. članka 229. ZR-a normirana i prekršajna odgovornost odgovorne osobe u pravnoj osobi i to novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura.
5. Na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka ocjena je suda da su okrivljenici krivi za djelo za koje se optužuju.
11. Prethodno, da je drugookrivljeni LP osoba ovlaštena za zastupanje prvookrivljene pravne osobe proizlazi iz Sudskog registra trgovačkih društava RH, čime je nesporno utvrđena pasivna legitimacija istoga.
12. Ovaj sud prihvaća utvrđena tužitelja da su okrivljenici kao poslodavci radnika ŽP, BP i PP postupali suprotno zakonskoj normi i to odredbama članka 74. stavka 1., članka 89. stavka 1. i 2. te članka 65. stavak 3. sve ZR-a u kojemu smislu istima nisu omogućili korištenje dnevnog odmora od najmanje 12 sati neprekidno tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata odnosno korištenje dnevnog odmora od najmanje 10 sati neprekidno tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata za radnike, uz što su radnici BP i PP radili u prekovremenom radnom vremenu duže od 50 sati tjedno, budući da to sve proizlazi iz materijalnog dokaza, dokumentacije dostavljene uz optužni prijedlog kao i dostavljene evidencije o radnom vremenu radnika.
13. Prihvaćaju se i navodi obrane da je poseban režim rada zahtijevala situacija epidemije Covid-19 u RH, koja epidemija bolesti u Republici Hrvatskoj je službeno proglašena 11. ožujka 2020. do 11. svibnja 2023., u kojemu periodu je uistinu i utvrđen propust ovdje označenog poslodavca. Tržište rada i preuzetih ugovornih obveza zahtijevao je nastavak rada i poštivanje rokova što je uz prisutnu epidemiju i smanjen broj radnika (bolest, mjere izolacije, samoizolacije i sl.) valjalo organizirati na drugačiji način. Međutim, i taj drugačiji način rada valjalo je uskladiti s zakonskom obvezom koja se zbog notorno prisutne epidemije nije promijenila.
6. Stoga je ocjena suda da su okrivljenici počinili djelo za koje se terete, ono proizlazi iz samih materijalnog dokaza, o čemu svjedoče i saslušani svjedoci, čime su ispunjeni zahtjevi ostvarenja bića djela za koje se poslodavac tereti, pri čemu je sud u smislu odredbe 38. stavka 2. točke 2. PZ-a cijenio i činjenicu da je poslodavac otklonio ili umanjio posljedice prekršaja na način da je sve odrađene sate izvan radnog vremena uredno isplatio, svi saslušani radnici iskazuju da je rad bio dobrovoljan bez prisile, da se rad obzirom na smanjen broj ljudi mora obaviti, čime nije radnicima prouzročio štetu, štoviše platio je i ispunio propisanu obvezu.
7. Prilikom izbora vrste i visine kazne uz primjenu članka 36. PZ-a, posebno otegotne okolnosti nisu utvrđene, dok je olakotnim ovaj sud cijenjeno da su okrivljenici kao poslodavci u dogovoru s radnicima (i sindikatom poslodavca) samostalno organizirali rad s ciljem da se ispune ugovorne obveze, da je svaki prekovremeni sat isplaćen u kojemu radu su radnici sudjelovali dragovoljno, čime je poslodavac ispravio propušteno i ispunio propisanu obvezu, te umanjio posljedicu. I prekršajna evidencija okrivljenika govori u prilog okrivljenika kao poslodavca, da je isti neosuđivan za istovrsno ili istovjetno djelo prekršaja, a dugogodišnji je poslodavac na tržištu koji zapošljava veliki broj radnika, zbog čega se ovaj konkretan događaj ima smatrati izoliranim slučajem uvjetovan epidemijom Covida-19.
14. Iz obrazloženih razloga primjenom odredbe članka 38. stavak 2. točke 2. PZ-a sud smatra kako okrivljenike kao poslodavce nije potrebno kazniti radi ostvarenja same svrhe kažnjavanja pri čemu je uzet u obzir stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja.
8. Odluka o trošku donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenika.
9. Slijedom obrazloženog odlučeno je kao u izreci odluke.
U Crikvenici 23. rujna 2025.
Zapisničar
Sudac
Melita Mrakovčić
Gordana Vulić Pavlović
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.
DNA:
- ovlašteni tužitelj;
- 1. okrivljenik
- 2. okrivljenik
- branitelj I i II. okr.
